Skip to main content

Popolega i aafiaga o tagata soifua mai otaota o meaituaolo

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

Ua tutu faatasi nei le Matagaluega ole Soifua Maloloina a Amerika Samoa ma lana Auaunaga mo le Siosiomaga saogalemu,   (ASDoH-EHS) e ta’u atu i le au fai lo’ilo’i po o meaituaoloa, “e le taliaina pe faatagaina foi, le tia’i o otaota o pua’a lata i le sami”.

“O na otaota o pua’a, e mautinoa lava le goto ifo i le palapala ma avatu e galu i le sami i le taimi e sua ai le tai,” pei ona ta’ua i le faamatalaga a le ASDoH-EHS i luga o lana itulau o Fesootaiga Televave.  Ua fautuaina malosi ai le au fai lo’ilo’i e faia ma le faautauta a latou sai pua’a mai le faatama’ia ai o Suavai.

O ta’ua foi e le ASDoH-EHS, ua oo atu faasea mai le mamalu lautele, ona o le manogi le manuia mai saipuaa, ona ua faaletonu ala paipa agai i tane faapitoa mo otaota, ma tafe sa’o atu lava i le sami.”

E le taliaina e le Matagaluega mo le Puipuiga o le Siosiomaga a Amerika Samoa (AS-EPA) lea faiga, talu e tatau lava ona pulea lelei suavai ma otaota lafoa’i o meaola ia faamalieina manaoga o Amerika Samoa ae o ona tagata ua amata ona faatupula’ia le faitau aofa’i.

 O le tulaga lena, i sai pua’a, o ta’ua e lona ta’iala, o le tele o saipuaa e le o lelei ona faatulaga pe mautu le faiga o latou tane mo suavai lafoa’i. Ua aafia ai suavai pito i luga ole fogaeleele, ma aafia atu ai ma suavai oi le manava o le eleele, vai inu, matafaga, ae o amu ma aau.

“ O le tulafono o iai a le malo, e faasa ai ona faia se saipuaa lata i se vai eli po o se vai, ia silia i le 50 futu le mamao ese. Ma ia silia i le 100 futu le mamao mai se vai faitele.

Ma ia tuu uma puaa i se pa, ma vaai lelei otaota e fai i se faiga e le aafia ai se soifua o tagata ma le siosiomaga.”

A fau se sai puaa, po o se lo’ilo’i, o se poloketi e telē e tatau lava ona iai se Pemita e faaaoga ai le fanua. “Afai e le mafai ona faamalieina e se lo’ilo’i aiaiga e tausia ai Suavai ma otaota lafoa’i, e tatau lava ona tapunia tumau loa. Ma e le talia foi se talosaga mo se pemita e faaaoga ai se fanua.”

“O le autu ia pulea lelei otaota lafoa’i mai meatuaolo, e tusa ai ma le siosiomaga , e puipuia ai tagata mai faama’i mata’utia e aofia ai le Leptospirosis, Gastroenteritis, Cholera, Dysentery, Infectious Hepatitis and Salmonellosis.

 O siama mai puaa, e aafia ai le tagata pe a ulu atu i le pa’u o le tino, o mata, o le gutu ma le isu.

“O le tele o na siama e maua i vai pito i luga, pei o le vai mai timuga, o tafega po o auvai o lo o sootaga  sa’o lava i otaota o meaituaolo o lo o faatalale ona teu.

Ua ta’ua e le AS-EPA, o otaota ma suavai lafoa’i o meaituaolo e sili atu ona aafia ai suavai nai lo otaota o tagata.

Ma o le mafuaaga lena e tolu vaega ua pasia mo le faatinoina o se lo’ilo’i, ia aofia ai ma le faaaogaina o otaota o puaa.

O le toe faaaogaina o otaota o puaa, mo faalelei eleele e faaititia ai foi le aafia ai o suavai ma le siosiomaga. “O le faiga e faamago le otaota, e faaititia ai foi le manogi, ma le lalata iai o lago, e feaveaia faama’i. E mate ai le siama o loo maua i otaota o puaa, ma o na otaota e faaaoga e faalelei ai le eleele mo laau toto.”

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all