Pago Pago - AMERIKA SAMOA
TALIMALO KOVANA - MALAGA MAI A LE AO MAMALU O LE MALO SAMOA
Ona o le malaga mai a le afioga le Ao Mamalu o le Malo o Samoa, Tuimaleali’ifano V. Sualauvi ll ma le faletua ona o se fa’alavelave tau i lona aiga i Nuuuli, na talimalo ai le afioga le Kovana Sili o Amerika Samoa, Lemanu P.S. Mauga ma le faletua o Ella Mauga i se ‘aiga i le aoauli o le aso Tofi na te’a nei.
Peita’i o le vaiaso fo’i lea na te’a nei, i le fonotaga a le Palemene na usuia, o lo ua talanoaina ai i latou iloiloga pe toe soso’o le tautua a le afioga le Tamaaiga ma le Faletua i le tofi Ao Mamalu o le Malo o Samoa, pe ua muta ai nei ina ua mae’a le lima tausaga o lo’o tula’i mai o ia i lea tofiga fa’aea mo le atunuu.
Sa auai fa’atasi fo’i ta’ita’i o malo o Samoa na lua, i toe sauniga mamalu o le tina matua Alaiseatufanuaimeaatamali’i Taufete’e Te’i i le aso Faraile, malumalu Ekalesia Metotisi Nuuuli lava. Na tula’i fo’i o ia e faia lana molimau mo le soifua tautua o lenei tina i lona aiga e aofia ai ma lana tautua i le paega o aiga o le afioga le Tamaaiga i Falelatai.
TAUNUU AUFAIGALUEGA USGS & MEAFAIGALUEGA TETELE E MITA’I LE VAILULU’U
O le aso Sa na to’ai taunuu ai le Manu’atele lll ma le uta tele fa’apea ma le pasese ua malaga atu ai le aufaigaluega fa’apitoa a le USGS lea sa malaga mai mo suesuega auiliili o Luluga o Mafui’e ma Maugamu i le Manu’atele, ma ua moomia lava fo’i ona maua ni tali maumaututu e le mamalu o e uma e alaala tumau i le Motusa, poo le a se umi e tutupu ai nei fa’ali’ali’a ona pa lea o se maugamu pe tutupu fo’i ni mafui’e tetele ma afua ai ni galulolo tetele ia i tatou i Amerika Samoa.
Ua fa’ailoa mai sa mua’i taula le Manu’atele lll i le Uafu i Faleasao ma o iina sa tu’u ese atu ai loa masini tetele ma le pasese, ae fa’ae’e mai le to’atele na’ua o le pasese a le va’a mo Tutuila. O lo ua fa’ailoa mai o le to’atele ua manatu e sili atu ona malaga mai i’inei ina ia tatalia ai se i’uga o le tele o luluga o tutupu nei, ae o le mea sili ua to’afilemu mai mafaufau ina ne’i tutupu nei fa’alavelave fa’anatura, ae le le’i lava tapena.
Ua fa’ailoa mai e nisi o le afioaga o Ofu, “Ua mana’omia lava ona o ese atu le to’atele ae maise i e matutua ma fanauiti, ae tau tuumamaina ai le popole o aiga uma i Tutuila, fafo ma le Manuatele fo’i, aua o pelega e sili ona taua nai lo nisi mea uma lava.”
“O le to’atele o lo ua malaga atu i Tutuila ae se’i tatalia se fa’aaliga i se vaitaimi tonu e ono pa ai se maugamu, poo vaitau fo’i e tetele ai luluga ma ono lamatia ai le soifua i galulolo.”
O nisi sa iloga mai na malaga mai le Ofisa o va’ai tau a le tatou malo ma le NOAA ua aofia ai le tamaitai pule o lea Ofisa Elinor Lutu-McMoore ma le tamaitai suesue fa’apitoa i Mafui’e Dr Natalia Deligne.
Ua faailoa manino mai nei e sui iloga i le Manu’atele mo feso’ota’iga ma le au fa’asalalau, “O le tetele o luluga e matua malolosi lava i Olosega nai lo Ofu ma Ta’u.”
O se tasi o mea mautinoa lava ua fa’amauina mai ma fa’ailoa mai e suesuega a le masini muamua sa tuuina i le alititai o le gataifale o le Manu’atele, ua fa’amauina ai le 20 mafuie i le itula e tasi, ma o le malosi e tusa lea ma le 2-3 i le fua o mafui’e.
Peita’i o lea la ua to’ai taunuu nei le masini tele sa fa’atalitalia ona o le aoga ma le tele o isi fa’amaumauga tonu e mafai ona fuaina mai ai, ua to’a nei la le vaega o e suesue, o le a mautu mai tatou fa’amaumauga mo le silafia a le mamalu o le atunuu e le o toe mamao.
O lo ua suesueina fo’i se pa ele na fa’alogoina i le aso Toona’i, o se tasi lena o mea fou na faalogoina e le to’atele i le Manu’atele ma faia loa lava le fa’aiuga e malaga mai le to’atele i Tutuila nei. I le taimi nei ua fa’ailo mai le lanu o lapata’iga a le vasega o e suesue a le USGS mo le Manu’atele ona o luluga o mafuie ma maugamu, o lea o lo’o tatou i ai pea i le Lanu Samasama.
Ua mae’a fa’amauina nei nofoaga tonu o lo ua mae’a fa’atutu ai masini i le alititai o le Faleta’u, ma ua latou fa’ailoa uma nei mea i le fonotaga na usuia fa’apitoa i le aso Toona’i i ta’ita’i o le faigamalo, Kovana Sili ma lona sui ae maise fa’auluuluga o matagaluega uma o le tatou Malo. Ua latou fa’ailoa nei mea uma e oo lava i le fa’atulagaga o fa’ailo eseese ua tapena i ai le aufaigaluega totofi a le USGS, o fea tonu o tutu ai masini suesue a le USGS, o a la’asaga ua tapena mo lapata’iga, femalaga’iga ma lanu o le a fa’aaogaina mo lapata’iga ae maise o a mea e ono tutupu mai a’o tatalia pea se taimi e to’ai taunuu mai ai fa’afitauli le ma’alofia.
FA’ASEA LE FAIPULE MO MANU’A - TAUGATA TELE PASESE VA’ALELE
O le ali’i faipule mo le Manu’atele, Alumalu Filoiali’i, ua ia fa’ailoa fa’alaua’itele mai lana fa’asea e tusa o le maululuga tele o Pasese mo le Manu’atele e ala i malaga i va’alele.
“Na taofia mai femalagaiga ona o le a’afia o le atunuu i le Covid-19 o na’o le $86 i le $91 le totogi o pasese mo le malaga atu i le Manu’atele i le malaga e tasi, ae o lea ua toe tatala mai femalaga’iga ua siitia nei i le $102.50 i le malaga e tasi poo le $215 i malaga e lua. O se siitaga o pasese mo va’alele i le va o Tafuna ma le Manu’atele ua fa’amauina talu mai ona feoa’i va’alele i le Manu’atele.”
Ua fa’aluaina lea fa’asea e se tasi fo’i o faife’au o lo’o malaga lava i va’alele i taimi uma ona o fonotaga a le Ekalesia ma ua ia fa’ailoa ai, “Ioe le taofi i le fa’asea, aua ua lagona lava le mafatia pe a oo ina fa’atotope mai fonotaga, ae pau lea o se ala e mafai ai ona oo atu i Tutuila ma toe fo’i mai, ona e fai si umi o le taimi e malaga ai i le va’a folau.”
I le taimi nei ua suia fo’i le fa’auluuluga o galuega ma faiva a le Kamupani Va’alele a le Samoa Airways i le tamaitai o Fiona Fa’asavalu Mariner ma lona sui o Stanley Nansen mo Operatios Manager i Tafuna. O i la’ua fo’i nei sa mafai ona fa’auia i ai le fa’asea ua lagona mo se fa’amatalaga e tusa o le maualuluga o pasese ua i ai nei mo le mamalu lautele o le atunuu e fia malaga i le Manu’atele.
Ua fa’ailoa mai e Mariner, “O le siitaga ua i ai nei o le tau e malaga ai i le Manu’atele, aua o lo’o malaga le va’alele ma le kesi e lava ai le alu ma le toe sau. Ua le toe pa’u fo’i le tau o le Suau’u ma Oloa tau Suau’u e pei ona feagai nei ma atunuu uma lava i le lalolagi, e aofia ai ma Amerika Samoa, ae maise i le kesi sili ona mama mo va’alele.”
O le tau sili ona maualuga ua i ai nei mo tagata faimalaga ua fa’atulaga mai ai le $117 i le $132 mo le malaga e tasi.
O le tau lea sa amata fa’amamalu mai ma femalaga’i ai tagata i le amataga o Aukuso 2022 ina ua ia toe sologa lelei faigamalaga i le va o le Manu’atele ma le malaeva’alele i Tafuna.
Ua taumafai foi sui o le Kamupani Vaalele e fa’ailoa mai, “O le umi ona totogia o lou pasese, ua lelei lea mo le tagata faimalaga, peita’i e le fuafua mamao ni malaga a le to’atele mo le Manu’atele. E o atu loa manana’o ia malaga loa. E pa’u le pasese pe a umi le taimi e totogia ai lou pasese mai le taimi e te malaga ai. O le faiga lena o pasese mo malaga i va’alele ina ia taugofie teisi, peita’i e totogi loa le pasese ma malaga loa, e taugata ai.”
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus