Pago Pago - AMERIKA SAMOA
FAITAUGA O E UA A’AFIA I LE COVID-19
Ua oo le faitauga o le aofai o e ua maua i le Covid-19 i le 8,103 tagata ua a’afia i le verusi Covid-19 i Amerika Samoa atoa talu mai Aukuso 07, 2022. Peita’i ua toe malolosi uma lava tagata se’ia totoe ai na’o le 107 o lo’o soifua i le atunuu ma le verusi lea, talu mai lea aso, Aukuso 07, 2022.
Mai le vaiaso o Aukuso 8 - 14, 2022 e 123 i latou na toe fa’amaonia ua maua i le Covid-19. O loo tumau pea lava le aofai o maliu e afua mai le Covid-19 i le 34 tagata. O le vaitausaga o i latou o maualuga le faitauga o e maua i le covid-19 ua fa’ailoa mai o i latou ia i le va o le 18-30 tasuaga le matutua. Ua tulaga lua ai i latou ua i le va o le 31- 40 tausaga le matutua, ma le vaitausaga o le 41-50 tausaga le matutua.
O le aofai o i latou o lo tumau pea ma le verusi ua va’aia le fa’aitiitiga tele ua i ai. O Tafuna lea e o lo’o tumau lava i le 30, ua na’o le pau lea o le afio’aga o lo’o faitau sefulu ma ona tupu latou tagata o maua ai pea le verusi.
Ua fa’apea fo’i ona fa’amauina nisi e to’alima e le o mautinoa le afio’aga o lo’o alaala ai mai fa’amaumauga uma, ma ua le toina lea i se nu’u ae ua lisia mai o soo se alaalafaga i fa’amaumauga a le DOH.
Ua fa’aititia lava le aofai o nisi e o ane e faia tui puipuia mo le Covid-19, ua iloga mai e to’a 205 le latou aofai o fa’amauina i lea vaiaso. 50 i latou o lo’o faia tui muamua ae to’a 155 i latou o lo’o ua faia tui lona lua ma boosters.
Talu mai Aukuso 07, 2022 ua fa’amauina nei le aofai o le faitauga o le atunuu ua mae’a faia latou tui puipuia nei i le 85.3%, 0.3% ua mae’a faia na’o le tasi le tui ae 1.8% o i latou e le’i faia lava ni tui puipuia o le Covid 19.
O nisi o mea o lo’o taumafai lava nisi e to’atele i le atunuu ina ia taofia talu mai ona mae’a le tetele o le fa’ama’i Covid-19 i le atunuu, o le taofia lea ona toe fa’aaogaina o le TalofaPass e tagata uma e fia faimalaga mai i Amerika Samoa ma toe fo’i atu i fafo mai Amerika Samoa.
FA’ALOGOINA LE MALULU I VAVEAO?
O se vaitau ese fo’i lenei i le fua o le tau ua tatou fa’alogoina. Afai e la ua fa’alogoina le ova o le vevela o ‘ave o le La, ae afai fo’i e oo i afiafi ma vaveao, ua matua fa’alogoina le malulu ‘a’ati mai. Ua fa’ailoa mai o le fua o le malulu ua maulalo ane i le 70 tikeri ma e le masani ona tatou i ai i lea ituaiga o tau muamua.
O le tala mai le va’ai tau, ua fa’amatalaina ai o matagi e agi mai le itu i saute o le atunuu, lea ua sau ma aumai le malulu tele o le pole i saute o le lalolagi, ma ua oo mai ai nei ituaiga o malulu i le tatou itu o le teropika. O le afuaga lea o le ova o le malulu e fa’alogoina i vaveao ma ua lualuagia fo’i i le tetele o matagi malolosi o lo’o feagia’i i lenei vaitau i le tatou atuvasa.
Manatua o lenei vaitaimi i lo tatou soifuaga, ua mae’a talanoaina e taitai o malo uma o le lalolagi, ua vave fesuia’i le tau ona o le fa’ateleina o le pasene o le CO2 i le ea, ma ua so’ona vevela pe a la, ma so’ona malulu fo’i pe a oo i tau malulu. Lea ua tatou tofo teisi fo’i i le tau o lo’o soifua tumau ai nisi i atunuu o lo’o fa o latou tau e fesuia’i i ai le soifuaga, fa’afetai mo le atu teropika, o lo’o tatou soifua i le na’o le lua tau e soifua ai, o timuga ma le La.
Mai le va’aiga i le tau i lenei vaiaso ua fa’ailoa mai ai e matele lava ina timuga ma e maualuga fo’i le fua o le tau i le atunuu, e ono tumau lava le tau i lona faitauga o i ai nei, mai le amataga se’ia i’u le vaiaso.
AUINA I MANU’A FOMA’I O LE MAFAUFAU
Ina ia mautinoa lava o lo’o tumau le mamalu lautele o tatou pelega o alaalata’i i le Manu’atele i le tulaga soifua maloloina o le mafaufau, ua auina atu ai se foma’i e tiute i le Manu’atele, ina ia mautinoa lava lea tulaga lelei tapena o tatou tagata, ia le a’afia ona o popolega ma atugaluga ona o le lulu ai o mafuie ma maugamu i le Manuatele.
O le susuga le fa’atonu o le Matagaluega o le Soifua Maloloina sa ia fa’ailoa mai, “Ua mafuli le fa’aiuga lenei e auina atu se foma’i o le mafaufau i le Manu’atele ina ia fesagai ma togafitiga ina ne’i moomia e le mamalu lautele lea auaunaga, e aoga lava ona feutaga’i lelei tagata ma foma’i o le mafaufau, ina ia le ova le popolega o tatou pelega ma ono oso ai nisi gasegase e maumau ai le soifua. O le foma’i ua i ai nei e na te va’aia atoa le Faletau ma le Luanuu i Ofu ma Olosega fo’i latou.”
E ui ina ua mae’a faia le fonotaga ma le Manu’atele i le Faleta’u ma le Luanuu fo’i, ae ua fa’ailoa mai e le ta’ita’i, “E le mafai e se tasi ona natia le popolega ma atugaluga, aua a lulu mafui’e e i ai lava le matau, “Ae a le isi luluga e soso’o mai, e tetele pe vaivai? O mea ia e ala ai ona popole soo se tasi lava. E le o mailoa le isi luluga pe o le a tetele lea e oo mai ai ma galulolo tetele ae le lava le taimi e faia ai se gaoioiga mo le saogalemu o i latou ae maise o mea totino aoga mo aiga sa galulue i ai i le tele o tausaga.”
“E silisili i mea uma, o lea ua tele ina lulu so’o mafui’e, o mea fa’aiteite ma fa’ailoa mai ai e le Atua, e nofo sauni ma tapenapena mo se mea sili ona tele o le a oo mai. A oo ina oo mai nisi mea tetele, e soso’o mai lava ma e le lava ai se taimi e toe tamomo’e ai i mauga, pe afai e le’i nofo tapena ma saunia lelei.” O ituaiga mea ia o feagai nei ma lagona o tagata i le Manu’atele, o le fa’aolioli mai ae le mautinoa poo afea tonu.
O nisi o fa’afesili tele i le mafaufau, “Pe afai e tupu mai se maugamu tele, e mafai ona sulufa’i ese mai tagata o le Manu’atele i se taimi vave e fa’asaoina ai le soifua?”
O nisi lava fo’i o tagata ia fa’asea i latou i le tele o saunoaga sa fetufa’i ai ta’ita’i o lea aso. O uiga ia ua tatau ai lava ona i ai se foma’i o le mafaufau e tiute tumau i le motusa.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus