Pago Pago - AMERIKA SAMOA
FA’ATAUTO FANAU MO LE VAEGA AU - USARMY:
O lo ua toe tatala nei le fa’atautoga o fitafita mai Amerika Samoa mo le USArmy ma sa faia le fa’atautoga o lea vasega o le fanau ua sauni mo le malaga ese atu mo le vaega au i le aso Tofi ua te’a i le USArmy Reserve Center i Tafuna.
Na auai fa’apitoa le paia o matua ma aiga o le fanau ua agava’a mo le ulufale atu i le USArmy ma ua fa’atauto i latou mo le latou auaunaga i le vaega au.
I le sauniga sa iloga ona matele lagona o’otia o matua ma aiga ina ua va’ai atu i le fanau ua tauto i latou mo le auaunaga i le vaega au.
O le to’atele o nei fanau ua silia ma le 2 tausaga o fa’atalia le avanoa e fa’atauto ai ina ua maea ausia le agava’a fa’aletino e ulufale ai i le USArmy. Sa taofia uma nei mea uma ona o le taofia ai o femalaga’iga, ona o le a’afia ai o le atunuu ma le lalolagi atoa i le Covid-19.
Ua fa’ailoa mai e Capt. Bais mai le Company Commander Army Recruiting, lea e avea Amerika Samoa ma lala e fa’aulu atu ai a tatou fanau e tapena mo le tautua i le USArmy.
O le taimi lenei o le a amata ona malaga atu i fafo mo latou koleniga fa’apitoa o le BCT e amata ia Oketopa, 2022. O lea kosi o le latou olaga tautua i le US Army e amata mai le ta’i 10 i le 16 vaiaso, ma e fa’aiu ane lea kosi ua iloga le vaega o le Vaega “au e tautua fa’apitoa ai le fanau.
O le latou tautoga faapitoa ua fa’atulaga mo nei aoaoga fa’apitoa o le a fa’atautaia lea mo Oketopa, 2022.
Pe afai o le a i ai sou fa’anaunauga e fia tautua i le USArmy, ua mafai ona fa’aavanoa sau suega pe a e vala’au mai i le numera 699-3116.
LA’U ATU MASINI MO SUESUEGA MAUGAMU & MAFUI’E A LE USGS I LE MANU’ATELE:
O lo ua fa’aauau pea lava ona fa’alogoina luluga o le Mafui’e i le Manu’atele, ma ua fa’avave atu nei fo’i ona la’u atu o mea faigaluega uma a le au suesue o mafui’e ma maugamu i le Manu’atele mo le taumfaiga lava e fa’amaumau mai fa’amaumauga taua e mafai ai ona iloa patino le vaitau e ono pa ai, pe o mamao poo ua lata mai.
O le tala mulimuli mai lea a le tamaitai suesue o maugamu ma mafui’e, Natala Deligne.
O lo ua fa’ailoa mai o le a malaga fa’apitoa lava le Manu’atele lll mo lea fa’amoemoe e auina atu ai le masini tele lea mo le Manu’atele. O le a to’ai taunuu le malaga lea i le amataga o le vaiaso galue i le Manu’atele ma o le a amata lava i le fa’atulaga ma le fa’aaogaina o le masini sa tatalia mo le fa’aauauga o suesuega tatau mo le afuaga o luluga e tele o mafui’e ma fa’ali’ali’a o maugamu i Manu’a.
Ona o lea ua to’ai taunu’u nei masini tetele ma le aufaigaluega sa mo’omia mo le tele o suesuega e a e USGS/NOAA ina ia mautinoa tonu lava se vaitau e oo ai ina pa se maugamu ina ia lapataia le mamalu lautele o le atunuu.
FESOASOANI AUFAIGALUEGA ASG - FA’ATUMU LE TALOFA PASS - MALAEVA’ALELE HONOLULU:
Ona o le to’atele na’ua o tagata o lo’o ua fa’ailoa mai le faigata ona latou fa’aaogaina o le TalofaPass e ulufale ma toe taliu ese atu mai Amerika Samoa, o lea ua fa’atulaga ai nisi o le aufaigaluega a le Ofisa o Amerika Samoa i le Malaevaalele i Honolulu e afua mai le vaiaso na te’a nei.
Ua faailoa mai e le ta’ita’ifono o le Komiti Faafoe o le Covid-19, Talauega Eleasalo Ale, le tatou sui kovana, “Ua fa’aaogaina nei le aufaigaluega a le Ofisa o Amerika Samoa i Hawaii ina ia latou fesoasoani ane i le vasega o pasese e fia malaga mai i Amerika Samoa ma fa’atumu a latou Talofapass. E taua lava ona siakia uma faamaumauga o moomia mo tagata faimalaga mai i le atunuu e faauia ai le TalofaPass.”
E lei fa’ailoa maia e Talauega pe to’afia le aufaigaluega ua fa’aaogaina mo lea fa’amoemoe i le Malaeva’alele i Honolulu, ae i ai nisi sa fa’ailoa maia, sa i ai se vevesiga i nisi o tamaitai o lo’o faigaluega i le Malaeva’alele mo le kilia maia o pasese e malaga mai ma nisi ua leva ona fa’atalitalia avanoa e malaga mai ai i Amerika Samoa, ona e le o atoatoa ona mautu fa’amaumauga mo le malaga mai i le va’alele.
Ua fa’ailoa e nisi o lo’o faitioina le TalofaPass ona ua le vave ona tali atu le TalofaPass ma pasia mai a latou fa’amaumauga o lo’o fa’aulu atu mo le latou silafia ma kilia ai le latou malaga mai. O le suesuega mulimuli lava e ao ina fa’aulu atu mo le silafia ma pasia ai le sui e malaga mai e tatau ona fa’aulu atu i le 48 itula ao loma le malaga ese mai le va’alele.
O le to’atele o lo’o misi ai a latou malaga mai, ona o le tatalia mai o le pasiga lea a le TalofaPass ma e tele lava le fevesia’iga ona o lea tulaga i le malaeva’alele.
AUAI LE AO O LE MALO O SAMOA & KOVANA SILI - TOE SAUNIGA TINA O ALAISEA TAUFETE’E - NUUULI:
I le sauniga mamalu o le tina, le ulumatua o le fanauga a Misi Taufete’e ma le Tausi Lauagaia Taufete’e o Nuuuli, sa auai fa’atasi i ai fa’aao o Malo o Samoa na Lua. Na tula’i ai le afioga le Ma’opu Solia’i Tuipine Fuimaono ma ia saunoa fa’apitoa i lana molimau, “Amuia oe Alaisea, aua o lou sauniga ua matua fa’atumulia le malumalu i e ua o mai e faamavae ma oe. O ai fo’i le afafine o aiga ia, ua manatu mai ai taita’i o malo o Samoa na lua, ua fa’amalo’ulo’u mai, ae le o se tasi na tautua mo ni tausaga se tele i le malo e ala i tautua lautele?.”
I le molimau a lona tama fa’aleagaga, le sa ia tausi o lona Tama fa’aleagaga Ekalesia Metotisi i Nuuuli, sa ia toe fesili ai fo’i. “Aua ua toatele tina lelei i le Ekalesia, ae ua fa’asilisiliina lava oe. E leai se folga fa’anoanoe e va’aia ia te ia, ae o lona soifua fiafia e oo mai ai fo’i le fiafia i nisi e to’atele. Aua o le manogi o le ola, e oo mai ai le ola i le to’atele.”
E to’atele sui o lona aiga sa molimau, o lona olaga fautua i soo se tasi ma le fa’atonu i fanau talavou ae maise o le fa’asa ona tu ma tautala atu i nisi i totonu o le fale. E fa’atonu lava e ia le fanau ia faia tu ma aga fa’aaloalo fa’aleaganuu, ua masani ai matou uma o fanau a lana fanau, ae fou i nisi e tuli mai e latou aiga i se fe’au i le matou fale.”
“E osiosi ona aiga, e agaga i ona aiga e le faatamala i lana tausi Fa’afeagaiga i totonu o el Afio’aga. Ua fa’aauupegaina o ia i matata fa’atina o le tumama, tausi fanau, tausi aiga e to’atele ma le laufofoga fiafia lava i taimi uma.”
“E fiafia e ofu ilaila, e fa’aalia ai lona fiafia. E le misia se sauniga mamalu o le au leoleo i le vaveao ma le afiafi i aso ta’itasi. O ia o le ta’ita’i o le Auleoleo a le Ekalesia Metotisi i Nuuuli, ma ua agatonu ia te ia lea tofiga aua e usupo e faatino ona tiute fa’ata’ita’i mo fonotatalo.”
“O se tagata e lalelei aua e mata ataata ma le tausaafia. E fa’aosofia e ia le olioli i soo se mafutaga e auai ai, ma ua fa’apena ona ia faailoa atu i tina talavou, i lona aiga ma le ekalesia, ia fa’ataita’i i ai uiga lelei ma le tausa’afia na.”
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus