Pago Pago - AMERIKA SAMOA
FA’AOPOOPO LE ISI MALIU AOFAI O MALIU E AFUA I LE COVID-19
I le taimi nei ua fa’aopoopo le isi to’atasi ile aofaiga o e na malilu e afua i le Covid-19 ma ua siitia ai le faitauga i le to’a 34 o e maliliu.
Ua fa’ailoa i le lipoti na tapena e le Falema’i LBJ, le suiga fou o le aofai o e ua maliliu i le Covid-19 ona o le fa’amaumauga lava e ao ina mua’i fa’amaonia mea uma
O le isi sui ua fa’amauina fou nei ma atoa i ai le 34 o e ua maliliu ona o a’afiaga o le Covid-19, o se tama matua, o se tasi mai le atu Asia, e 72 tausaga le matua ma e tele fo’i isi ona gasegase tumau sa taumafai ona togafitia fa’atasi ma lona a’afia lea i le Covid-19.
O se lipoti mulimuli mai a le Matagaluega o le Soifua Maloloina na tapena mo Aukuso 1-7, 2022, ua faamauina ai le to’a 82 o sui fou ua fa’amauina ua maua i le Covid-19, mai le 4,574 suega na faia i lea vaitau atoa. E to’alua i la’ua na taofia i le falema’i o le covid-19, ma ua fa’amauina ai le aotelega o le mamalu lautele o le atunuu ua maua i le Covid-19 talu le amataga i le 8,031 ua fa’amaonia ua maua. Mai lea aotelega atoa, ua na’o le 158 i latou o totoe mai lea faitauga o lo’o i ai pea le verusi o le Covid-19 ae o le isi vaega uma ua toe malolosi mai le fa’ama’i.
Ua leai nisi sui ua toe fa’amauina ua maua i le Covid-19 i lea vaitau atoa mai le Manu’atele. Peita’i o le mea ua matauina nei, o le maualuga tele o le to’atele o le atunuu ua maua i le Influenza lea ua pepesi i le atunuu, ma o le to’atele lava lea o e gasolo mai i le ER a le tatou falema’i tele i Faga’alu.
Pe afai lava e i ai se tasi e fia faia se suiga o le Covid-19 ae le fia asia le falema’i i so’o sana talavai, e mafai lava ona susu sa’o ane i le Ofisa o le DOH i Fagaalu mo se su’ega.
Ua fa’ailoa mai fo’i, ua mae’a fa’atulaga fo’i le fonotaga a le susuga le Loia Sili Fainuulelei Ala’ilima Utu ma le sui GAR ma Kovana Lemanu PS Mauga, ina ia latou feuataga’i e tusa ole fa’aaogaina o le TalofaPass e ulufale mai ai nisi mai fafo i totonu o le atunuu fa’apea fo’i ma le tu’ua ai o le atunuu.
O le tala a Kovana Lemanu ua ia fa’aalia mai, “Matou te manana’o e fesoasoani ia i latou i le fa’aaogaina o le TalofaPass ae le o le taofia o i latou mai le femalaga’i. Matou te manana’o ina ia fa’afaigofie ia i latou lea ala o feoa’iga ina ia mautinoa ua mae’a fa’asaogalemuina femalaga’iga i le va o Amerika Samoa ma isi uma malo.”
O lo ua mae’a fa’ailoa mai e le afioga le Loia Sili o le tatou malo, “O lo ua fa’aauau feso’ota’iga ma gaoioiga e tatau ona fa’atino fa’aletulafono ina ia mafai ona malaga mai le Fiji Airways e aumaia se malaga togipau mo le 10 foma’i mai Fiti e galulue i le tatou falema’i tele i Faga’alu.
E ese mai lea talanoaga i mataupu tau fa’ama’i lava, ua fa’ailoa atu e le Loia Sili i le susuga le fa’atonu o le Soifua Maloloina, e ao ina fa’aleo ma folasia le lipoti mae’ae’a a le Matagaluega o le Soifua Maloloina i le afioga le Kovana SIli, e tusa ai o le fa’ama’i o le Maonkeypox lea e fa’aolioli mai fo’i le ulufale mai i le atunuu.
AVANOA FAIGALUEGA FANAU A AMERIKA SAMOA I VAEGA O LE MALO TELE
O le fa’alauilaoga o avanoa faigaluega eseese e mafai ona agava’a ai alo o Amerika Samoa ua mae’a a’oa’oina ma pasia le vasega12 mai a’oga maualuluga i Amerika Samoa, sa fa’atino lea i le aso Lulu mai le itula e 9:00 se’ia pa’ia le itula e 1:00 i le aoauli, ma sa matua fa’atumulia lea fa’amoemoe maualuga.
O vaega eseese o tautua lautele a le Malo tele i Amerika Samoa nei sa fa’atasia uma i lea fa’amoemoe ma sa aofia ai ma le avanoa o le ASTCA, o se vaega tumaoti lona fa’atautaiga a le tatou Malo.
Na va’aia le naunau o fanau, aua ua latou mautinoa e totogi lelei nei galuega, e ese mai lea e matua lelei a’ia’i penefiti mo le tagata faigaluega fa’amaoni, mataalia i tiute fai ma sogasoga e fia faaleleia atili lo latou atamai i o latou faiva.
Ua i ai le vaega a le National Park, ua tumutumu i ai fanau aua o lo’o sailia nisi e galulue i o tatou laufanua fa’asao i le laueleele o Amerika Samoa lea e aotelega i ai Tutuila ma le Manuatele.
Ua fa’apena fo’i ona va’aia le vaega a le FIRE Crash a le Malaeva’a poo le ARFF lea sa oo atu ai alo o Amerika Samoa o lo’o aotauina i taimi uma i le fa’atinoga o latou tiute pe a oo ina moomia le latou faiva i le tapeina o se afi e sasao ma fa’aleagaina ai so’o se mea i Malaeva’alele uma i le teritori ma nisi fo’i o nofoaga faitele o le malo ma le atunuu i le mamalu o aiga.
Na auai le vaega a le Fa’asao o le Gataifale o Amerika Samoa NMS ma sa latou fa’alauiloa fo’i le tele o avanoa o loo aofia i le latou vaega e afua mai lava i le vaega e fa’amalosia tulafono ma aiaiga o nei fa’asao, soso’o ai ma suesuega ma fa’amaumauga uma e aoga mo nei fa’asao, ma e oo mai i le tautuaina o tagata lautele e fia maimoa ma maulu i ona ogasami fa’asao, o isi ia o mea e matua to’atele le aufaigaluega o faigaluega ai nei mai lea vaega ale NOAA i Amerika Samoa nei.
Ua i ai le vaega a le Va’ai Tau o le Atunuu, ma ua matua fa’ailoa atu e Peter Matos, se tasi o atali’i sau mamao mai Oaklahoma e fa’afaigaluega mo lenei summer e fa’amae’a ai lona fa’ailoga i le va’ai tau mai le Iunivesite o Oaklahoma. “O lo’o outou nonofo i se parataiso e le lau maua e i matou uma i le Iunaite setete. E summer fa’asoloatoa outou, ma o le mafuaga tonu lea na ou sau ai, aua ua logotala i le matagofie ma e mafai ona fesuisuia’i le tau e aoga i a’u mataupu tau’ave mo lo’u fa’ailoga o sailia. Sa tatau ona to’alua pe to’atolu i matou ma nisi o le fanau a’oga iinei, i totonu o lea ofisa i le taimi nei.”
O le vaega a le US Coast Guard o lo’o fa’aauau ona tima’ia nisi o alo o le atunuu ina ia latou auai ane e avea ma tagata faigaluega agava’a a le USCoast Guard. E mafai ona talosaga e fia sau e faigaluega i le Ofisa fa’alotoifale pe a mae’a aoaoga faapitoa mo le galuega. E aoga i lou silafia ai o galuega e puipuimalu ai lou talafatai ma le gataifale o lou malo fa’ateritori o Amerika. E to’atele fo’i nisi sa fiafia ua maua le avanoa e mafai ai ona silafia nei avanoa lelei toe lelei totogi e faigaluega ai mai le talavou o le olaga.
Sa i ai le vaega a le USArmy ma sa avatu uma ituaiga o ta’avale tetele o lo’o fa’aaoga e fitafita tiute i le taimi nei i so’o se nofoaga o le vevesi ma taua, ina ia fa’ailoa i fanau le tulaga o le tausiga o le soifua saogalemu o fitafita tiute. Na va’aia le fanau ua o e fa’ata’ita’i ona tutu i luga o nei loli tetele ma le anagata. O le mea muamua lava i nei tautua a le vaega tau eseese o le Malo tele, ia pasia muamua lau suega o le ASVAB, lea ua fa’ailoa mai e tuufa’atasia suega e faia i aso Lulu ta’ita’i o vaiaso o lumana’i ma isi e soloa’i mai.
O lo’o ua tutu fa’atasi le USArmy ma le USArmy reserve i a latou folasaga sa faia, ma e sili lava ona mata’ina lea tulaga i alo ma fanau talavou sa auai.
Na i ai le vaega a le TSA mo le latou fa’alauilaoga ua mae’a i ai ni avanoa faigaluega se tolu i le latou matagaluega mo le tausilia o nisi e agava’a e fa’atumuina nei avanoa. Peita’i ua na’o avanoa fa’avaitaimi ae le taimi atoa. Inanua fesiligia ma fa’ailoa e nisi o matua sa taumafai mai le aso atoa ua tuana’i e fa’atumu se avanoa, ae le o fa’ailoa maia se avanoa i Amerika Samoa, sa tali le sui fa’alauiloa a le TSA, “E le o fa’asalalauina i le taimi nei, ae oso a’e loa i luga, poloka loa i ai lau talosaga ua mae’a fa’atumu.”
Sa i ai le vaega a le DMWR, ma sa i ai fanau na latou fiafia mo le vaega o suesuega faia i le alititai ma ua fa’aalia ai nisi o galuega e mafai ona fa’aulu mo le tauvaga a le STEAM. Fiafia le agaga e va’aia e i ai nisi o alo o le atunuu ua agaga i latou i faamaumauga fa’atekinolosi fou aua suesuega i le alititai o le sami.
I le aotelega o lenei aso fa’alauiloa o tiute eseese e mafai ona galulue ai tatou fanau aua le lumana’i o le tatou Malo, ua iloga ua i ai le naunau i fanau, ae ia mautu lo latou silafia, e ao ina e amata mai i galuega maulalo ma e tausaili atili ma sogasoga e mafai ai ona siisii lou fa’amoemoe mo se lumana’i manuia ma le mautu i soo sou faiva ua e filifili ai.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus