Pago Pago - AMERIKA SAMOA
Ua fa’aalia e le to’atele o afioga i Faipule o le Maota o Sui lo latou le lagolagoina o le faaiuga na faia e le Komiti e Iloiloina le tuuina atu o Pemita mo galuega tetele a le malo (PNRS), e tusa ai o le latou faaiuga e tuu atu ai le pemita e faatino ai le galuega a le Pulega o le Eletise ma le Suavai (ASPA), mo le faia o se suesuega mo le faatuina o se nofoaga e pu’e mai ai le savili e gaosi ai le eletise.
O le vaiaso na te’a nei na faatinoina ai se iloiloga a le Komiti o Fefaatauaiga a le Maota o Sui mo le iloiloina o lenei mataupu.
O le afioga i le Taitaifono o le Komiti ia Samuel Ioka A. Meleisea na taitaia le iloiloga, ae molimau ai sui o le Komiti a le PNRS. O nisi o sui o le Komiti o le PNRS na auai e aofia ai le susuga a Aukusitino Mao.
Ina ua fesiligia e afioga i Faipule sui o le Komiti o le PNRS i le faaiuga e tuu atu ai le pemita mo le galuega a le ASPA, na saunoa ai le susuga ia Mao, na mulimulita’i uma e le PNRS ta’iala uma e moomia ona iloilo ma fesiligia, ao lei tuuina atu le pemita mo le galuega a le ASPA.
Saunoa le afioga i le tamaitai Faipule mai le Itumalo o Fofo, Andra Tereise Samoa, o ia le isi sui na fesoasoani i le faatulagaina o ta’iala mo le tulafono mo galuega tetele e aofia ai le galuega a le ASPA lea ua fesiligia nei. E i ai lona talitonuga e lei mulimulita’i e le ASPA ta’iala e moomia ona ausia faatoa talia ai le talosaga.
E pei ona manino i le faafofoga a le Komiti a le Maota o Sui, o le faaiuga e talia ai le talosaga mo le pemita, na faia ina ua mae’a ona iloilo e le Komiti a le PNRS se fuafuaga faataoto na tapena ma saunia e se inisinia mai le ASPA na gafa ma le faatinoina o le suesuega.
Saunoa le Sui Fofoga Fetalai ia Fetu Fetui Jr, sa le tatau ona tupu le tulaga e pei ona faia e le Komiti a le PRS, o le latou talia lea o le fautuaga ma le ripoti na tapena e le Inisinia a le ASPA e tusa ai o le galuega i luga o atumauga o Aoloau.
Saunoa Fetu e faapea, e matua feteena’i lava le mea ua faia e le Komiti a le PNRS ma le Inisinia a le ASPA, o le talia o le fautuaga a le Inisinia a le ASPA, ae o le ASPA e ana le galuega lea e mafua ai le pemita na tuuina atu e le Komiti a le PNRS.
Na manino i molimau a le Komiti a le PNRS i le taimi o le iloiloga, e le’i maua e sui uma o le Komiti le avanoa e malaga ai i luga o le mauga e asiasi ma vaavaai le nofoaga o le a faia ai le galuea a le ASPA, a o le i tuuina atu le latou faaiuga mo le pemita e faataga ai ona faatino le galuega.
E na o le toatasi lava le sui o le Komiti a le PNRS na malaga e faia le asiasiga, e na o le inisinia a le ASPA, o ia fo’i o se titno o le Komiti a le PNRS.
E le i nofo lelei i le faafofoga a afioga i Faipule molimau a sui o le Komiti a le PNRS.
Saunoa le afioga i le tamaitai faipule mai le itumalo o Fofo ia Andra Tereise Samoa e faapea, i le silia ai i le 30 tausaga o lona agavaa i le ASPA aemaise ai lona sao i le tusiaina o le tulafono e pei ona faavae ai galuega a le Komiti a le PNRS, e le na o le toatasi le sui o le Komiti a le PNRS e tatau ona aga’i atu mo le asiasiga, ae tatau ona malaga uma sui o le Komiti e pei ona faataoto mai e le Tulafono.
O le galuega a sui uma o le Komiti o le PNRS e pei ona saunoa Samoa, latou te vaavaai pe i ai se aafiaga o le siosiomaga i le galuega o le a faatino, ona tuuina mai loa lea o le latou fautuaga i le Komiti.
I le vaavaai a Samoa i le galuega a le ASPA lea ua tuuina atu ai le pemita e faatino ai, o se galuega e aafia ai le siosiomaga, sa le tatau fo’i ona talia le talosaga mo se pemita.
Na finau le susuga a Mao e faapea, na mae’a ona latou auiliiliina ripoti na tuuina atu e le aufaigaluega sa gafa a le asiasiga, ma talia ai loa e le Komiti le fautuaga mo le pemita o le galuega.
Na toe saunoa Samoa e faapea, e le toatasi le tagata e tatau ona faia le asiasiga, e tatau ona i ai uma sui o le Komiti. Ae na saunoa Mao e faamanino e faapea, e le tau malaga le Komiti i asiasiga, o le galuega lena a le aufaigaluega e faatino, latou te aga’i atu mo le asiasia o nofoaga e faia ai galuega, ona tuuina mai lea o le latou ripoti i le Komiti mo sa latou faaiuga.
Na taua atili fo’i e Mao e faapea, o le ripoti na tuuina atu e le aufaigaluega, na manino ai le leai o se aafiaga o le siosiomaga o le atunu’u i le galuega a le ASPA o loo faagasolo i le taimi nei.
Ae o le galuega foi e pei ona tuuina atu ai le pemita, ua na o se suesuega i auala e mafai ai ona fausia se nofoaga e ao ai le savili e gaosi ai le eletise. Afai ae mae’a le suesuega, ona toe aga’i mai loa lea o le kamupani i le isi 2-3 tausaga e talosaga le pemita mo le faatinoina aloaia o le galuega.
Saunoa Samoa, sa tatau ona malaga se sui o le Ofisa e Puipuiga Nofoaga Faasao (Historical Preservation Office) a le malo e vaavaai i nofoaga eseese o loo i luga o le nofoaga lea ua faatino ai le galuega a le ASPA, ona o loo taatitia ai iina nofoaga faasao e le tatau ona faaleagaina.
O luga o atumauga i Manunu ma Aoloau e pei ona saunoa Samoa, o lo o taatitia ai mata’aga eseese ma nofoaga faasao e tatau ona silasila toto’a i ai le Komiti ao lei tuuina atu la latou pemita.
Na lagolagoina e le Faipule a le Itumalo o Leasina, afiouga Ape Mike Asifoa atugaluga o sui o le komiti a le maota o sui.
Saunoa Ape e faapea, e leai ma se isi o sui o le Komiti a le PNRS e malamalama i nofoaga eseese o loo i luga o le vaega tonu lea ua faataga e faia ai le poloketi ua fesiligia i le taimi nei.
“E matua taua lava i le afioaga lenei o Aoloau nofoaga taua e pei ona taua, ae atagia mai i a outou molimau e pei e tou te manatu mama i ai,” o le saunoaga lea a le afioga i le alii Faipule ia Ape.
Sa ia fesiligia le susuga a Mao ma sui o le Komiti a le PNRS, pe mafai ona toe faafo’i le pemita na latou tuuina atu e faatino ai le galuega, pe afai e musu le Sa’o o le aiga na sainia le pepa e aloaia lana saini sa tuuina atu muamua.
Saunoa le susuga a Mao o le sui o le Komiti a le PNRS, afai e manatu le Sa’o o le aiga e toe faaleaoga lana saini, e mafai ona toe ave le mataupu i le Ofisa o Mataupu Tau Samoa, ma avatu ai loa le tusi a le Ofisa o Mataupu Tau Samoa e faaleaoga ai le faaiuga mo le pemita, ona galulue loa lea o le Komiti e faaleaoga le pemita.
Na faamanino atili e le susuga a Mao e faapea, e le o se matafaioi a le Komiti a le PNRS le iloilio pe aafia eleele ma fanua tau le aganuu i le poloketi, o le tiute lena o le Ofisa o Mataupu Tau Samoa. O le taimi lava e saini ai le Failautusi o le Ofisa o Mataupu Tau Samoa i le pepa, ona talia loa lea e le Komiti a le PNRS.
E le i nofo lelei i le faafofoga a le Sui Fofoga Fetalai le molimau a le susuga a Mao. Saunoa Fetu e faapea, e le talafeagai le tulaga e pei ona faamanino e sui o le Komiti a le PNRS, o le faalagolago o le latou faaiuga i le saini a le Failautusi o le Ofisa o Mataupu Tau Samoa.
O le finagalo o le Sui Fofoga Fetalai na lagolago i ai le afioga i le alii Faipule mai Aua, afioga Faimealelei Anthony Fu’e Allen.
Saunoa Faimealelei e faapea, o le mataupu e pei ona fesiligia, e faatatau i eleele ma fanua o aiga o le atunu’u, a o lea ua faia i ai e le malo faaiuga e aunoa ma le malilie i ai o aiga o le atunu’u.
“O le itu e pito sili ona mata’utia ai, o tagata ia e faia faaiuga ma taitaia le malo, o i latou fo’i ia o loo saini i pepa o fanua ia ua lesitala faamalosi ma ua vavao ai le atunu’u,” o le saunoaga lea a Faimealelei.
“O ai na tuuina atu le malosiaga tou te tuuina atu ai le pemita e faatino ai le galuega e pei ona fesiligia e le Maota,” o le fesili lea a Faimealelei.
Saunoa Mao, o le faaiuga e talia le talosaga mo le pemita, na faia ina ua iloilo e le Komiti a le PNRS ripoti na tuuina atu e le aufaigaluega, faapea ai ma le inisinia a le ASPA na gafa ma le asiasiga sa faia.
Saunoa Faimealelei, e le tusa ma le tulafono le faaiuga ua faia, o le alu o le inisinia a le ASPA e fai le asiasiga ma toe tapena e ia le ripoti, ae o le ASPA e ana le galuega, o i latou foi o loo talosaga mo le pemita. Na fautuaina e Faimealelei le Komiti o le PNRS ina ia toe iloilo le latou faaiuga ma faaleaoga le pemita ona ua vevesi ai aiga e ana fanua ma eleele o loo aafia.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus