Pago Pago - AMERIKA SAMOA
Ua fa’aalia e nisi o le atunu’u e aofia ai tagata faigaluega e aga’i mai i aiga e maualalo lo latou tamaoaiga, lagona popole ona o le tulaga pagatia ua maitauina i le tau o le soifuaga i le taimi nei.
E oo lava fo’i i totonu o le Fono Faitulafono, o lo o alagaina pea e nisi o afioga i Faipule le matuia o lenei mataupu, atoa ai ma le talosaga i le malo ina ia silasila toto’a i lenei faafitauli atoa ai ma le sailia o se auala e foia ai le faafituali.
O le vaiaso nei na faaleoina ai e le afioga i le alii Faipule mai Saole lenei mataupu i luma o le Maota o Sui. E faalua ona fesiligia e le afioga a Titiali’i Kitara Vaiau le mataupu lenei talu ona toe a’e mai le Fono Faitulafono mo lana Tauaofiaga mulimuli o le Nofoaiga lona 37 o loo nofoia i le taimi nei.
Saunoa Titiali’i e faapea, ua toatele tagata o lona itumalo atoa ai ma nisi o le atunu’u ua talanoa atu ia te ia e faatatau i le televave o le siitia o le tau o oloa i le tele o faleoloa i le atunu’u, aemaise lava i oloa o loo moomia e tagata i aso taitasi e aofia ai mea’ai tuu aisa faapea ai mea’ai tuu apa.
Saunoa Titiali’i e faapea, o le silia i le 50% o tagata totogi lafoga i le atunu’u, e o mai i aiga e maualalo le tamaoaiga, o i latou fo’i nei o loo sili ona pagatia i le tulaga ua i ai le maualuga o le tau o le soifuaga.
“O le faafitauli ua tula’i, ua tafili saunoa tagata faipisinisi e sii maualuga tau o oloa ae leai ma se gaioiga a le malo o faia i ai ina ia vaai poo soli le tulafono ae poo fea fo’i la saga fai i fea,” o le saunoaga lea a Titiali’i.
“Afai o le tulaga lea ua aga’i i ai le tau o le soifuaga i le atunuu i le taimi nei, e pule lava le fai pisinisi i le tau o ana oloa, o le taimi e sii ai le tau o ana oloa, ma le ituaiga tau e mana’o e faatau ai ana oloa, o le a faafefea nei la ona ola manuia aiga e maualalo le tamaoaiga,” o le fesili lea a Titiali’i.
O aiga o loo pito sili ona aafia i le maualuga o le tau o le soifuaga ua i ai i le taimi nei e pei ona saunoa Titiali’i, o aiga o tagata faigaluega ia e faalagolago lo latou tamaoaiga mai le isi siaki e aga’i atu i le isi siaki.
“Afai o le tau o le pusa moa lea ua $20 ae na o le $150 le totogi e maua e le aiga lima vaivai i le vaiaso, e faapefea la ona ola lenei aiga ma tausi le aiga e to’a 10 tagata e i ai. O le tiute o le malo o le suesue o mea le sa’o o loo faia e le aufai pisiinisi ma tuu i ai le faasalaga,” o le isi lea saunoaga a Titiali’i.
Na taua e le afioga i le ali’i Faipule le faateia o ia ina ua toe alu atu i le faleoloa e faatau talu mai lana faatauga mulimuli i le vaiaso ua mavae, ae ta’u mai le tau o oloa, ua sii uma i luga tau o oloa mai le tau sa ia faatauina ai oloa nei i le vaiaso ua mavae.
E oo lava foi i le tau o le fasi i’a i totonu o faleoloa ASia, na taua e Titiali’i le sii sii i luga o le tau o loo faatau ai i soo se vaega o le atunu’u, ma ua avea lea tulaga ma itu ua matua lagona ai le pagatia o tagata.
E toatele nisi o le atunu’u na fesootai mai i le Samoa News e faatatau i lenei mataupu. O i latou nei o tagata faigaluega mai aiga e maualalo le tamaoaiga. O nisi o aiga e taitoatasi tagata faigaluega ae ova ma le to’a 6 tagata i totonu o le aiga.
Na taua e le Tina ia Feiloaiga Tagaloa o Tafuna le tele o le aafiaga o le tamaoaiga o lona aiga ona o le maualuga o le tau o oloa ua i ai nei.
“Pau lava le tulaga o loo ave i ai la’u faamuamua, ia mautinoa e maua le tupe e tausi ai la’u fanau e to’a 4. O nisi o taimi ua le toe oo le faasoa i le tulaga sa masani ai, ua manatu e faaitiitia le soona faatau isi taumafa e le moomia tele i le aiga, se’i vagana ai lava taumafa e matua mana’omia e la’u fanau e ave i ai la’u faamuamua,” o le saunoaga lea a le Tina ia Tagaloa i le Samoa News.
Ina ua fesiligia e le Samoa News ia Tagaloa poo a ituaiga oloa ua ia maitauina le maualuga o latou tau i le taimi nei, pe a faatusatusa i tausaga ua mavae, na tali Tagaloa, o le tele o taumafa tuu aisa, fualaau aina faapea ai ma isi oloa e moomia e le aiga i aso faisoo, o oloa ia ua maitauina le sii i luga o latou tau.
“E oo lava foi i oloa fau fale ua matua maualuga lava le tau i le taimi nei. Ua le masino e oloa ua sii lona tau e aunoa ma se mafua’aga tatau”
O le usuga a Faamanu Peleti, o se Tama e 47 tausaga o lo o galue i se tasi o Konekarate Faufale i le atunu’u, sa ia talanoa foi i le Samoa News e faatatau i lenei faafitauli.
Saunoa le susuga a Peleti e faapea, i le 10 tausaga talu ai i Amerika Samoa, sa ia maitauina ai le tulaga pagatia i le sii sii i luga o le tau o oloa e aunoa ma se popole o tagata faipisinisi i le tulafono.
“O le taimi nei, ua pei o se mea faigofie i le aufai pisinisi le sii i luga o le tau oloa e aunoa ma se faafitauli. Ua leai se galuega a le malo o faia e taofia ai le aufai pisinisi mai lo latou faia o lenei gaioiga faasolitulafono,” o le saunoaga lea a Peleti.
O nisi o suiga ua faia e Peleti i lona aiga, o le taofi lea o lana taavale i le fale ae malaga i le pasi i aso uma i le galuega, ona o le taugata ua i ai le tau o le suauu ma le kesi i le taimi nei.
Na taua e le susuga Peleti, o lona aiga e faalagolago i lana siaki e maua i le tai 2 vaiaso e faatau ai taumafa mo le aiga, ma faatino ai isi manaoga o le aiga.
“E le na o le to’alua ma le fanau o loo tausi, e moomia foi le tautuaina o le Ekalesia, nu’u faapea ai le aiga potopoto. E le faigofie le olaga faa Samoa, e te faigaluega mo faalavelave, e laititi lava fo’i se seleni e alu mo oe ma lau fanau.”
O isi tagata faigaluega na talanoa mai i le Samoa News i le tulaga o le maualuga o le tau o oloa ua i ai, sa latou taua le mae’a ona latou faafesootai o le ofisa o le Kovana ma le Ofisa o le Loia Sili.
Na taua e se alii mai Fagatogo e faapea, sa ia talanoa i le Ofisa o le Loia Sili peita’i na fautuaina o ia e avatu ni faamaoniga e ta’u atu ai e i ai le tau o oloa ua sii e aunoa ma se mafua’aga.
Na taua e lea alii e faapea, e le o se galuega lea a tagata lautele o le faia o ni faamaumauga mo ni solitulafono o loo masalomia le faia e le aufai pisinisi, o le tiute lena o le malo, o le faamalosia o tulafono ma suesue ni faiga faa solitulafono o loo masalomia le faia i totonu o pisinisi.
Na taua e se tasi o Tamalii o le atunuu ua loa tausaga o tautua i nisi o ofisa o le malo, le faanoanoa o lona mafaufau i le faatamala o le malo e faatino galuega lelei mo tagata lautele, ae o loo ave le faamuamua i atina’e tetele.
Sa ia taua e faapea, e taua galuega ma atina’e tetele o loo faia e le malo mo le manuia o le atunuu lautele e pei o auala, faleaoga fou, fale tetele o le malo, ma ofisa, peita’i, o loo misi le faia e le malo o ni atina’e e manuia ai aiga e vaivai le tamaoaiga.
“Ua tatau i le malo ona sii totogi o amata ia ausia le $7 i le itula, ma sui le tulafono o Lafoga faila ina ia mautinoa e tele se vaega tupe e maua e tagata totogi lafoga mo a latou lafoga toe faafo’i, ma maua ai lea vaega tuppe e fesoasoani i le tamaoaiga o le atunu’u e ala atu i pisinisi ma oloa faatau,” o le saunoaga lea a lea Tamalii.
Ua fautuaina e le Fofoga Fetalai le Komiti o le Atina’e a le maota e silasila i lenei mataupu ma faatulaga se iloiloga i se taimi lata mai.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus