Skip to main content

Popole le to’atele o tagata faigaluega i le maualuga o le tau o le soifuaga

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

 

Ua fa’aalia e nisi o le atunu’u e aofia ai tagata faigaluega e aga’i mai i aiga e maualalo lo latou tamaoaiga, lagona popole ona o le tulaga pagatia ua maitauina i le tau o le soifuaga i le taimi nei. 

 

E oo lava fo’i i totonu o le Fono Faitulafono, o lo o alagaina pea e nisi o afioga i Faipule le matuia o lenei mataupu, atoa ai ma le talosaga i le malo ina ia silasila toto’a i lenei faafitauli atoa ai ma le sailia o se auala e foia ai le faafituali.

 

O le vaiaso nei na faaleoina ai e le afioga i le alii Faipule mai Saole lenei mataupu i luma o le Maota o Sui. E faalua ona fesiligia e le afioga a Titiali’i Kitara Vaiau le mataupu lenei talu ona toe a’e mai le Fono Faitulafono mo lana Tauaofiaga mulimuli o le Nofoaiga lona 37 o loo nofoia i le taimi nei. 

 

Saunoa Titiali’i e faapea, ua toatele tagata o lona itumalo atoa ai ma nisi o le atunu’u ua talanoa atu ia te ia e faatatau i le televave o le siitia o le tau o oloa i le tele o faleoloa i le atunu’u, aemaise lava i oloa o loo moomia e tagata i aso taitasi e aofia ai mea’ai tuu aisa faapea ai mea’ai tuu apa. 

 

Saunoa Titiali’i e faapea, o le silia i le 50% o tagata totogi lafoga i le atunu’u, e o mai i aiga e maualalo le tamaoaiga, o i latou fo’i nei o loo sili ona pagatia i le tulaga ua i ai le maualuga o le tau o le soifuaga. 

 

“O le faafitauli ua tula’i, ua tafili saunoa tagata faipisinisi e sii maualuga tau o oloa ae leai ma se gaioiga a le malo o faia i ai ina ia vaai poo soli le tulafono ae poo fea fo’i la saga fai i fea,” o le saunoaga lea a Titiali’i.

 

“Afai o le tulaga lea ua aga’i i ai le tau o le soifuaga i le atunuu i le taimi nei, e pule lava le fai pisinisi i le tau o ana oloa, o le taimi e sii ai le tau o ana oloa, ma le ituaiga tau e mana’o e faatau ai ana oloa, o le a faafefea nei la ona ola manuia aiga e maualalo le tamaoaiga,” o le fesili lea a Titiali’i. 

 

O aiga o loo pito sili ona aafia i le maualuga o le tau o le soifuaga ua i ai i le taimi nei e pei ona saunoa Titiali’i, o aiga o tagata faigaluega ia e faalagolago lo latou tamaoaiga mai le isi siaki e aga’i atu i le isi siaki. 

 

“Afai o le tau o le pusa moa lea ua $20 ae na o le $150 le totogi e maua e le aiga lima vaivai i le vaiaso, e faapefea la ona ola lenei aiga ma tausi le aiga e to’a 10 tagata e i ai. O le tiute o le malo o le suesue o mea le sa’o o loo faia e le aufai pisiinisi ma tuu i ai le faasalaga,” o le isi lea saunoaga a Titiali’i. 

 

Na taua e le afioga i le ali’i Faipule le faateia o ia ina ua toe alu atu i le faleoloa e faatau talu mai lana faatauga mulimuli i le vaiaso ua mavae, ae ta’u mai le tau o oloa, ua sii uma i luga tau o oloa mai le tau sa ia faatauina ai oloa nei i le vaiaso ua mavae. 

 

E oo lava foi i le tau o le fasi i’a i totonu o faleoloa ASia, na taua e Titiali’i le sii sii i luga o le tau o loo faatau ai i soo se vaega o le atunu’u, ma ua avea lea tulaga ma itu ua matua lagona ai le pagatia o tagata. 

 

E toatele nisi o le atunu’u na fesootai mai i le Samoa News e faatatau i lenei mataupu. O i latou nei o tagata faigaluega mai aiga e maualalo le tamaoaiga. O nisi o aiga e taitoatasi tagata faigaluega ae ova ma le to’a 6 tagata i totonu o le aiga. 

 

Na taua e le Tina ia Feiloaiga Tagaloa o Tafuna le tele o le aafiaga o le tamaoaiga o lona aiga ona o le maualuga o le tau o oloa ua i ai nei. 

 

“Pau lava le tulaga o loo ave i ai la’u faamuamua, ia mautinoa e maua le tupe e tausi ai la’u fanau e to’a 4. O nisi o taimi ua le toe oo le faasoa i le tulaga sa masani ai, ua manatu e faaitiitia le soona faatau isi taumafa e le moomia tele i le aiga, se’i vagana ai lava taumafa e matua mana’omia e la’u fanau e ave i ai la’u faamuamua,” o le saunoaga lea a le Tina ia Tagaloa i le Samoa News. 

 

Ina ua fesiligia e le Samoa News ia Tagaloa poo a ituaiga oloa ua ia maitauina le maualuga o latou tau i le taimi nei, pe a faatusatusa i tausaga ua mavae, na tali Tagaloa, o le tele o taumafa tuu aisa, fualaau aina faapea ai ma isi oloa e moomia e le aiga i aso faisoo, o oloa ia ua maitauina le sii i luga o latou tau. 

 

“E oo lava foi i oloa fau fale ua matua maualuga lava le tau i le taimi nei. Ua le masino e oloa ua sii lona tau e aunoa ma se mafua’aga tatau”

 

O le usuga a Faamanu Peleti, o se Tama e 47 tausaga o lo o galue i se tasi o Konekarate Faufale i le atunu’u, sa ia talanoa foi i le Samoa News e faatatau i lenei faafitauli.

 

Saunoa le susuga a Peleti e faapea, i le 10 tausaga talu ai i Amerika Samoa, sa ia maitauina ai le tulaga pagatia i le sii sii i luga o le tau o oloa e aunoa ma se popole o tagata faipisinisi i le tulafono.

 

“O le taimi nei, ua pei o se mea faigofie i le aufai pisinisi le sii i luga o le tau oloa e aunoa ma se faafitauli. Ua leai se galuega a le malo o faia e taofia ai le aufai pisinisi mai lo latou faia o lenei gaioiga faasolitulafono,” o le saunoaga lea a Peleti.

 

O nisi o suiga ua faia e Peleti i lona aiga, o le taofi lea o lana taavale i le fale ae malaga i le pasi i aso uma i le galuega, ona o le taugata ua i ai le tau o le suauu ma le kesi i le taimi nei.

 

Na taua e le susuga Peleti, o lona aiga e faalagolago i lana siaki e maua i le tai 2 vaiaso e faatau ai taumafa mo le aiga, ma faatino ai isi manaoga o le aiga.

 

“E le na o le to’alua ma le fanau o loo tausi, e moomia foi le tautuaina o le Ekalesia, nu’u faapea ai le aiga potopoto. E le faigofie le olaga faa Samoa, e te faigaluega mo faalavelave, e laititi lava fo’i se seleni e alu mo oe ma lau fanau.”

 

O isi tagata faigaluega na talanoa mai i le Samoa News i le tulaga o le maualuga o le tau o oloa ua i ai, sa latou taua le mae’a ona latou faafesootai o le ofisa o le Kovana ma le Ofisa o le Loia Sili. 

 

Na taua e se alii mai Fagatogo e faapea, sa ia talanoa i le Ofisa o le Loia Sili peita’i na fautuaina o ia e avatu ni faamaoniga e ta’u atu ai e i ai le tau o oloa ua sii e aunoa ma se mafua’aga. 

 

Na taua e lea alii e faapea, e le o se galuega lea a tagata lautele o le faia o ni faamaumauga mo ni solitulafono o loo masalomia le faia e le aufai pisinisi, o le tiute lena o le malo, o le faamalosia o tulafono ma suesue ni faiga faa solitulafono o loo masalomia le faia i totonu o pisinisi.

 

Na taua e se tasi o Tamalii o le atunuu ua loa tausaga o tautua i nisi o ofisa o le malo, le faanoanoa o lona mafaufau i le faatamala o le malo e faatino galuega lelei mo tagata lautele, ae o loo ave le faamuamua i atina’e tetele.

 

Sa ia taua e faapea, e taua galuega ma atina’e tetele o loo faia e le malo mo le manuia o le atunuu lautele e pei o auala, faleaoga fou, fale tetele o le malo, ma ofisa, peita’i, o loo misi le faia e le malo o ni atina’e e manuia ai aiga e vaivai le tamaoaiga.

 

“Ua tatau i le malo ona sii totogi o amata ia ausia le $7 i le itula, ma sui le tulafono o Lafoga faila ina ia mautinoa e tele se vaega tupe e maua e tagata totogi lafoga mo a latou lafoga toe faafo’i, ma maua ai lea vaega tuppe e fesoasoani i le tamaoaiga o le atunu’u e ala atu i pisinisi ma oloa faatau,” o le saunoaga lea a lea Tamalii.

 

Ua fautuaina e le Fofoga Fetalai le Komiti o le Atina’e a le maota e silasila i lenei mataupu ma faatulaga se iloiloga i se taimi lata mai.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all