Pago Pago - AMERIKA SAMOA
TATALA POLOKALAMA GALUEGA FANAU A’OGA - SYEP 2022
O le taeao ananafi sa fa’atasia ai le anoanoa’i o le fanau a’oga ua mae’a talia a latou talosaga ina ia auai i le polokalama Fa’afaigaluega fa’amasani a le Fanau A’oga i Amerika Samoa i le tu’uaga umi o a’oga 2022. O le fa’amoemoe ia tatalaina le polokalama e tufatufaina atu ai le fanau i ofisa eseese o le Malo, ma so’o se pisinisi ua mana’omia ni tagata faigaluega fa’amasani mo le tuuaga uma o a’oga i lenei tausaga. O le aofai o le fanau ua mae’a fa’amautu e auai i le polokalama Summer Youth Program na fa’aleoina e le sui o le Matagaluega o tagata faigaluega a le Malo i lana tautalaga e 1,000 le fanau talavou mai le 14 i le 24 tasuaga le matutua.
Na va’aia le tumutumu o le fanau i le faitoto’a o le Stadium i Tafuna e tatalia ai le taimi e mae’a ai ona lesitala i latou fa’ato’a saofafa’i ai lea i nofoa i lalo o fale’ie ua mae’a fa’atulaga i le malae ta’alo, peita’i na ta lelei le 9:30 e le’i taitai mae’a lesitala le fanau, ona fa’ato’a tatala mai ai lea e alaalata’i i so’o se nofoaga i fale’ie.
O se va’aiga lautele, e le’i faigofie ona lesitalaina i latou e le matagaluega o tagata faigaluega lea to’atele o le fanau i le taimi e tasi. Peita’i e ao ina amatalia le sauniga e tatala ai le fa’amoemoe, ona fa’ato’a toe fa’aauau ai lea o le galuega fa’amaumau a le matagaluega.
O le sauniga e amata ai le fa’amoemoe sa tula’i ai le susuga le Faife’au Rev. Patolo Mageo, ina ua mae’a fa’anofo filemu le mamalu na aofia i le saunoaga fa’ala’eiau a le susuga Burt Thompson, sui sa nafa ma le polokalama mai le ofisa o Tagata Faigaluega a le Malo.
O lana tima’i i le fanau, “Ia outou iloa lelei, e leai se matua e tuu atu lana fanau ae leai se tima’iga ma lana tapua’iga. Ia outou o ma le Atua i mea uma! Ua le ese ai fo’i la lenei taeao. Ua outou o mai ma loto atoa o tou matua ma aiga o nonofo tapua’i mai maota ma laoa, ina ia puipuia outou e le Atua i lea fo’i ituaiga o aoaoga fou ua outou o mai ai. Ia manuia outou faiva, va’ai, fa’amau mea lelei ma ia outou suesue ma fesilisili ia lautele lo outou iloa ma le silafia, ia iloga se mea e te naunau e te faia i lou lumana’i, e fia galue ai ma tausia lou aiga, lau ekalesia ma aoga ai i lona nu’u ma ou tagata i lou malo!”
Na soso’o lea ma le sao o le afioga le Sui Kovana o le Malo, Talauega Eleasalo Ale, e tima’ia ai le to’a 1,000 o le fanau ua alausu mai e saili le atamai i so’o se faiva o le a tuu avanoa atu mo i latou, e amata galulue ai.
“O le Tapenaga mo Taeao, e amata nei! O nei lea ua amata ai ona e sailia se avanoa lelei, e te silafia ai se mea e te fiafia e fia faigaluega ma tautua ai nisi o lou atunuu, e amata mai lou aiga, lau ekalesia ma lou nuu, ae maise ai lou malo. O nei e tapena ai taeao.”
“O le avanoa o le ki lea e te tatalaina ai nisi ma fou e fa’aofi atu i lou silafia, ina ia e fa’aaogaina mea ua e maua nei, e fatufatu ai a taeao. E le misia lau folauga ma ni fa’afesili se tele, aisea? Ina ia mautinoa o tonu ma sa’o lau alu aga’i i luma, lou silafia ia lautele, ia e malamalama lelei i le fa’atinoga o ou tiute fai, o lou sao i le galuega ina ia mae’a lelei ma sa’o. Ia outou iloa lelei mea e tatau ona fai, ona mautinoa lea ua outou faia le galuega ma le tonu ma le sa’o.”
Sa ia fautuaina Ofisa o le Malo fa’apea ma Kamupani ua agaga mai ina ia latou fa’afaigaluegaina nisi o le fanau talavou ua mae’a tuufa’atasia e le Matagaluega o Tagata Faigaluega a le Malo.
“Ia outou faia le mea ua outou fa’ailoa mai e ao ina fai. Ia outou a’oa’o lelei i a taotu fanau talavou, o le lumana’i fa’atasi lea o le tatou Malo ma tatou pisinisi o sapaia mai le malo. Afai e lelei ona outou aoao fa’asino a tatou fanau, e sili atu lo latou iloa ma le fa’atinoga o tiute nai lo i tatou i lenei vaitau. E agava’a i latou e fa’amoemoe i ai le malo i le lumana’i. Ia outou tatala tusi ma aoao i latou i o outou faiva o tautuaina ai le atunuu. E le vale so tatou taui ona o le galuega lelei e tatou te faia nei.”
“Outou le matagaluega o Tagata Faigaluega a le Malo, fa’amolemole ia le toe tupu le mea sa masani mai ai tausaga ua te’a, O le fiu e tatalo siaki totogi a le fanau! Uma le lua vaiaso alu le fa vaiaso, ae le toe maua lava siaki totogi. Fa’amolemole ia uma le 2 vaiaso faigaluega o le fanau, maua loa latou totogi, o le sa’oga lava lena e tatau ona i ai le faiga o tatou galuega. Ua tupu so’o ma e le o aoa’iga lelei mo fanau o a taeao lena mea!”
“Fanau o outou mama na, le avanoa ua tatala atu e lou malo, ia fa’aaoga tatau, sailiili ma suesue atili, auia le mapu le tuufesili e lautele ai lo outou iloa, ma fa’aleleia atili ai lo outou fa’atinoga o galuega ma faiva o le a outou galulue ai i lenei tu’uaga o a’oga. A maea ona faia galuega ona alu sa’o lea i le fale, o lo’o taliga mai e nai ou matua, poo le a se aoga o lenei vaitau ma ona avanoa lelei mo oe. Alu sa’o e fai fe’au a nai o outou matua o lo’o fa’atali mai i aiga. Ia outou manuia!” O toe upu ia a le ta’ita’i o le Malo, ma tuuina ai le avanoa mo le susuga Max L.Tuitele mo lana tima’iga i le fanau.
AFAI AE FAALAUTELE LE FA’ASA PRIMNM - E TAUAU A’AFIA STARKIST SAMOA
O se fuafuaga fa’ataoto ale faigamalo a Peresetene Joe Biden ina ia fa’alautele atili le Pacidic Remote Islands Marine National Monument, ua lamatia ai le isi vaega tele o le sone fagota mo va’a fagota o lo’o sapalaia nei le i’a mo le Kamupani I’a a le Star Kist Samoa. O lea Kamupani I’a e fa’amoemoe tele i ai le tamaoaiga o le tele o aiga e maulalo le tamaoaiga tausi i American Samoa, ma o se popolega fo’i lea o le sui usufono o lo’o alai tau i fonotaga a le Western Pacific Regional Fishery Management Council, lea e avea ai Taotasi Archie Solia’i ma Taitaifono.
“E silia ma le afa o le faitau aofai o Amerika Samoa e soifua ae e i lalo ane o le totogi maulalo le tele o le tamaoaiga o lo’o tausia ai latou aiga. Afai la e tapunia le Kamupani I’a lenei ona ua fa’aititia atili le ogasami e mafai ona fagogota ai va’a i’a o o’o sapalaia, e mautinoa lava e tele na’ua le afaina o le soifua o le mamalu lautele o ia tagata ma aiga o le teritori o Amerika Samoa.”
“Pe afai fo’i e sainia e Peresetene Biden lenei manaoga ua fa’atulaga mai e le PRIMNM, o lona uiga e fete’ena’i lea tulaga ma lana fa’atulagaga ua mae’a fa’amauina e tutusa ai le soifuaga e ao ina soifua ai i latou i setete tetele ma le soifua e ola ai atumotu ma nuu laiti o le Iunaite Setete o Amerika atoa.” O se toe fa’amanatu mai lea a le sui taua o Amerika Samoa i le Western Pacific Regional Fishery Management Council, Taotasi A. Soli’ai.
I le taimi nei o se lipoti ua mafai ona fa’auia mai mo le silafia a le WPRFMC ua fa’ailoa ai, “O le i’a o sapalaia le Kamupani a le Star Kist sa atoa lelei le 38 o va’a, peita’i i le taimi nei ua toe 13 va’a o i ai. Afai ae toe fa’alautele mai le fa’asao lea i ogasami o Howland, Baker ma Palmyra Island, o le a toe fa’amalosia ai va’a i’a nei e fagota mamao atu mai Amerika Samoa, ma o le a avesea atu ai fo’i ma nei va’a mai le sasa’a o latou fagotaga i nisi falei’a, ae le tau tulia maia Amerika Samoa i le Star Kist Samoa.
Pe afai ae fa’aauau ona fa’amalosia lea fuafuaga e fa’alautele ai le fa’asao o nei ogasami o le a amata atu i le 50 i le 200 maila o le moana fagota mo Palmyra atoll, Kingman Reef ma Howland ma Baker Island e tapunia mo nisi fagotaga i le lumana’i.
“O le fa’aauau pea lava ona limiti mai ogasami e mafai ona fagota ai nisi ma la’u mai e saas’a i le Kamupani I’a a le Star Kist, e mfai ona avea ma se una’iga i lagona e le toe fia fagogota ai fo’i ma tautai o Amerika Samoa ma isi Kamupani va’a fagota i le sone mo le sapalaia mai o le Star Kist. Ua tatau lava ona taofia lea ituaiga faiga o lo’o una’ia malosi mai nei suiga o le fa’asao, aua o loo afaina tele ai i tatou o atumotu o lo’o taumafai e fa’atumau le fiafia o tatou tautai e sapalai o tatou tagata i sosia o tatou gataifale. A fa’asao nei ogasami o lo’o fagogota ai na’i tautai fagota o atumotu, o lona uiga ua fa’atauva i latou ma le isi 3000+ o va’afagota mai isi uma atunuu o le lalolagi lea e fagotaina le vasa loloa ua fa’ataga mo so’o se va’a fagota o so’o se ituaiga mai atunuu eseese o le lalolagi atoa. Ua tatau lava ona tuu lea faiga e una’ia so’o mai.” O se tala lea a le tamaitai o Monique Amani o le sui i le Komisi Fa’afoe a le WPRFMC mai Guam.
O le sui fo’i mai Hawaii i lea lava Komisi, Matt Ramsey sa ia fa’ailoa fo’i sona taofi e tusa o lenei mataupu, “E tatau ona tatou mautinoa lelei, o tua atu o le fa’asao lenei e fa’aofi mai, e silia ma le 3,000 va’afagota eseese mai le lalolagi atoa lea e fagogota ai, ae le taga ai i tatou ma le tetele o tatou va’a fagota ona fagota ai. O lona uiga o tatou lea ua fa’asala ae le fa’asala pe fa’asa va’a fagota o isi uma atunuu o lo’o fagotaina le ogasami fa’avaomalo a le Pasefika, lea e lolofi mai ai le au faifaiva i le vaitau lenei ona o le mafanafana ma e tele i ai le i’a.”
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus