Skip to main content

Molia se alii i le umia o fualaau faasaina ma le faaoolima

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

 

O le ali’i ave pasi lea na tu’uaia e le malo i lona fa’aoolima lea i ni ali’i se to’alua, ua molia nei fo’i o ia e le malo i le solitulafono o lona umia faasolitulafono lea o vaega o fualaau fa’asaina.

 

O le vaiaso na te’a nei na tula’i ai le susuga a Mikaele Lemalu i luma o le Fa’amasinoga Fa’aitumalo mo lana ulua’i iloiloga.

 

O moliaga ua faia fa’asaga ia te ia e aofia ai le moliaga mamafa o le umia fa’asolitulafono o vaega o le pauta faasaina o le aisa, faapea ai moliaga mama e 2 o le faaoolima i le tulaga tolu, ma le moliaga e tasi o le tu fua i le fanua poo le fale o le isi tagata e aunoa ma se fa’atanaga.

 

E $10,000 le vaega tupe lea ua fa’atulaga e le Fa’amasinoga e totogi, ona fa’atoa mafai lea ona tatala Lemalu i tua mai le toese i Tafuna. Afai ae mafai ona tatala o ia i tua, ua fautuaina o ia ina ia aua nei taumafai e sola ese ma le atunu’u, a ia tuuina atu lona tusi folau e taofi e le loia a le malo. E le mafai fo’i ona ia taumafai e faafesoota’i molimau a le malo, e aofia ai ma i latou o loo aafia i lenei mataupu, a ia avea o ia ma se tasi e usita’i i tulafono uma a le malo.

 

Na teena e le Faamasinoga le talosaga a le loia fautua na tula’i mo Lemalu, mo se avanoa e faaitiitia ai le tupe e tatala ai Lemalu i tua i le $2,000.

 

Na taua e le Loia a le itu tete’e e fa’apea, o Lemalu, o se tagata e to’a 4 lana fanau, e galue malosi fo’i mo le tausiga o lona aiga. A o le i tula’i mai lenei fa’alavelave, sa galue o ia o se ave pasi mo le silia i le 10 tausaga.

 

O Lemalu fo’i e pei ona taua lana loia, e le o se tagata e ono sola ese ma le atunu’u, e nonofo ma lona aiga i Tafuna, e leai fo’i se faanaunauga o ia na te tuua le atunu’u ae aga’i atu i se isi atunu’u.

 

Na tete’e le malo i le talosaga a Lemalu ma lana loia, ma latou talosagaina ai loa le Fa’amasinoga ina ia teena le talosaga.

 

Na taua e le Loia a le malo e fa’apea, o le tupe lea ua fa’atulaga e le Fa’amasinoga, ua talafeagai lelei ma le mamafa o le solitulafono o loo tu’uaia ai le ua molia.

 

E le gata sa ia fa’aoolima i ni tagata se to’alua, ae na toe maua ai fo’i e Leoleo fualaau fa’asaina ia te ia i le taimi na pu’e fa’apagota ai o ia. Na taua atili e le loia a le malo e fa’apea, e ono i ai le avanoa e sola ese ai Lemalu ma le atunu’u pe afai ae tatala o ia, o le mafua’aga lena e tatau ai ona taofia pea o ia i le toese, ina ia mautinoa e i ai pea o ia i le atunu’u a o fa’agasolo ai lana mataupu.

 

I le mae’a ai ona iloilo e le Fa’amasinoga o faafinauga a itu e lua, na tuuina mai ai loa e le faamasinoga lana faaiuga e teena ai le talosaga a le itu tete’e. Saunoa le faamasinoga e fa’apea, 

 

O le vaiaso fou lea ua fa’atulaga e le Fa’amasinoga e faia ai le ulua’i iloiloga o lenei mataupu.

 

TAGI A LE MALO

 

O lo o taua i le tagi a le malo e fa’apea, i le itula e 8:40 i le po o le aso 30 o Aperila, 2022, na tauaaoina ai e le Ofisa o Leoleo i Tafuna se telefoni mai se ali’i faipisinisi Asia i Nu’uuli, e talosagaina ai se fesoasoani a Leoleo, fa’asaga i sana tagata faigaluega na faaoolima i ai se isi tagata.

 

E to’atele Leoleo na aga’i atu e tali i le valaau, ma mafai ai loa ona latou fesiligia le ali’i faipisinisi Asia e tusa ai o lenei fa’alavelave. I le mae’a ai ona fesiligia e Leoleo o le ali’i faipisinisi, na manino ai loa, o le ali’i na aafia, o se ali’i Samoa e galue ai i lana faleoloa, lea o lo o tu’uaia na faaoolima i ai le ua molia, le susuga a Lemalu.

 

Na taua e le ali’i faipisinisi Asia i Leoleo e fa’apea, i le afiafi o le aso na tula’i mai ai le fa’alavelave, na aga’i atu ai le ua molia ma ni ali’i se to’alua i se pikiapu lanu moana, ma faia ai sa latou inugapia i autafa o lana faleoloa.

 

Pe tusa o le itula e 6:30 i le afiafi o le aso lea, na amata ai le inuga pia a Lemalu ma ana uo e to’alua, e ala i le faatau mai o a latou pia mai totonu o le faleoloa ma inu i tua o le keli o le pikiapu.

 

A o faia le inugapia, sa maitauina le pisapisao o i latou nei, ma ua soona ki fo’i i luga o le laau o le ta’avale, ma ua fai lea ma auala e fa’alavelave ai i tagata fegasoloa’i mo fa’atauga.

 

E le i umi se taimi o le afiafi lea ae tula’i mai loa se vevesi i le va o Lemalu ma se tasi o ali’i sa latou inu, ma vaaia ai le faaoolima o Lemalu i le ali’i na la tau upu e ala i lona tu’iina o ona foliga ma palasi ai lea ali’i i lalo. O le taimi lea na aga’i atu ai loa se ali’i Samoa e faigaluega o se teu oloa i le faleoloa Asia ma fautuaina Lemalu ma ana uo ina ia tuua le nofoaga ae aga’i ese atu i isi nofoaga e fa’aauau ai le latou inugapia.

 

I ni nai minute mulimuli ane ai, na vaaia ai loa le aga’i atu o Lemalu i totonu o le faleoloa ma le fa’amoemoe e toe faatau mai nisi a latou fagupia, ae o le taimi lea o lo o galue ai le ali’i faigaluega Samoa i le teuina o ana oloa, faapea ai ma le soloina o le fola o le faleoloa.

 

Ina ua tau atu le vaai a Lemalu i le ali’i Samoa lea o lo o galue mai le teuina o oloa i le isi tulimanu o le faleoloa, na tuu ai loa lana faatauga pia ae aga’i atu i le itu o lo o i ai le ali’i Samoa, ma tu’i loa o ia ma palasi ai i lalo. Na ona mae’a lava ona faatino e Lemalu o le solitulafono, savali loa i fafo ma le faleoloa, oso i lana taavale ma alu ese loa, ae tuu ai ana uo e to’alua sa latou inu.

 

Na maua le avanoa e fesiligia ai e Leoleo ali’i e to’alua na aafia i lenei mataupu, le uo a Lemalu faapea ai ma le ali’i faigaluega i le faleoloa Asia.

 

Na taua e le uo a Lemalu e fa’apea, ao faia le latou inugapia, sa ia fautuaina Lemalu e ki i lalo le leo o le laau o lana ta’avale. Sa lei fiafia Lemalu i lana fautuaga sa faia, ma faafuase’i ai loa ona ia tu’iina ona foliga ma ia pau ai loa i lalo. Na vaaia e Leoleo se manu’a i le mata taumatau o le ali’i na a’afia.

 

Ae ina ua fesiligia e Leoleo le ali’i Samoa lea e faigaluega i le faleoloa Asia, sa ia taua ai e fa’apea, a o pisi i le teuina o oloa i totonu o le faleoloa, na faafuase’i ona ia vaaia le aga’i atu o se tagata ia te ia.

 

Ina ua latalata atu le tagata, sa ia iloa ai, o le ali’i lea o loo faia le latou inugapia ma ana uo i fafo o le vaega e paka ai ta’avale. Na ona taunuu atu lava o le ali’i lea, fesili atu loa ia te ia, pe aisea na ia alu atu ai fua ma taofi le latou inuga pia o loo faia.

 

Na taua e le ali’i na aafia le faateia o ia ina ua tu’i e le ali’i lea ona foliga ma pau ai i lalo o le fola o le fale. O le taimi lea na tula’i ai loa le ali’i lea ma alu ese i fafo.

 

Pe tusa o le itula talu ona saili e Leoleo le ta’avale a le ua molia, ae latou maua loa o loo paka i luma o se fale’aiga i Tafuna.

 

A o lei auina atu e Leoleo ia Lemalu i le Ofisa o Leoleo i Tafuna mo suesuega, na sailia muamua e Leoleo lona tino, ina ia mautinoa na te le o tauaveina ni a’upega poo ni fualaau fa’asaina.

 

I lea sailiga, na maua ai e Leoleo ni taga pepa iila se 2 i totonu o le taga o le ofu a le ua molia, o lo o i ai ni vaega o le pauta faasaina o le aisa. Na taua e Lemalu i Leoleo, o pepa iila ia e lua na ia maua i autafa o le faleoloa Asia lea sa faia ai e latou inuga pia ma ana uo i Nuuuli, ona ia tago lea ma tuu i totonu o le taga o lona ofu.

 

E pei ona taua i faamaumauga a le Fa’amasinoga, e le fou le susuga a Lemanu i luma o le Fa’amasinoga. O le tausaga e 2014 na ta’usala ai o ia i le moliaga o le ave taavale ‘ona ma le faaoolima, ma nofovaavaaia ai o ia mo le 12 masina. 

 

Tolu tausaga mulimuli ae ai i le 2017, na toe aafia ai fo’i o ia i le tulafono ma nofovaavaaia ai mo le 12 masina ina ua ta’usala o ia i le solitulafono o le faatupu vevesi nofoaga faitele faapea ai ma le faaleaga meatotino.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all