Skip to main content

TALA I VAIFANUA

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

 

TAUA’AOINA ALOAIA MEAALOFA MO LE MALO O TONGA

 

I ala fesoota’i tau tafa’ilagi a le ZOOM sa mafai ai ona taua’aoina aloaia atu e le Sui Kovana le tofa Talauega Eleasalo Ale le meaalofa mo uso i Tonga ona o le a’afiaga na feagai ma i latou e ala i le Mauga Mu na pa, ma le galulolo tele na matuaina mai ai.

 

Ona o lea feso’oita’iga sa mafai fo’i ona molimauina e nisi o to’atele o le tatou Malo lea foa’i ma lona talileleia mai ma le agaga fa’afetai tele e ta’ita’i o le Malo o Tonga, le susuga le Palemia Hu’akavameiliku Siaosi Sovalani, fa’apea fo’i le Sui Palemia o Tonga, Poasi Tei ma le Minisita o Tupe a lea Malo, Tatafu Moeaki.

 

I sui sa fa’atasia ma Talauega, sa auai ai le Peresetene o le Asosi a tagata Tonga i Amerika Samoa, Rev. Tevita Paea, lea sa avea ma sui latou te tuufa’atasia uma isi mea uma fa’atasi ai ma le tinoitupe na aoina mai le mamalu lautele o le atunuu ma fa’aopoopo atu i le aotelega a le Malo o Amerika Samoa mo le aofaiga ua taua’aoina i le aso Gafua na te’a nei.

 

“Ona o lea ua oo mai i le taimi ua toe taumafai ai le Malo o Tonga e toe fa’afo’i le atunuu i lona tulaga sa i ai a’o le’i lutia i le fa’alavelave fa’anatura na a’afia ai, ua alagatatau ai lenei foa’i ona fa’ato’ai atu loa. E le gata i lea tulaga ae o lea ua lutia fa’atasi ai i tatou uma o malo fa’aatumotu sa mama mai le Covid-19, ae ua tau fai feagai i tatou ma taumafaiga ina ia taofiofi le a’afia tele o tatou tagata mai lea fa’ama’i ma maumau ai le soifua.”

 

“Poo fea lava le tiga ma faigata e feagai ma i tatou, e tasi le mea e mautinoa, e le ‘alo le isi uso a atumotu e lafi, a’o pagatia le isi uso i fitaituga o le olaga lenei o tatou soifua fa’atasi ai. Tatou te tutu fa’atasi, fetufa’i mea ua maua i o tatou lima, e fa’ailoa ai le agaga alofa ma le ootia faatasi ona o pagatia o feagai ma o tatou tagata, o le ‘auuso lava i tatou. A’o e tiga, ou lagona, a’o e fiafia ma sologa lelei mea uma, tatou te fiafia fa’atasi fo’i.”

 

O lea meaalofa ua taua’aoina aloaia e $550,000, 18 pusa oloa tetele ua mae’a fa’atumuina i oloa e le faaleagaina i le umi e le’i fa’aaogaina, lavalava ma pusa vai taumafa mama, peita’i oloo i ai le isi 5 pusa oloa tetele o lo’o ua fuafua ma fa’atulaga e le malo e tatau ona mulimuli atu i lenei foa’i mo oloa o vaila’au e faamama ai nofoaga ma faletaele ma isi uma mea e tatau ona fa’aaoga i le vaitau lenei o le pipisi o le Covid-19 i Tonga fo’i. O lea foa’i e mulimuli ona logoina atu fo’i le atunuu i le taimi o le a fa’ao’o ai.

 

Saunoa Talauega, e fai o ia ma sui o i la’ua ma le afioga le Kovana sili Lemanu PS Mauga e fa’ao’o mai ai le faafetai tele i le mamalu lautele o le atunuu ona o le foa’i ua mafai nei ona tuufa’atasia mo le Malo o Tonga.

 

“Ua fa’afetaia le tatou galulue fa’atasi mai mo le fa’amoemoe lenei ua taunuu o le la’au lea o le soifua. Ua tatou fa’aali tino le agaga tonu o le soifua fa’a-Kerisiano, ia e manatua le isi ou uso i taimi o le pagatia, ma ia foa’i ma lou loto ma le agaga o le alofa moni. O le a lava se mea ua tatou tuufa’atasia lena ua fofogaina le taua’aoina aloaia atu i ta’ita’i o le Malo o Tonga, ua fa’afetaia mai fo’i lo tatou agalelei e i latou. Upu a le atunuu, “Afai e te iloa a’u i togamau, ou te iloa fo’i oe i Si’ulepa.” E leai se isi e tu fa’amauga i lenei olaga, tatou te oo uma lava i le fagota e tatou te oo fo’i i le tauola. E sau aso ona tali lea o le Atua i lau foa’i Amerika Samoa, i le mamalu o Ekalesia eseese, Taita’i i Tama ma Tina Matutua, pulega i afio’aga ta’itasi aemaise o le Malo o le Nuu i o tatou fanau talavou, ia fa’amanuia le Atua i lou agaga alofa na e foa’i ai.”

 

FAATAUTAIA E LE ASEPA VASEGA MO FANAU A’OGA MAUALULUGA - LE LUMANA’I

 

O lo ua i ai se vasega fa’apitoa ua fa’atulaga e le Matagaluega o le Siosiomaga o le Tatou Malo, ASEPA, mo le fanau a’oga maualuluga uma lava. O lo ua fa’atinoina lenei fo’i vasega fa’apitoa mo le fanau o lo’o fia iloa, o lo ua fa’aosofia o latou agaga e fia amata ona faia e i latou ni galuega lelei  e fa’atumau ai se Siomaga mama ma le tumu i fa’amanuiaga e soifua ai o ia ma nisi e to’atele fa’atasi ai ma manu ma la’au o tutupu fa’atasi ai.

 

E le gata i lea, o le malamalama atili fo’i o le fanau a’oga maualuluga i le Siomaga ma lona aoga, le siomaga ma mea e ao ina fa’aauau pea ona puaina mai ai mea lelei mo tagata uma, e mafai ona avea ma se tima’i e maua ai fo’i sou avanoa e te faigaluega ai i le lumana’i. O le polokalama lea ua fa’aigoaina - O le Lumana’i!

 

Ua fa’ailoa mai e atoa le vaiaso o fa’atautaia mai vasega mo lea mataupu aoga mo fanau a’oga i a’oga maualuluga uma ma e aoga tele lea i fanau ina ia tima’ia i latou i mea uma e a’afia ai le tulaga mama o le Siomaga e afua mai le ea, laueleele ma le sami, ae o le a tumau ai fo’i ma le soifua maloloina lelei o e uma o soifua ai i totonu o le Siomaga o lo tatou atunuu atoa.

 

O Aperila 25, 2022 se’ia oo ia Aperila 29, 2022 mai le itula e 2:00 i le aoauli se’ia oo i le 4:00 i le afiafi o le a faia ai nei vasega mo le Lumana’i a le ASEPA.

O i latou uma e fia lesitala ai e mafai ona Lesitala mai le Itulau o le Facebook a le ASEPA. O le fanau o lo’o mafai ona lesitala e amata mai le vasega 9, 10 ma le 11.

Ua fa’ailoa mai, e tatau ona e lesitala ina ia mafai ai ona e auai i nei vasega taua, afai e tuai, ona le maua lea o sou avanoa mo nei vasega fa’apitoa a le ASEPA.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all