Skip to main content

85% faitau aofa’I o tagata Tonga ua aafia I le faalavelave faafuasei o le Mauga Mu ma e Galulolo

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

To’atolu tagata ua maliliu

Mai fa’amaumauga ua mata tuufa’atasia mai lipoti au aoina mai e satelite ma le vasega o i latou na latou oo atu e fa’amaumau mai le tele o mea ua a’afia i le Malo o Tonga ona o le Maugamu ma le Tsunami mai le Hunga Tonga-Hunga Ha’apai, ua fa’ailoa mai ai e tusa ma le 85% o le faitau aofai o le Malo o Tonga ua a’afia nei ona o nei fa’alavelave fa’afuase’i.

O le faitau aofai lava o e ua maliliu, ua tumau pea i le to’atolu o tagata, lea e aofia ai Telai Tutu’ila e 65 tausaga le matua mai le Motu o Mango; Lataimaumi Lauaki e 49 tausaga mai Nomuka island ma le tamaitai Peretania o Angela Glover 50 tausaga le matua sa nofo i Nukualofa.

O lo ua i ai le isi to’avalu o nisi o lo ua manunu’a i le motu o Nomuka, ma le isi to’aono e mitimiti o latou manu’aga o i ai, e toafa i le motu o Fonoi ma le toalua i le motu o Tungua.

Peita’i ina ua matala mai le feso’ota’iga fa’ainiteneti i le aoauli o le aso Toona’i na vave lava ona maua feso’ota’iga ma le mamalu o aiga o i Tonga e ala i le Facebook ma latou feso’ota’iga fa’alaua’itele.

O i’ina sa fa’ailoa mai ai i le motu o Eua e leai tele se mea o fa’aletonu ai ma ua faia pea lava fonotatalo a le mamalu o le atunuu atoa ina ia faliu fofoga o le Atua ma puipui Tonga atoa i ona a’ao alofa.

Na malaga va’a o le Fuava’a a Tonga e asiasi uma i latou motu e 169 ina ia maua mai le aotelega o le a’afia o i ai le talafatai o motu taitasi o le atunuu ina ua mae’a ai le Maugamu ma le Galulolo na a’afia ai.

Na latou aumaia se tasi o lo ua mana’omia lava ona togafitia ona manu’aga mai le atumotu o Ha’apai.

I le motu o Nomuka ua faailoa mai i fa’amaumauga ua matua tafea uma ese le falema’i sa i ai e le galulolo, ma ua fa’atuina nei se falema’i le tumau i le taimi nei e ofoina atu ai le tautua ia i latou o mana’omia.

O fale uma lava mo tagata e 62 i le motu o Mango ua soloia uma lava i lalo, i le taimi nei ua la’u atu i latou i Nomuka. Peita’i o lo’o ua amata ona le lava le suavai taumafa ma mea’ai i lea fo’i motu mo i latou uma. I le taimi nei o le a taumafai e avatu uma tagata mai Nomuka i le motu tele o Tongatapu e tausia lelei ai.

Ona o lo’o faigata pea lava fesoota’iga i le taimi nei, ua fa’atuina ai le Leitio fou i Tonga ina ia maua le feso’ota’iga o lo’o mana’omia ona fa’afofogaina e le mamalu lautele o aiga ma tagata lautele o lo’o fia iloa mai se tala i o latou aiga i Tona talu ona mae’a lutia i latou i le Maugamu ma le Galulolo.

I le taimi nei ua mae’a aga’i atu i Tongatapu va’a ma uta fa’ameaalofa mo Tonga mai Ausetalia, Peretania, Iapani ma le Malo Tele o Amerika, ae maise lava Va’a Tau mai Niu SIla. O lo ua mae’a to’ai taunuu vaa mai le Malo o Niu SIla ma le malo o Fiti ma ua mae’a fo’i ona fo’i mai va’alele C-130 Hercules ma latou sapalai mai Niu SIla.

O lo ua fa’ailoa mai o le a le faigofie ona feoa’i atu va’a la’u oloa ma fesoasoani mai nei malo i le ogasami o Tonga ona o le tele o lapisi mai le maugamu e ono lamatia ai nei va’a. Ua mua’i fa’ailoa mai e Tonga lea tulaga a’o le’i aga’i atu va’a folau ma latou fesoasoani o lo’o sili ona mana’omia e i latou. Peita’i o feoa’iga uma lava o va’a a le malo o Tonga o lo’o taofia uma i l taimi nei.

O lo ua ofo mai le fesoasoani a le ali’i Pilonea o Elon Musk, o se tasi o faipisinisi Tekonolosi fa’aonaponei, o le a ia fesoasoani atu ina ia toe fa’atula’ia le laina feso’ota’i a le Initeneti i Tonga, ma ua fa’afetaia tele e Fakafanua lea fo’i avanoa o le a maua e si ona malo aua o lo’o motusia pea lava feso’ota’iga tau initeneti se’ia oo mai i le aoauli o le aso Toona’i na te’a nei.

O Fakafanua lea sa ia talosagaina lenei fesoasoani mai ia Musk ona o lo’o mafai e lana kamupani, SpaceX Starlink Satellites, lea e gafatia ona toe fa’afo’ia maia so’otaga i le va o Tonga ma ona tagatanuu o lo’o aumau mamao mai.

I le aso Toona’i fo’i sa fa’asalalau fa’alaua’itele mai ai le poloa’iga fa’alaua’itele a Kovana Lemanu Mauga i le faiga o le a fa’atautaia ai le foa’i a le Malo o Amerika Samoa mo le Malo o Tonga ona o fa’alavelave fa’anatura ua a’afia ai le mamalu o ona tagatanuu uma.

Ua fa’ailoa mai sa faia se fonotaga a le Taiulu o le Malo o Amerika Samoa ma nisi o lana kapeneta fa’apea ma le pule o le Aufaigaluega a le Ofisa o le Kovana ina ia latou tuufa’atasia se auala mautu e mafai ai ona aoina mai ni meaalofa o so’o se ituaiga ma tuufa’atasia ina ia molta’i atu i Tonga e fesoasoani i le latou Malo ma ona tagatanuu.

Ua mae’a fa’aoo atu se tusi na tusia e Kovana Lemanu P.S. Mauga na tusia ia Ianuari 19, 2022 i le afioga le Tupu o Tonga Tupou Vl, lea sa avatu ai fo’i lagona fa’amafanafana o le tatou ta’ita’i ona o le pagatia ua lofia ai uso i Tonga ma lo latou malo. 

I lana tusi fa’amafanafana sa ia fa’amalosi’au atu ai i le afioga le Tupu Tonga ma lona malo, ae maise ona tagatanuu lautele ona o pagatia fa’anatura ua aafia ai lo latou nofo saogalemu.  Sa ia molita’i patino atu ai lana fa’amaisega ona o nisi ua maumau ai le soifua i nei fa’alavelave fa’anatura, ma ua ia faailoa atu fo’i, o le a fesoasoani atu fo’i Amerika Samoa i so’o se ala e mafai ai.

“E matou te molita’i atu fo’i le fa’amaisega i aiga uma o i laotu ua amia ai le soifua ona o lenei lava fa’alavelave fa’auase’i fa’anatura.”

O lana tusia sa avea ai o ia ma sui o i la’ua ma Lutena Kovana Talauega ma o la’ua faletua fa’apea le mamalu lautele o le atunuu atoa o Amerika Samoa. 

O le fa’atautaiga ma le tuufa’atasiga o le foa’i a le Malo ua mafai ai ona fa’auia uma atu i ai mea ua ofoina mai e so’o se tasi e afua mai le tupe se’ia oo i lavalava ma mea uma e fa’aaoga mo aiga ua pagatia ma lofia o latou lotoifale ona o le galulolo ma le Maugamu i Tonga. Ua fa’atulaga lea fa’amoemoe e amatalia i le aso 26 Ianuari, 2022, le aso Lulu o le vaiaso nei.

E ese mai lea fo’i fa’amaisega mai le Taitai o le tatou atunuu, sa fa’aoo ane fo’i e le Faipule o Amerika Samoa i le Konekeresi, le afioga Uifa’atali Amataupuilevasegaotupu Coleman Radewagen lana fa’amaisega. 

“Tau ina ia mautinoa e le mamalu o le Faigamalo a le Malo o Tonga ma ona tagatanuu uma, o lo’o auaufa’atasi atu lo’u nei sui mai le faigamalo ma le atunuu tuaoi o Amerika Samoa i o outou lagona ootia ma pagatia o lo’o feagai nei ma outou ona o le lutia ai i pagatia fa’anatura o le Maugamu ma le Galulolo tele i Hunga Tonga-Hunga Ha’apai. E tuuina atu pea outou i talosaga ina ia outou lagona le pa’i malu atu o le alofa o le Atua ma fa’amafanafanaina ia outou uma.”

“Ona sa mua’i lutia fo’i Amerika Samoa ma Samoa Tuto’atasi i lea ituaiga o fa’alavelave fa’afuase’i fa’anatura, o lea ua autasia ai i tatou i pagatia fa’apenei, sa matou savalia fo’i lea lava ala e tasi.”

“Ua nofo sauni fo’i le Iunaite Setete o Amerika e fesoasoani atu i ala ua latou iloa e sili ona taua mo Tonga ma ona tagatanuu e pei lava fo’i ona faia e nisi o malo tetele ua mae’a fa’auia atu latou fesoasoani.”

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all