Pago Pago - AMERIKA SAMOA
FOA’I LEALAIFUANEVA PETER REID FOUNDATION I VAEGA ESEESE O LE EKALESIA KATOLIKO
O le fa’aiuga lava o le tausaga 2021, ua tula’i mai ai fo’i le Fa’alapotopotoga o Foa’i a Lealaifuaneva Peter E. Reid le aotelega o foa’i mo vaega eseese o le Ekalesia Katoliko o le Pule’aga Samoa Pago Pago e $86,700. ina ia fa’aauau ai a latou tautua mo le mamalu lautele.
O le tamaitai peresetene o lea fa’alapotopotoga Olivia C. Reid, sa ia taua’aoina aloa’ia lenei foa’i taua i le Taitaifono o le Komiti Fa’afoe a le Hope House i Fatuoaiga le Faipule o le Tualauta Larry Sanitoa, le siaki ua aotelega i ai latou meaalofa, ua mae’a fa’avasegaina atu lona fa’aaogaina.
O le tele o le tinoitupe lea $86,700 e fa’aalu lea mo le fa’aleleia atili o falea’oga i Laumua a le Ekalesia ua lisia; toe lipea ai le Malumalu Tapua’i a le Ekalesia Aiga Pa’ia i Fatuoaiga, ma toe fa’aleleia ai le nofoaga mo Patele ma le Aufaigaluega i le Pulega St Paul i Iliili, lea sa tautua ai lava le afioga le tei o le Ma’oputasi, Lealaifuaneva Peter Reid a’o soifua mai.
O le fa’asoaina lea o le meaalofa tupe ua taua’aoina: Lipea o le Malumalu Holy Family Cathedral -$30,000; Faasao Marist High School-$18,200; St. Theresa Elementary-$12,000; Hope House Montessori-$18,000; Maota o le Aufaigaluega i St. Paul Iliili -$8,500.
Ua saunoa aloa’ia mai le afioga Epikopo Peter Brown e ala i sana emeli na fa’auia mai i ala o upega tafailagi, “O le agaga fa’afetai e talia ai le meaalofa tupe ua taua’aoina mo le fa’aleleia o galuega lautele a le Ekalesia. E mautinoa o le maua ai o le tupe e fa’aleleia ai Laumua ua fa’amauina, o se ala lea e mafai ona fa’alauteleina a’ia’i ai le tautua a le Ekalesia, lea ua sasa’a mai i ai lenei foa’i taua.”
FA’ATULA’IA E KOVANA LEMANU - OFISA AUTU GALUEGA TOE FA’ALELEIA A’IA’I OLE ATUNUU
Ua toe fa’atua’ia nei e Kovana Lemanu e ala i lana tusi fa’apoloa’iga fa’alaua’itele ina ia fa’atuina ai se Komisi e Taga’i Toto’a i le toe fa’afo’ia vave ona Fa’aleleia A’ia’i o le Atunuu pe a mae’a a’afiaga e lutia ai, ma o le a fa’atula’ia fo’i ma se Ofisa autu o le Fa’aleleiga Aiai o le Atunuu i le Ofisa o le Kovana.
O le autu o le fa’atula’ia o lenei Komisi o le Toe Fa’aleleia A’ia’i o le Atunuu ua fa’ailoa mai, “E ao ina maoti mai le fa’anaunauga ina ia puipuimalu le Siomaga atoa, fa’atasi ai ma ala e mafai ai ona toe fa’afo’i vave le leleiga sa i ai i le Siomaga o atumotu uma o Amerika Samoa, ma ona tagatanuu o alaala tumau ai, pe a mae’a ona lutia le atunuu e ni fa’alavelave le ma’alofia fa’anatura pe o a’afiaga o nisi e tau fa’amata’u mai.”
O le Ofisa fou ua fa’atuina, o le a aofia ai sona Fa’atonu, o se Ofisa Sinia e avea ma sui Fesoota’i, Sui e fa’alauiloa galuega fai mo galuega feso’ota’i ma le lautele, ma le sui e fa’asoaina le tupe atofa mo galuega fai a lea ofisa.
Ua fa’ailoa e Kovana Lemanu, “O se mea sili ona mata’utia i le taimi nei o suiga o le Tau ua i faitoto’a lava lea tulaga. Ua siisii pea le sua o le tai ma ua fa’atetele ai ma le solo atu o le eleele i le sami, o le sitia pea o le vevela o le atumotu ua avea ma ala ua suia ai le tele ole ola o meaola uma i le gataifale, ma ua avea ma mea e fa’afaigata ai ona mautinoa le olaola lelei o le amu mo a’au o le atumotu. Ua malolosi atili fo’i aupeau o le sami ma ua sofa’i lava o tatou apitagalu i taimi uma e sua tutu’i ai le tai. Ua suia atili fo’i aupeau o le sami ma suia ai fo’i ma le soifua laulelei o meaola uma e aoga i le fofoga taumafa o le atunuu i le gataifale.”
“Ua tatou ola mai o gafatia lava e nai o tatou tua’a le fa’asao mai o leleiga o le gataifale ona sa vavamamao lava taimi e tutupu ai ni afa tetele ma fa’aleagaina ai nisi o mea uma i le tatou Siomaga, peita’i ua tatou iloa lelei ua fa’ateleina matagi malolosi ma afa, ua sofa’i fo’i le atunuu i mafui’e ma galulolo tetele, au atili ona vave ai le fa’aleagaina o le tele o mea sa mautu o le Si’omaga ma le talafatai o le atunuu. E matua manaomia ai le vave ona toe fa’afo’i o le atunuu i le leleiga sa i ai a’o le’i tutupu fa’afitauli nei, ma ua tatau ai fo’i ona si’itia e i tatou ala e toe fa’aleleia ai le tatou siomaga, pe a mavae fa’auilavea fa’anatura o le soifuaga.”
“E ao ina galulue fa’atasi i tatou uma ma taumafaiga uma tatou te fa’atino ina ia fa’asao mai le tatou talafatai ma le Siomaga ma’ale’ale lava i le mae’a ai ona sofa’ia le latou leleiga sa i ai, ona o mea e tutupu mai fa’afuase’i fa’anatura poo ni faiga tau fa’amata’u mai, e aofia ai ma fa’ama’i.”
“Ua fa’ato’a mae’a atu ona taumafai le tatou faigamalo e auai i le Flex for 1.5 o le Fesuia’iga o le Tau lea sa fa’atautaia e le Pacific Regional Environment Programme [SPREP] i le UN Climate Change Conference i Glasgow ia Novema 2021. O iina fo’i ua toe tima’ia atili ai ta’ita’i ma e uma na auai, ina matua amana’ia lava le taumafaiga a le tatou Alamoana ia taga’i toto’a i a’afiaga o le Siomaga ona o suiga tetele o le Tau ua aga’i ina fa’atetele atili.”
“E le o se fa’afitauli na’o i tatou o a’afia ai poo le vasa pasefika atoa fo’i, ua lalolagi atoa lea ua a’afia. O le ‘auga o le taumafaiga, ia taofia ona fa’amuina o otaota ua aofia ai le suauu poo oloa e gaosia mai oloa tau suau’u lea e aofia ai le palasitika, aua ua atili tele ai le pasene o le kasa CO2 i le ea ua manavaina e i tatou uma, ua atili fa’ata’alise ai le vevela o le Siomaga, ma ua so’ona vevela lava e tusa lava pe timuga ma tau malulu o tatou malo teropika.”
“Ua agaga Amerika Samoa e auai o se pa’aga mo lenei taumafaiga ma ua aofia fa’atasi ai i tatou uma ma isi malo ua feso’ota’i i le agaga ma le fa’amoemoe e tasi, ia taumafaie fa’aleleia vave le tatou atunuu mai a’afiaga o le Suiga Fou o le Tau, ma ia toe fa’afo’i mai le Lelei atoatoa o le Siomaga sa i ai mo le fa’aauauina o le soifua laulelei o meaola uma fa’atasi ai ma tagata lautele i Amerika Samoa.”
Ua ia fa’ailoa mai, “Ua auau fa’atasi i ma’ua ma le Sui Kovana i lea fa’amoemoe lelei, ma ia fa’aauau ona a’oa’oina ma fa’alauiloa a’ia’i mea uma e tatau ona fai e tagata uma, ina ia fa’aitiitia ai le fa’aleagaina o le Siomaga ona o Kasa Oona ma isi mea uma ua le tatau ona fa’aauau ona faia, ia mautinoa ua tofu sao i tatou uma i le fa’aleleiga vave o le tatou Siomaga mai fa’alavelave le ma’alofia fa’anatura e tutupu mai.”
E 23 totino o lea komiti.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus