Skip to main content

TALA O LE LALOLAGI

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

 

AOAOGA FA’APITOA MO SUI FA’ASALALAU - IA TONU FA’ASALALAUGA

 

I taimi o fa’alavelave le ma’alofia fa’anatura pe afua i ala fa’aterarisi ma Faama’i pipisi e pei ona lutia ai nei le lalolagi atoa i le Covid-19, ua tatau ona autasia le vasega o e fa’asalalau o so’o se ituaiga, televise, leitio ma nusipepa ae maise ala fa’ata’alise a le Initeneti ma ona sootaga i upu e fa’aaogaina, ma le silafia fo’i ia autasi i lipoti uma e fa’alauiloa atu i le mamalu lautele o le atunuu.

 

Ua iloga e le autasia lava le au fa’asalalau i le tele o upu e fa’aagaina ma e ono le malamalama ai nisi e to’atele i le fa’aslalauga ua auina atu. O le ala lea na fa’atautaia ai se aoaoga fa’apitoa e le Ofisa o le Va’ai Tau, ina ia silafia lelei e le au fa’asalalau le taimi e tuuina mai ai fa’asalalauga, le ala ua mafua ai ona faia fa’asalalauga, ae maise o le ituaiga o fa’asalalauga ma le taimi ua fa’ato’a fa’ailoa mai ai i le atunuu, a’o fa’aolioli mai se afa tele, galulolo, mafuie ma Tsunami.

 

“E taua tele ona iloa mautinoa lelei e le vasega o e fa’asalalau, ituaiga upu e fa’aliliu mai ai le gagana peretania i le gagana Samoa, lea e matua mana’omia ona fa’ailoa ai fa’asalalauga fa’alaua’itele i le mamalu matutua o le atunuu, i latou e mana’omia ona faia fa’ai’uga uma i totonu o aiga Samoa.”

 

“Ona ua le fa’aaogaina tonu le upu fa’aliliu sa’o mai le gagana Peretania i le fa’asamoa, o le a sapasui fo’i le fa’afofoga a le mamalu lautele i le fa’asalalauga ua tuuina atu mo le latou silafia.”

 

E matele ina vave le fa’afofoga a le mamalu lautele i le siufofoga fa’asalalau i ala ea o le atunuu, lea e tautuaina mai e Leitio Fa’asalalau. O i latou na e ao lava ina autasia uma alaleo e tolu i le atunuu, i a latou fa’asalalauga, ia tasi lava le upu e fa’aliliu i ai le fa’asalalauga faaperetania, ia maua’a le fa’afofoga’aga o le atunuu lautele.

 

O le matagaluega o le Saogalemu Faalotoifale ma le Ofisa o le Va’ai Tau a le tatou Malo, ua latou fa’amalosia maia lea tulaga, i le pisivale aiga ae le’i oo ina oo mai se afa, ia le salu vale fo’i lauta’amu a Aopo, ae leai se afa e oo mai lava.

Ua i ai upu ua fa’atulaga sao mai e le Ofisa o Va’ai Tau ina ia mafai ona maua’a ai saunoaga ma fa’asalalauga fa’alaua’itele mo le mamalu lautele i taimi e faia ai lea tautua pe a sofa’i le atunuu e se mafui’e, lologa, galulolo ma galuafi, ae maise o afa ma matagi malolosi. O lea fonotaga sa faia lea i le aso Lulu na te’a nei.

 

TOINA MAI E LE USEDA LE $1MILIONA MO AMERIKA SAMOA

 

I se pepa o fa’amatalaga mai le faipule a Amerika Samoa i le Konekeresi, Uifa’atali Amata, sa ia fa’ailoa ai le $1 milion mo malo o Amerika Samoa mai le ofisa fetarale o le US Economic Development Administration (EDA) mo atina’e i le teritory.

 

O lea vaega tupe mai le tulafono a le fetarale, American Rescue Plan Act i le amataga o lenei tausaga, ma o le a fa’aaogaina i le tele o galuega atina’e ma fuafuaga fa’ataoto ma isi polokalama feso’ota’i ma le atina’e o le atunuu.

 

O lea fo’i fa’atupega mo Amerika Samoa, ua na’o le 30 lava o nei ituaiga o fa’atupega ua toina mai e lea matagaluega o le Malo tele.

 

O le fa’atupega lenei o le a fesoasoani lea i so’o se galuega tau atina’e a le malo o Amerika Samoa ina ia fesoasoani e fa’aleleia atili ona o a’afiaga o le Covid-19, ina ia fausia lelei ia gafatia ona fa’ataututu atili i a’afiaga fa’apea e toe sofa’ia mai i le lumana’i.

 

O le suiga lea ua alia’i mai i le fa’atupega lea, ona e mafai ona fa’atautaia isi galuega sa le mafai ona fa’atino i se vaega tupe mai le malo tele pe a toina mai ni fa’atupega. E mafai ona fa’atautaia ai a’oa’oga fa’apitoa tau le poloketi  mo tagata faigaluega e fa’atinoa ai tiute i nei galuega, aoaoga tau le talafatai o le atunuu ma galuega o moomia ona fa’aleleia atili ai, ituaiga o pisinisi e feso’ota’i ma le fa’aleleia atili o le siomaga o le atunuu atoa, le fa’aaogaina tatau fo’i o le tupe ma isi mea lelei uma e feso’ota’i ma ia galuega atina’e.

 

Fa’ailoa e Uifa’atali, “Ou te fiafia lava e sapaia ma fesoasoani fo’i i so’o se ala e mafai ai ona tuu mai se una’iga malosi i poloketi uma ua fa’aofi atu e Kovana Lemanu ma le nofoa’iga e ala i nei ituaiga o fa’atupega, aua e mafai ai ona fa’aleleia atili le tatou talafatai ma le atunuu atoa ae maise fo’i o le fa’aaoga tatau i ai o nei fesoasoani tupe mai le malo tele. Fa’afetaia fo’i le failautusi o Fefa’ataua’iga a le Konekeresi Gins M. Raimondo, ma le latou aufaigaluega atoa ona o le fesoasoani fo’i i ala e mafai ai ona fa’atupe a tatou galuega atina’e.”

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all