Pago Pago - AMERIKA SAMOA
HEAVENLY TUPUTALA - AVEA & FEDERAL WAY HIGH -TEINE TA’ALO FILIFILIA O LE VOLLEYBALL:
O le tamaitai Samoa o a’oga nei i le High School a Federal Way Washington, Heavenly Tuputala, ua filifilia e le nusipepa a le latou a’oga, “The Mirror” e avea ma tama’ita’i e mata’ina lana ta’alo i le Volleyball Liki lea e faasolo a a’oga maualuluga i. Washington State. O loo avea nei o ia ma se tasi o le vasega faau’u i le tausaga 2022 i Iuni.
O fesili na tuuina atu ia te ia e talia sa fa’afesiligia ai o ia poo le a lana mataupu e fiafia i ai i le a’oga, ae ua fa’ailoa mai e ia o le History poo le Tala Fa’asolopito.
O lana tali i mea e fiafia i ai o ia e faia i taimi uma i tulaga o ta’aloga ma nisi e fiafia e faia i taimi paganoa, ae fa’ailoa e ia o le ta’alo Volleyball ma le tele o mea e fa’atasi atoa i ai lona aiga.
Ua ia fa’ailoaina foi ma le fiafia, “O lo’u tama lava e tele ina ia una’ia malosi lava a’u ia lelei la’u a’oga ma a’u taumafaiga uma lava.”
O se fautuaga lava ua sili ona fa’amalosi’au ia te a’u i ta’aloga ma a’u taumafaiga uma tau ta’aloga, “Ta’alo mai ia e gafatia le 110% o lou iloa ma ta’alo mai e pei lava o lau toe taumafaiga lea, e le toe ta’alo. O le ituaiga fa’amalosi lena e fa’aosofia ai tele a’u ia ta’alo malosi, ta’alo e tusa o tulafono o le ta’aloga, ta’alo mata’alia ma le le fa’avaivai.”
“Ao le’i faia se matou ta’aloga, e muamua lava fai le tatalo i le Atua ina ia fesoasoani i le taumafaiga. O le mea’ai ou te mana’o ai e tausia ai le tino malosi i le taimi o ta’aloga o le Cereal Fruity Pebbles,” o se tala lea a Hevenly.
O le pese e fiafia ai tele le tamaitai e fa’alogologo ai i lenei vaitau o lona soifua talavou, ua ia lisia mai ai le pese, “When We were Young” e usuina e Adele.
O Heavenly ua atoa le fa tausaga o lo’o ta’alo lava mo lana a’oga maualuga i Federal Way ma e mautinoa fo’i o le a fa’aauau atu lana lea taumafaiga i se Iunivesite o le a ia ulufale e aoga ai.
O lana ta’alo i so’o se taimi lava e iloga ai lona fa’afiafia atu i lana au ta’a’alo ina ia latou taumafai fa’atasi i taimi o latou ta’aloga uma lava fa’apea fo’i ma latou ta’aloga e koleni ai le latou ta’a’alo fa’atasi ia mautu latou fuafuaga o a latou ta’aloga e soso’o ai.
“O Heavenly e faamoemoe i ai le ‘au ina ia mafai ona fa’ataututu latou fuafuaga ma le ta’a’alo mai a le isi ‘au e sofa’i le latou fa’amoemoe ina ia manumalo. O ia lea e la’eia le numera 15 i le latou ‘au Volleyball ma o se tasi e mautinoa e mafai ona fa’aauau loa soifua ta’alo i le Iunivesite o le a latou ofoina ia te ia se sikolasipi e tau ai lona mana’o,” o se tala tusia lea i le Mirror.
O lona soifua ta’alo i le ta’amilosaga o fa’atautaia nei ua tula’i mai ai ana tu’i sao lelei e 153, 108 kuiki e le mafai ona talia ma le 27 Serve na maua ai ‘ai o le latou ‘au. O lo ua tula’i mai lana GPS i le 3.8 i le taimi nei.
MATIVA & LE TAGOLIMA - FA’AUIA FESOASOANI ALE LIMA FESOASOANI
O se va’aiga fa’apenei e le fou i le to’atele o tagata e alaala i setete eseese o le Iunaite Setete, ma ua fa’ailoa mai e nisi o lo ua va’aia nei ituaiga o fa’aaliga, ua tutu solo tagata ma taumafai e aisi i le alatele, “Aua e te fesoasoanii ai, o i latou na e matele ina fiafia e talosaga mai mo ni tupe e fa’atau ai latou aisa. O tagata na sa tatau ona o i mea o lo’o tufatufa mai ai mea’i fua e maua ai latou mea’ai, ae o lena e tutu i alatele ma taumafai e aisi mai ai e avatu ai ia i latou ni tupe.”
O le tama lenei, sa va’aia e se tasi o sui Volenitia a le “Lena a Hand Foundation” ona ia fa’amauina lea o le tuatusi sa tutu ai o ia ma lana laupapa. Ina ua maea le tufatufaga sa faatautaia i lea vaiaso a le Lend a Hand, sa tuufa’atasia se uta o pusamea’ai eseese ma sapalai o pusa oloa tau mea’ai atoatoa ma toe fo’i i le nofoaga sa mua’i va’aia ai lea tama o aisi ai.
“Sa ou sailia le tama ma maua lelei i lona fale, ua matua fa’amalieina lona loto e avea o ia ma le latou atufalega tuaoi ma nisi e matou te aoga atu i ai e tufa ma fa’asoa atu i ai mea’ai o so’o se ituaiga o mafai ona matou tuufa’atasia ma avatua i nisi o lo’o i ai le tulaga mana’omia i o latou aiga.”
O le so 17 Oketopa, 2021 lea na tula’i ai lenei tama ma sailia se fesoasoani mo lona aiga ma isi fo’i aiga tuaoi uma lava. I so’o se sala e te fesoasoani ai sa mafai ona maua nai foa’i mai nisi i le alatele, i tulaga tau tupe na togi mai ta’avale, ae o le itu tau mea’ai ma sapalai sii atoatoa, lea na fa’ato’a o’oane ma le tina o Vicky Navarro i le aoauli lava lea ina ia mae’a le latou galuega faatino e tufatufaina atu ai oloa tau mea’ai i le mamalu lautele i Auburn, Washington i lena lava aso.
I le taimi nei, ua avea nei o ia ma se tasi o Volenitia i le Lend a Hand, ua le toe ausage fo’i le latou aiga i tulaga o mea taumafa. Ua sailia fo’i lana galuega ma o lo ua aga’i atu ina faigaluega lelei o ia i le taimi nei. A’o le mea e sili ona taua, ua aga’i atu o ia ma lona aiga i le Lotu i le Ekalesia lea e ona le lumafale sa ia tu ai i la taeao ma aisi.
Fa’ailoa e Fiapia Tasi Taito, ua ia fa’ailoa ai, “O le mea taua o le fa’amaulalo o le loto o lea tama lea ma ua ia tula’i ma le le ma, ina ia fa’ailoa mai le mana’omia o i ai lona aiga. Ua tali fo’i le Atua ma ua foa’ia le manuia. Ua atili ona ia suia lona tagata tuai ma ua talia Iesu e avea ma ona Fa’aola, lea fo’i ua ia talia fautuaga lelei, ua aga’i atu ina toe faigaluega, fa’afou le mafutaga ma lona Atua, ae silisili ua ia faia fo’i ni galuega fua e le totogia mo nisi, e ala i lona fesoasoani mai i le Lend a Hand Foundation e tufa tufa atu mea’ai ua foa’ia mai nisi o faifa’ato’aga ma Pisinisi tetele i totonu oWashington i le mamalu lautele o mana’omia mea’ai mo le tausiga o latou aiga.”
Ina ua foa’ia atu le pusa o oloa tau mea’ai eseese ia te ia, ua ia fa’ailoa mai ma le fiafia tele, “Fa’afetai, ou te le iloa se aso ua sili ona foa’ia mai ai e nisi se fesaosoani fa’apenei mo le tausiga o lo’u aiga ma a’u fo’i. Ua leai sa’u galuega.”
O le mea muamua lava na ia tagofia i lana pusa o fuala’au aina mata, o le apu suamalie ma ua ia tausamia loa lava.
E to’alua isi sui aisi fa’apea na mafai ona ou fa’asoaina i ai pusa mea’ai vela ua mae’a saunia lelei mo a latou tausamiga. Sa latou talia ma le fiafia ma le agaga o le fa’afetai.
O le aotelega o aiga i lea atufalega sa oo i ai le fa’asoa a le tina o Navarro e 24, ma ua fa’ailoa mai lava e i latou, “Ioe o lo’o matua tele le mana’omia o i ai i nai o matou aiga.” Ua tuuina i ai le numera o le telefoni e vala’au mai ai i matou o sui totino o le Lenad a Hand, i so’o se aso ina ia fa’atalosaga ni mea’ai vela ma pusa mea’ai e fa’asoasoa i le vaiaso atoa mo latou aiga.
“O le fa’afetai ona o lenei galuega faifaipea ma ua fa’alauteleina pea le galuega lelei o ofoina atu e le Lend a Hand Foundation i le mamalu lautele o e uma o i ai le mana’omia i so’o se vaipanoa o Washington State.”
O Taito o lo’o fa’auluulu i ai lenei taumafaiga, ma ua aofia fa’atasi i ai fo’i a latou pa’aga uma o lo’o foa’ia mai ai mea’ai i oloa si’iatoa, le vasega o pa’aga fo’i ua la’uina mai nei pusa oloa tetele i so’o se nofoaga e faia ai le tufatufaga i vaiaso ta’itasi, ma isi Kamupani o lo’o fa’amoemoe i ai isi vaega fo’i o le tautua ma tagata volenitia o lo’o fa’atinoa le tele o tapenaga ma tufatufaga o nei mea uma.
LEI FIAFI KOVANA TAU LE O ATU SUI TOTINO KOMITI FA’AFOE COVID-19
I se tusitusiga a le Kovana Sili, Lemanu Peleti Mauga i totino o le Komiti Fa’afoe o le Koviti-19 sa ai lagona e le’i fiafia ina ua tau le auai nisi o sui o le komiti i fonotaga.
“Fa’amolemole e toe fa’amanatu aloa’ia atu, o le Covid-19 o o’o tumau pea i faitoto’a, o le fa’aletonu lava o i tatou i le puipuigamalu o le tatou atunuu, ofi mai loa. O ia i tatou le tofiga ina ia tatou soalaupule i ala e mafai ai ona taofia lava lea fa’ama’i i fafo atu o i tatou. Peita’i ua va’aia le manatu mama o nisi i lea tulaga, ma ua le auai mai i fonotaga nei. E mana’omia ona faia tatou vaega ma lou tiute ua tofia ai oe, ia auai i fonotaga,” o se vaega lea o le tusi a le kovana.
“Ina ia mautinoa o e auai, ua mafai fo’i ona feso’ota’i mai fa’aupega tafailagi nei fonotaga ia mafai ona e fa’afofoga mai ma fa’auia mai ou lagona ma manatu fa’apea ma lau palota i so’o se mea e fia faia i ai se fa’aiuga tatau a le Komiti atoa. E ogaoga tele le a’afiaga o le atunuu lautele pe afai o le a lape la tatou tautua lenei i le atunuu.”
E tusa ma le to’a 50 sui totino o le Komiti lea, e aofia uma ai lava totino o le Kapeneta ma nisi o le aufaigaluega a le Malo, sui mamalu o vaega eseese o le Malo tele i ona Ofisa fa’alotoifale i Amerika Samoa, sui mamalu o le fono faitulafono ma isi sui fo’i mai pisnisi tumaoti.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus