Pago Pago, AMERIKA SAMOA
MUAMUA FA’ATAUNUU FONOTAGA KOMITI LAITI ONA FAIA LEA O LE FONOTELE EFKAS
Ua muamua lava ona faataunuu fonotaga a Komiti Fa’afoe ta’itasi a le EFKAS ona fa’ato’a usuia ai lea o le latou fonotele, ae ua fa’afeso’ota’i uma nei fonotaga ma sui usufono mai o isi malo eseese o lo’o avea ma totino poo lala o le EFKAS i Niu Sila, Amerika ma Hawaii e ala i sootaga o tafa’ilagi.
O le fonotele o lo’o ua amatalia i le aso Sa na te’a nei. O fonotaga nei a Komiti laiti ta’itasi e mafai ona faia ai fa’aiuga ma saunia ripoti faapitoa e tatau ona fa’ailoa i le fonotele o sui tofia uma lava o lo’o aofia fa’atasi mai iinei ma sui o lo’o feso’ota’i i upega tafa’ilagi o le “Zoom”.
O Komiti ia e aofia ai le Komiti a le Au Toeaiina, Komiti a le Mafutaga Tina, Komiti o Feau Eseese, Komiti o A’oga ma le Autalavou. O le fonotele lea ua fa’atasia uma mai sui mai fafo i ona taimi fa’atulaga e ala i le Zoom.
I le aso Toona’i na te’a, sa fa’atautaia ai folasaga fa’apitoa a le mafutaga a Tina, o nisi o galuega fa’atino a le vasega o tina lava latou o le Ekalesia.
O le aso Sa fa’atautaia ai le sauniga lotu faapitoa, ma sa filfilia lava i latou e ta’ita’ia lea sauniga mamalu, le ta’ita’i o le sauniga i le taeao o le Toeaina Hollister ma soso ai ma le ta’ita’iga a Rev. Faigata Manase.
O le isi sauniga fa’apitoa o le a amatalia i le itula e 9:00 i le taeao o le aso Sa o le a ta’ita’ia lea e le Toaina Tautalatasi Fanolua
Ae o le sauniga e tatala aloaia ai fonotaga o o le a ta’ita’ia lea e le failautusi aoao a le EFKAS le susuga Nafatali Falealii. O le a talanoaina ai le tupe fa’asoa o lenei tausaga fa’aletupe e amata ia Oketopa . O le a talanoaina ai tulaga o le fonotele i lea tausaga fou.
EMEPASA O AMERIKA MO SAMOA MA NIU SILA
O le sui ua tofia nei e Peresetene Joe Biden e avea ma Emepasa o Amerika i Samoa ma Niu Sila o se tasi sa mua’i avea ma Senatoa mai New Mexico, Tom Udall, o se tasi o le vaega Fa’aupufai a le fa’a-Temokalasi i le Konekeresi.
Ua faailoa mai na litaea lenei ali’i senatoa i le tausaga e 2021mai lana tautua mo le lautele o lona setete, ina ua mae’a ana nofoa’iga e lua i le Senate a le Malo tele, peita’i sa mua’i avea o ia ma Loia Sili o lona setete i tausaga e tele o lana tautua i New Mexico.
O Tom Udall e tupuga mai o ia i se aiga e to’atele ua avea ma sui tofia mo tofiga faigaupufai o malo. O lona tama o Stewart Udall sa avea ma Failautusi o le Initeria, o le uso o lona Tama o Mo Udall sa avea ma Faipule i le Konekeresi mai le setete o Colorado, ma lona tausoga o Mark Udall, sa avea ma Senatoa mai le setete fo’i o Colorado.
O sana tala mai e tusa o lona tofiga fou, ua ia fa’ailoa mai ai, “Ou te fiafia tele ina ua fa’ailoa mai lenei tofiga fou a Peresetene Joe Piden, ou te alu ou te tautua mai Niu Sila ma Samoa o le vasa pasefika. O se vala’auga ou te iloa ua i ai fo’i se malamalamaga taua aua sa avea a’u ma sui totino o le Komiti ma le Va i Fafo a le Senate i nofoa’iga e lua i le Senate a le Malo tele.”
Ua to’atolu ai nei ali’i senatoa ua mae’a latou tautua i le Senate a le Malo tele ua tofia Peresetene Biden e tautua mai i avanoa fa’a-Emepasa o Amerika mai malo eseese o le lalolagi ina ia lelei so’otaga ma na malo.
Ua mae’a ona tofia Ken Salazar, o se sui temokalasi sa tautua i Colorado ma sa avea ma failautusi o le Initeria i le vaitau o le nofoaiga a Peresetene Obama, lea ua avea nei ma Emepasa o Amerika i Mexico. O le Jeff. Flake o se sui sa repapilikana ae ua suia mai i le Temokalasi ina ua ia sapaia Biden i le palota o le 2020, ua avea nei ma Emepasa o Take.
FA’AAOGA E SAMOA OFO LEOLEO AUSETALIA I SUESUEGA TA’AVALE ESIKEGI
I se lipoti mai Apia, ua fa’ailoa ai ua talosagaina nei e le Matagaluega o Leoleo a Samoa le fesoasoani sa ofo muamua mai a le Matagaluega o Leoleo a Ausetalia, ina ia latou suesueina le fa’alavelave tau ta’avaleafi lea na maliu ai se tasi ae sola ese le taavale sa so’aina lea ta’avale. O se tasi o alo e aoga i le Iunivesite sa lavea ma maliu ai i lea lava fa’alavelave tau ta’avaleafi ia Aperila o le tausaga nei lava.
E tusa ai ma se lipoti mai le Sui Komesina o Leoleo Papali’i Mosalisa Tia’i-Keti, sa ia fa’ailoa maia, ua mae’a fa’amauina ata mai se atafa’asolo o mea pu’eata nana a Leoleo, ma e ui ina sa mua’i nenefu lea ata, ae o lea ua mae’a fa’aleleia mai i fafo ma ua iloa patino ai nisi o mea sa fia mautinoa e tusa ai ma fa’amaumauga a le leoleo suesue o le matagaluega o Leoleo a Samoa.
“O le taimi nei ua matou fa’atagisia fo’i le fesoasoani mai a matou pa’aga, le Matagaluega o Leoleo a Ausetalia, ina ia fa’amanino atili lava le ata o le ta’avale lea sa sola ese mai le nofoaga o le fa’alavelave ma iloa atu ai le aveta’avale. Ona e le o mautu mai uma nei ituaiga mea faigaluega e moomia e leoleo suesue mo fa’amaumauga tonu o mea nei, o le isi lea vaega e moomia ai lava ona galulue ma pa’aga nei mai Ausetalia i le taimi nei.”
“I le taimi nei ua matauina e matou e tolu ituaiga veni nei e mafai ona fa’amautu ai matou suesuega. O le ituaiga lea ua matauina i le ata fa’asolo o le mea na tupu.Ua fa’aaogaina fo’i e i latou a latou faila o fa’amaumauga o le lesitalaina o ta’avale nei ina ia vave ona maua. O le aofaiga o ta’avale nei e 300 ua fa’amauina i faila o lesitala o ta’avale, o lona uiga e matua tele le galuega e ao ina faia, e tatau ona suesueina atoa lava nei ta’avale uma e 300, ia mautinoa lava e le o se tasi o nei taavale, lea sa a’afia i le fa’alavelave. Ona o le tele o lea suesuega, e fa’apea ai ona matua mana’omia lava le fesoasoani mai a pa’aga nei mai Ausetalia,” o se tala lea a Papali’i.
O lo ua mautu mai le ituaiga ta’avale e ao ina sailia o le Van ituaiga o le Nissan Elgran, poo le Nissan Delica poo le Van Toyota Toyoace. I le taimi nei, o lo’o fa’amoemoe lava matua o Tuuau Maletino o le a mafai ona maua ane e le vasega o leoleo suesue ni fa’amaumauga mautu e iloa patino ai lava le sui ua mafua ai ona maliu fa’afuase’i le la’ua afafine lona fa o le fanau.
Ua fa’ailoa mai e i la’ua, “Ma te le taumafai e taui ma sui, o a le Atua lea, ae mate taumafai e fia maua lava le filemu e ma’ua loto ina ua mautinoa poo lea na mafua ai ona maliu o ia i lea taeao o le aso Lulu o Aperila.
Ua talosaga mai le vasega o leoleo suesue i le mamalu lautele, ina ia alofagia, aua nei toe fela’ua’ia tala fatu ma tala sese e fa’ateteleina ai le ootia o nai matua ma aiga.
“Mai lenei taimi, o fa’amaumauga uma lava tau lea fa’alavelave ua mafai ona faato’ai sa’o lava i le vasega o leoleo suesue a le Matagaluega o Leoleo. O i latou na e mafai ona aumaia sa’o ai lava faamatalaga tau lea fa’alavelave tau ta’avale.”
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus