Skip to main content

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

E ui o lea o lo o faaolooloma’au pea le malo ma talosagaina le mamalu o le atunu’u i le ala maualalo ina ia faia tui puipuia mo le faama’i oti o le COVID-19 e pei ona pagatia ai le lalolagi atoa talu mai le tausaga na te’a nei, ae i ai le talitonuga e ono tuuina mai e le malo se poloaiga i se taimi o i luma e faamalosia ai loa le atunu’u atoa ina ia faia tui.

 

O se saunoaga faamalamalama lea mai le afioga i le Taitaifono o le Komiti Faafoe o le Puipuiga o le KOVITI-19, le afioga i le Lutena Kovana ia Talauega Eleasalo Ale i se feiloaiga ma Tusitala i le vaiaso na te’a nei, e tau faamanino ai lenei mataupu.

 

Ina ua fesiligia le Taitai i se gaioiga a le malo e tatau ona faia pe afai e faateletelegese pea le mamalu o le atunu’u mai le faia o a latou tui puipui, na saunoa ai Talauega e faapea, e i ai le taimi e la’a atu ai loa le malo e faatino lana pito laau i lalo o le tulafono.

 

“E i ai le taii e faamalosia ai loa e le malo le atunu’u atoa e aga’i e faia tui puipuia mo le faama’i oti ua pagatia ai le lalolagi. O loo faaaloalo atu pea le malo i le taimi nei ma faaoloolomaau i le mamalu o le atunu’u e afifio e faia tui puipuia mo fanau faapea aiga ina ia malu puipuia tagata uma, ae afai loa e faatuatuai lava le atunu’u, ona se’e loa lea o le malo e fa’aaoga lona malosi i lalo o le tulafono,” o le saunoaga manino lea a Talauega.

 

E le i faamanino e Talauega le uiga loloto o lana saunoaga, pe i ai se tulafono e ono mafai ona molia ai se tasi i lona le usitaia o le poloaiga e faataunu’u ai tui puipuia.

 

Ae pei ona faailoa i le fonotaga ma Tusitala mafua’aga ua ala ai ona faatuai nisi o le atunu’u e faia a latou tui puipuia, ona o faamatalaga ua faasalalau solo e nisi o le atunuu aemaise lava i latou o loo afifio ma papa aao i atunu’u i afo, ua latou fautuaina ai o latou aiga i Samoa nei e aua nei faia a latou tui puipuia, ona ua i ai tagata ua maliliu e mafua mai i le tui.

 

O nisi o nei faasalalauga ua molimauina i luga o fesootaiga faaonaponei (social media), e le gata ua faia ai faamatalaga e lapataia ai uo ma aiga i tagata ua maliliu ona o le tui, ae ua i ai fo’i ata video sa pu’eina e nisi o tagata o le lalolagi ua fa’aaoga e nisi o tagata Samoa e lagolagoina ai la latou mau, ma faapea mai ai ua i ai tagata ua maliliu i le tui.

 

Na faamanino e Talauega e faapea, e tele mafua’aga eseese e tatau ai ona faamalosia le atunu’u e fai tui puipuia. E le gata e puipuia ai le saogalemu o le aiga ma le atunu’u, ae le mafai fo’i ona toe malaga ese atu se tasi ma le atunu’u, poo se tasi fo’i e fia ulufale mai i le atunu’u pe afai e lei faia sona tui.

 

“Ua i ai le fuafuaga a le afioga i le ali’i Kovana ia Lemanu Peleti Palepoi Sialega Mauga, a oo atu i le taimi e faamalosia ai tagata malaga ona faia tui, e foliga mai o le taimi fo’i lea laa faamalosia ai loa ma tagata faigaluega uma a le malo ina ia faia a latou tui, sosoo ai loa ma le faia o se auala e faamalosia ai fo’i isi tagata faigaluega mai pisinisi tua seia oo atu lava i le atunu’u atoa e tatau ona faia tui puipuia,”o le saunoaga lea a le afioga a le Taitaifono.

 

Saunoa manino fo’i Talauega e faapea, “Masalo e i ai ala o le tulafono e faa faigata ai tulaga nei, aemaise lava o le faamalosia o tagata faigaluega, ae o loo tu’u avanoa atu pea le faigamalo i le atunu’u ina ia faia tui puipuia mo le saogalemu o tagata uma. Matou te le o mananao e faamalosia se tasi i se isi ituaiga tulaga, ae o le agaga atoa, e faaoloolomaau ma tuualalo atu ina ia galulue faatasi tagata uma mo le manuia o tatou fanau, matua, aiga ma le atunu’u atoa.”

 

Na faamaonia e le afioga i le Foma’i ia Dr. Iotamo Saleapaga i le feiloaiga lea ma Tusitala e faapea, ua faamaonia mai e le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le lalolagi (CDC) ma le vaega e puipuia faama’i pipisi, e leai se afaina o se soifua i tui e 3 ia ua mae’a ona faamatu’u mai mo le puipuiga o le lalolagi ma le atunu’u atoa.

 

“Ou te fia faailoa atu le atunu’u, ua mae’a ona tuuina mai faamaoniga mai foma’i popoto ma foma’i suesuega e faatataui lenei mataupu, ma ua faamaonia ai, e leai ma se aafiaga o se tagata soifua i nei tui pe afai tatou te faataunu’uina,” o le saunoaga lea a Dr. Saleapaga, lea fo’i na lagolago i ai afioga i ali’i Foma’i e to’alua ia Dr. Fuimaono ma Dr. Tuatoo.

 

O se tasi o atugaluga i taitai o le Komiti Faafoe e gafa ma le puipuia o le atunu’u mai lenei faama’i, o lea ua silia i le 7 masina talu ona faagasolo mai tui puipui, ae lei taitai atoa se 80% o le atunu’u ua faia tui. 

 

O le numera na tuuina mai i lea fonotaga na taua ai, pe tusa ma le to’a 24,000 le aofa’i o le atunu’u ua mae’a ona faia tui puipui, ae to’a 36,000 le numera o loo galulue le Komiti Faafoe ma foma’i o le Matagaluega o le Soifua Maloloina ma le Falema’i o le LBJ e ausia.

 

O lea o loo faagasolo tui puipui mo fanau e 12 tausaga le matutua ma luga atu, ma le faamoemoe e tatau ona oo atu i le masina o Aokuso ua maua mai se faamaoniga pe faia tui puipuia mo fanau e 11 tausaga ma lalo.

 

O le taua o le faia o tui puipui mo fanau e 12 tausaga aga’i i luga, e mafai ai ona faigofie feuiaiga uma i tulaga o tui faapea ai aoaoga. Na taua e sui o le Komiti Faafoe, e ono avea le le faia o tui puipuia o fana laiti nei ma auala e le atoa ai o latou tui faatulagaina e le falema’i.

 

O lo o faagasolo pea lava i nofoaga eseese i Sasa’e ma Sisifo o le atunu’u tui puipuia mo fanau laiti ae o loo maua ai fo’i ma le avanoa o tagata ma lava e lei faia a latou tui puipuia ina ia aga’i atu ai i nofoaga eseese nei mo le faia o a latou tui.

 

Saunoa Dr. Saleapaga, o lea faatoa 2 masina talu ona faagsolo tui puipui i Samoa ao lea ua silia i le to’a 40,000 le aofa’i o tagata Samoa ua mae’a ona faia tui

 

Ua i ai le faamoemoe o le masina fou o Iulai e faamuta ai loa malaga a vaalele o loo faatulaga e le malo e toe faafo’i mai ai o tatou tagatanu’u o loo poloka i Hawaii ma le malo tele, ona tatala loa lea o le avanoa e saili ai lava e le tagata lona avanoa e malag ese atu ai ma le atunu’u, poo le toe fo’i mai.

 

Saunoa Talauega e faapea, o le taua o le avanoa o loo faaauau pea mo le atunu’u e toe malaga mai ai i Amerika Samoa, e mafai ai ona faaitiitia le aofa’i o tagata o loo poloka i fafo. 

 

I le tulaga o le totogiina o pasese, o loo taumafai pea le Komiti Faafoe e faamaopoopo seleni e tatau ona totogi mai e le atunu’u na malaga mai i malaga faapitoa na faatulaga e le malo.

 

Pe tusa o le 50% o pasese na malaga mai i ulua’i malaga e 2 ile masina o Fepuari ma Mati e lei oo mai lava e totogi le $500 mo le pasese na malaga mai ai faapea ai ma le totogi o nofoaga na faanofo esea ai i Hawaii ma Amerika Samoa nei. O lea seleni e pei ona saunoa le Taitaifono, ua na o se seleni e fesoasoani mai ai le tagata malaga i le malo.

 

O malaga mulimuli mai nei e pei ona saunoa Talauega, o le toa 80% o le pasese ua mae’a ona totogi a latou ta’i $500. O nisi o i latou nei na totogi a latou seleni ae lei malaga mai le va’alele.

 

Ua talosagaina le mamalu o le pasese na malaga mai i ulua’i malaga e 2 ia Fepuari ma Mati o le tausaga nei ina ia faamaoni e totogi a latou seleni, ona ua faaitiitia foi seleni a le malo na maua mai e fesoasoani ai i le faatupeina o auaunaga ma fesoasoani mo le atunu’u.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all