Skip to main content

TALA I VAIFANUA

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

TALOSAGA FAGAITUA HIGH FOOTBALL TEAM – IA FA’AAOGA ONOEASOSOPO AVEA MA LATOU MALAE:

 

I le taimi o le fa’au’uga o le a’oga maualuga i Fagaitua, sa fa’aiu lea sauniga mamalu i se fa’atalosaga a le susuga le Pule A’oga ina ia mafai ona fa’aaogaina e le Au Football a Fagaitua High le Malaeta’alo i Oneasosopoe avea ma latou malae ta’alo e fa’amautu ai latou koleniga ma faia ai latou ta’aloga fa’ata’ita’iga o ta’aloga Football a le Au Football malais mai le Laumua o le Toa o le Vasa.

 

Na talia e le afioga le Kovana le ata o le fa’afanua o Suiga ua manatu le ali’i Faia’oga o le Au Football, a’o le Pule Aoga foi o Fagaitua, Suaese Pooch Ta’ase, e tatau ona fa’aleleia aga’i i ai lea malae i Oneasosopo, e aoga ai mo le fa’amoemoe o le fanau mo a latou Koleniga.

 

Ua mae’a nei ona fa’ao’o atu lea talosaga, ma le ata ma ua tali i le ata mai a le afioga le Kovana ma ia talia leleia le latou fanoga. E ui ona o le afioga le Kovana Sili o le tama fo’i mai sasa’e, ae ua ia lagonaina le fita o feagai ai ma le fanau a’oga i le falelima i sasa’e. Lea ua fa’ailoa mai e nisi o le mamalu lautele e ala i a latou fa’aupuga na fa’ailoa mai e ala i a latou fa’amatalaga tusia i luga o upega tafa’ilagi a le Facebook.

 

“O lo ua tele lava malae tetele ua fa’atutu i le itu i sisifo o le atunuu, ua pei la ua mamafa itu tasi lea tulaga i le itu i sisifo o le motu ae ua fa’aleai ni mea e tafafao ma faaaoga e le mamalu o le atunuu o lo’o alaala i le itu i sasa’e o le tatou motu.”

 

Peita’i ua amata nei ona fa’atulaga le malae ta’alo lenei i Oneasosopo ma ua avea ma se galuega o le a nafa ma le Matagaluega o Paka ma Malae Ta’alo  o le atunuu.

 

O lo ua fuafuaina lelei se nofoaga mo e maimoaina ta’aloga ma o le a toe fa’aleleia i ai nofoaga ua mae’a i ai, ma ua fa’ailoa mai e Mile Falani Filoiali’i, o le Pule o le poloketi lea ua fa’atulaga nei e fa’aleleia atili ai le Paka mo ta’aloga a le fanau football fa’apea le mamalu lautele o talavou e fia evaeva ma fa’aaoga le Paka mo malologa, fa’apea ma savaliga i le afiafi. O le galuega la o le paka lea o le a amatalia lea i le ono masina o muamua, e tusa ai ma le fa’amatalaga a Filoiali’i.

 

O le Paka i Pago Pago o le a toe galueaina ai le Paka momalae tenisi e pei ona mae’a i ai, fa’atasi ai ma malae Basketball, ae ua fa’atulaga o le a toe fa’aopoopo i ai ma se paka mo tafaoga a fanau laiti  i le paka i Pago Pago lava.

 

FA’ASEA TO’ATELE - LE MAUA FOOD STAMP MAI LE COVID-19 AE TELE NA’UA LE TUPE:

 

“Se’i avatu lava le matou fa’asea lenei i le tatou nusipepa, ua le mailoa se mea a fai, ona sa manatu e maua se fesoasoani mai le Food Stamp i lenei vaitau, ae o lea ua va’ai atu e leai, e le agava’a.”

 

“O le amataga lea o le fa’asea a le olomatua na fiu e nofo ma talosaga sana food stamp, ae le maua. Ua ia fa’ailoa fo’i, sa maua e ia ma lona aiga le fa’amanuiaga o le Gita ona o le vaivai o le tamaoaiga o lona aiga. Lea la ua oo mai i le Covid-19, tele le tupe na maua mai mo le matagaluega e tufa mai i tagata o le atunuu na a’afia i le Covid-19 latou galuega.”

 

“O le mea ua tupu, lea ua tasii uma i luga tau o pusa moa, ua lua sefulu tala i le pusa moa, o le pusa mulipipi ua sii fo’i i le ta’i $36.00, masalo la o le manatu o faleoloa o lea ua tetele food stamp a tagata matutua ua maua ona o le siitaga lea ua fa’ailoa mai e aga’i mai i matou food stamp. E leiloa mai e na’o le $40. lea e sii mai i food stamp masani, ae na’o le 4 masina e uma fo’i ia Setema, 2021.”

 

Ua iloga mai e to’atele ua saili se fa’amanuiaga, peita’i e le’i aumaia se fa’apupulaga aloa’ia mai le matagaluega o le Food Stamp ina ia fa’alauiloa i le atunuu, le vaitau o le a maua ai, ma le faiga o lo’o aiaia ai i latou e ao ina maua nei fa’amanuiaga.

 

Lea ua fesiligia mai se malamalamaga o le sui fa’asalalau, ae o lea fo’i e matua nimo le aiaiga ua fa’atautaia ai lea fesoasoani mo le mamalu lautele o i ai le mana’omia.

 

“O le isi tama matua ua fai si matamuli ma ua fai mai, “Ua masau atu fo’i fa’apea a laki lava le talosaga ma fa’ateleina ai le manuia i le vaitau o Gita, e fa’apena fo’i ona toe laki mai i lenei taimi ona o le vaivai o le tamaoaiga. Lea ua soso’o le tele o le faasoa na maua i lena vaitau, ma le matua le talia lava o le talosaga i lenei vaitau ma lona alamanuia na fa’amatu’u mai.”

 

“Ua mao le sasalu atu o le a maua se fesoasoani ae alu atu na’o le maasiasi le mea na maua, sau loa nofo i lalo ma toe tau fika fa’alelei se mea e fai, aua  ua tasii i luga i le lagi le tau o mea’ai sa taugofie, soso’o mai le stimulus ma le faigata lea ua i ai, ua le toe manana’o ai ma kolea ma Saina e fa’apa’u mai i lalo le tau o pusa moa.”

 

O ituaiga oi na ua fa’alogoina, lea ua soso’o le mau ma le faigata, ae ua faia le vala’au  i le ofisa o le Food Stamp se’i fa’ailoa mai aiaiga o lo’o tufatufaina ai nei alamanuia.

 

“O le aiaiga o le taua’aoina ia te oe o le fesoasoani lenei, pe afai ua fa’amaonia mai sa vaea oe mai poo nisi o lou aiga mai le galuega i le taimi o le fa’asa mo le Covid-19. Ona o lea lava la e fa’aauau ona a’afia i tatou i le Covid-19, o lo’o ua fesiligia nei la le pulega o le Food Stamp, pe ua talafeagai la ona talosagaina e tagata o le kamupani I’a lea ua fa’aitiitia nei o latou itula faigaluega ona maua nei fesoasoani?

 

O le mea mautinoa e le mailoa pe mata o i latou na talosagaina alamanuia tau PPP ona o le fa’aitiitia o itula faigaluega talu ai le fa’asa o le Covid-19, o i latou na ua talia a latou talosaga mo nei Food Stamp. Maua ane, o le to’atele sa a’afia itula faigaluega mo na penefiti e le mafai ona talosga atu ai nisi sa soifua a’e i nisi atunuu e pei o Samoa i Sisifo, Fiti, Korea ma Filipino ma Initia, ae ua na’o e na soifua a’e i Amerika ma ona teritori.

 

“Pe afai o lea le itu e agava’a ai sui nei mo le Food Stamp, o lona uiga la e le taitai ona uma le vaega tupe na toina mai mo le fesoasoani tau Food Stamp, e tatau ona agava’a ai le lautele o e na a’afia olaga faigaluega ona o omiga o le Covid-19, ae ua le talafeagai ma le aiaiga poo fea na fanau ai.” O fa’amatalaga nei a nisi o matua matutua sa oo ane i le Food stamp e talosaga ni a latou fa’amanuiaga.

 

“O le mea fo’i poo a ‘ai ae o ai e le ‘ai? Fai mai fo’i e maua uma lava e tagata ae tatau lava ona lima vaivai, ae o lea ua tufa mai na’o le ta’i 40 i tagata ua leva ona aai i le food stamp mo le 4 masina toe motusia.”

 

Afai o le a maua mai se tala mai le Food Stamp e tusa o aiaiga o le a fa’asoa atu ai nei manuia i le mamalu lautele, ona toe faapupula atili atu lea mo le silafia a le mamalu o le atunuu. Ua le mautinoa fo’i le umi e maua ai, aua o lea lava e fa’agasolo le Covid -19, atonu e tatau lava ona fa’aalu pea se’ia oo i le tausaga fou.

 

AMATA GALUEGA FA’AMAMA A’IA’I O LE SUAVAI I LE AFIOAGA O AUA

 

O le poloketi lea e faia nei i Aua, o le toe taumafaiga lea ina ia fa’amama le suavai o lo’o ta’ia i totonu o Aua, ua matauina o lo ua ulufia i ai le palapala ma ua fa’atautaia lea galuega e le Honolulu District US Army Corp of Engineers [USACE] ma le vaega a le American Samoa Environmental Protection Agency

 

E to’atolu sui na malaga mai Honolulu o nisi mai le Engineering Rescue Remedian Group na malaga fa’apitoa mai latou te fa’atautaia lea galuega, o le latou fo’i lea matata ua agava’a ai i latou, ma ua nafa nei i latou ma le fa’ataunuuina o lea fa’amoemoe lelei. Ua fa’ailoa mai e 12 vaega o le galuega e ao ina latou fa’atautaia mai ai le fa’amamaina o le suavai, i totonu o Aua ma Oneasosopo.

 

I le tausaga e 2018 na talosagaina ai e le ASEPA le USACE ina ia latou fesoasoani mai i le taumafaiga e faamama le suavai ina ua maua muamua o lo’o filogia le suavai ma le palapala i le afio’aga lea.

 

O  le ASEPA ua avea nei  ma sui iloga o le atunuu i lenei galuega, o i latou fo’i ua fai lea ma tatou e va’aia toto’a ma fesoasoani i sui nei o le ERRG i nisi o feteena’iga ma nisi o le atunuu, pe a le fiiaituga fanua ma le tautua lautele o le suavai ona o le galuega lenei.

 

Fa’ailoa mai le agaga faafetai o le taita’i malaga mai a le US Army Corp  of Engineers, District Commander & District Engineer  Lt Col. Eric Marshal, ma ua matua fiafia e latou te faia fa’atasi lenei galuega ma o tatou sui ua lautogia mai e fesosoani e feso’ota’i ma tagata o le atunuu ina ia fa’afaigofie le galuega ma lelei ai le suavai mo le afio’aga.

 

O le vaitau o le Taua lona lua o le lalolagi, sa fa’atautaia ai e le US Navy le sapalai o le Kesi i le afio’aga o Aua ma o iina sa fa’aputu i ai le suauu ma le kesi mo va’a uma o le US Navy. E ui la ina ua mae’a ave’esea lea tane o le sapalai o le suauu ma le kesi mai eleele o le afio’aga, ae ua le mafai ona ave’esea le ulufia o le kesi i le eleele o le afioaga. O le afuaga lea o le fa’afitauli ua toe taumafai nei ona fa’aleleia.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all