Skip to main content

Maua fualaau faasaina ina ua taofi e Leoleo ta’avale i le soona alu saoasaoa

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

O le ave ta’avale o le pikiapu lanu uliuli lea na taofi e Leoleo i le soona alu saoasaoa i luga o le alatele i Faleniu i le masina na te’a nei, ua molia nei i lona soli o le tulafono tau i fualaau faasaina a le malo, ina ua maua e Leoleo i totonu o le ta’avale vaega o le pauta faasaina o le aisa.

 

E to’alua ali’i sa i totonu o le ta’avale i le taimi na taofia ai e Leoleo a o faatino ai a latou tiute masani o le mata’ituina lea o le saogalemu i luga o le alatele. O i laua e aofia ai le ave ta’avale, o ia fo’i lea ua molia i lenei mataupu, le susuga a Faavale Isaia ma lona uncle e 61 tausaga le matua, le susuga a Joseph Sio.

 

E pei ona taua e le malo i le latou tagi e faapea, a o tiute ali’i Leoleo e to’alua mo le mataituina o le saogalemu o ta’avale ma tagata femalagaa’i i luga o le alatele i le afiafi o le aso 20 o Mati na te’a nei, na laua molimauina ai se pikiapu lanu uliuli o lo o aga’i mai i luga o le alatele i Faleniu  i se saoasaoa e sili atu ma le saoasaoa faatulafonoina i luga o le alatele.

 

Na liliu le ta’avale a Leoleo ma tuliloa le pikiapu ma faaola moli faailoilo e ta’u atu ai i le ave ta’avale, ua tatau ona taofi lana ta’avale. Na taua e Leoleo e fa’apea, e toeitiiti lava 50 mita le mamao o le vaega na latou taofia ai le pikiapu na alu saoasaoa, ma le vaega o le alatele na tu mai ai le pikiapu.

 

A o aga’i atu Leoleo e siaki poo ai o loo i totonu o le ta’avale pikiapu, na vaaia e Leoleo ni gaioiga i totonu o le ta’avale, e foliga mai o ni tagata o loo taumafai e nana se mea i totonu lava o le ta’avale. 

 

Na faailoa e Leoleo i le ave ta’avale le mafua’aga ua ala ai ona taofi lana ta’avale, ona ua ova maila ua alu ai lana ta’avale i luga o le alatele, peita’i sa tete’e le ave ta’avale ma faapea atu i Leoleo, sa talafeagai lava maila na alu ai lana ta’avale ma maila faatulafono i luga o le alatele. 

 

Ina ua fesiligia le ave ta’avale i lona suafa, sa faailoa i ai e le ave ta’avale, o lona igoa o Filemoni Isaia, ao le pasese o le susuga a Vaita’i Alefosio. Ina ua fesiligia e Leoleo ia Isaia mo lana laisene ave ta’avale, na tali le ua molia, o lona laisene na leiloa i le masina na te’a nei ina ua osofaia e se tagata lana ta’avale ma gaoia ai lana ato tupe sa i ai i totonu lona laisene.

 

Na saili e Leoleo faamaumauga o le laisene o le ta’avale piskiapu na latou taofia ma iloa ai, o le ta’avale lea o loo lesitala i lalo o le igoa o Isaia Jr Isaia, o le uso matua lea o le ali’i ua molia, ae o le laisene ave ta’avale a Isaia (le ua molia), na mae’a le aoga i le tausaga na te’a nei, lona uiga, e le o tusa ma le tulafono lona faafoeina o se ta’avale i luga o le alatele a le malo.

 

Talu ai tulaga faaletonu i le laisene ave ta’avale a Isaia, na fautuaina ai loa e Leoleo o ia ina ia latou agai atu i le Ofisa o Leoleo i Tafuna mo isi suesuega. O le a taofia ai fo’i ma le ta’avale i lalo o le vaavaaiga a Leoleo, sei vagana ua sau se tagata o lona aiga o lo o lelei lona laisene ave ta’avale e aveese atu le ta’avale ona faatoa mafai lea.

 

A o faia talanoaga a Leoleo ma Isaia, sa iloa atu e le isi ali’i Leoleo se straw ua uma ona ta tipi tulimanu o lo o taatia i le fola o le ta’avale i le vaega o loo i ai vae o le pasese. O iina na fautuaina ai loa e Leoleo ia le pasese ia Sio, ina ia latou aga’i uma atu i le Ofisa o Leoleo i Tafuna mo isi suesuega.

 

A o le i auina atu le ua molia ma le pasese i le Ofisa o Leoleo i Tafuna mo isi suesuega, na muamua faia se suega faapitoa i le tino o Isaia ma le pasese ina ia faamaonia ai, la te le o tagofia fualaau fa’asaina poo ni aupega mata’utia e ono lamatia ai le saogalemu o Leoleo faapea ai fo’i i laua.

 

E leai ni fualaau faasaina poo ni aupega mata’utia na maua i le susuga a Sio, ae ina ua saili e Leoleo le tino o Isaia, na maua ai i le taga o lona ofuvae sa faia se paipa tioata e fa’aaoga e ula ai le pauta faasaina o le aisa, o lo o i ai fo’i vaega o le pauta faasaina o le aisa. Na saili e Leoleo totonu o le pulou a Isaia ma maua i ai se pepa iila o lo o i ai lau mamago lanu meamata.

 

Na faasolo le sailiga a Leoleo i totonu o le ta’avale ma maua ai le straw ua tipi tulimanu e tasi o lo o i ai vaega o le pauta faasaina o le aisa i lalo o le nofoa o le ave ta’avale. Ae o totonu o le vaega e tu’u ai lefulefu o sikaleti pe a ula, sa maua ai e Leoleo se afa sikaleti mariuana ua uma ona ula le isi afa ae totoe ai le isi afa.

 

Na molimauina uma lava e Isaia gaioiga a Leoleo i le taimi na saili ai o ia ma le pasese, faapea ai ma le taimi na saili ai totonu o le ta’avale.  O le mae’a ai ona faatino o le siaki faapitoa a Leoleo, na logoina ai loa le Vaega o Leoleo Suesue e iloiloina mataupu tau fualaau faasaina mo le fa’aauauina o le suesueina o lenei mataupu.

 

E eseese potu na ave i ai Isaia ma Alefosio mo le faatalatalanoaina e tusa ai o fualaau faasaina sa maua i totonu o le ta’avale.

 

Ina ua fesiligia e Leoleo ia Isaia e tusa ai o fualaau faasaina sa maua ia te ia faapea ai totonu o le ta’avale, na taua ai e le ua molia e fa’apea, o fualaau faasaina sa maua ia te ia faapea ai totonu o le ta’avale, o mea na ia faatau mai i lana uo o Spunky e sau mai Tafuna.

 

Na taua e Isaia i Leoleo e faapea, o ia sa fai lana galuega i le tau faaumaina o lana umukuka ae na faateia o ia i le vili atu o lona uncle o Sio e alu atu i lana pikiapu la te ti’eti’e ai i luga o le aega i Tafuna e faatau mai ai se la aisa e ula. Na oso i le ta’avale ma alu loa ua piki mai Sio mai lona fale i Vailoa ma la ti’eti’e ai loa i Tafuna e piki mai ana fualaau faasaina mai le fale o lana uo.

 

Na la ti’eti’e aga’i i Tafuna ma faatau mai ai pepa iila e 2 o le aisa faapea ai ma le straw e tasi ua uma ona tipi tulimanu. Na taua e Isaia i Leoleo, na tago ula faa afa le sikaleti mariuana, ona ia tu’u lea o le isi afa i totonu o le vaega e tuu i ai lefulefu sikaleti o le ta’avale. 

 

Ina ua fesiligia e Leoleo ia Sio e tusa ai o fualaau fa’asaina sa maua i totonu o le ta’avale atoa ai ma le tino o Isaia, na teena ai e Sio le i ai o sona sootaga ma nei fualaau fa’asaina. Na taua e Sio e fa’apea, o ia sa nofonofo i luma o le faleoloa i Vailoa ae te’i ina ua afe atu le ta’avale a Isaia ma piki o ia ma fai mai la te ti’eti’e e faasavili i le afiafi ona toe momoli ai lea o ia.

 

A o faia le la tietiega, sa tutu e Isaia le sikeleti mariuana ma tu’u atu ia te ia, peita’i sa ia fai i ai, o ia e le tagofia fualaau fa’asaina. Na faailoa atu fo’i e Isaia ia te ia, o lo o maua le aisa pe afai e fia ula i se aisa, peita’i sa ia faapea atu fo’i i ai, na te le tagofia fo’i le pauta o le aisa.

 

O le mae’a ai ona fesiligia e Leoleo o i laua e to’alua, na toe tatala ai loa i tua Sio e aunoa ma ni moliaga e faila faasaga ia te ia, sei vagana ai Isaia na taofia loa i le Toese i Tafuna e faatali ai le taimi e tula’i ai i luma o le Fa’amasinoga.

 

O le masina na te’a nei na tula’i ai Isaia i luma o le Faamasinoga Faaitumalo. Ua molia o ia e le malo i le moliaga mamafa o le umia faasolitulafono o le pauta faasaina o le aisa, faapea ai ma le moliaga mamafa o lona umia faasoltulafono o le laau faasaina o le mariuana.

 

E $5,000 lea ua fa’atulaga e tatala ai i tua Isaia pe afai ae mafai ona ia totogi le vaega tupe ua tuuina atu e le Fa’amasinoga. Afai ae tatala i tua Isaia, ua poloaina o ia e aua nei toe taumafai e faafesootai Sio lea na la to’alua i totonu o lana ta’avale, pe taumafai fo’i e toe faafesoota’i lana uo mai Tafuna lea o loo tu’uaia na ia faatau mai ai fualaau fa’asaina.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all