Pago Pago, AMERIKA SAMOA
FA’AMALOSIA E KOVANA LEMANU IA MATUA ATINA’E MANU’A
I le faigamalaga lea na alu nei a le faigamalo i le Manu’atele, sa mafai lava ona fa’ataunuuina ai le fonotaga a le Kapeneta lea sa fuafua e faia i Manu’a. Sa fa’atautaia lava a’o i ai i latou Ofu ma sa fa’ailoa mai e tusa ma le to’a 100 i latou o sui o matagaluega ta’itasi sa auai mo lea fonotaga.
“O le tatou fa’amoemoe maualuga, ia atina’e Manu’a ma ia fa’atumauina pea lona matagofie le ‘avea, ina ia fiafia le to’atele e o mai i ai e tafafao e pei ona fiafia i tatou e aga’i i Samoa lena fa’amoemoe,” o se tala lea a Kovana Lemanu Peleti Mauga.
O le fa’atasiga lea sa faia i le aso Faraile ma ua augani atu o ia, “A’o tatou i ai i le Manu’atele, ia fa’aaoga tatau o tatou taimi e mita’i ma va’ai patino ai se aoga o lau matagaluega e fa’aleleia ai le tautuaina o le Manu’atele, e tofu sao i tatou ina ia fa’aleleia mea e le’i lelei ai le tautua a lau matagaluega, ina ia fiafia mai tagata e gasolo mai e tafafao ma fai malologa ma toe fo’i atu i Tutuila,” o le augani atu lea a Kovana i lana Kapeneta. “E ao ina o gatusa tautua a tatou Matagaluega ta’itasi o lo’o fa’auia i tagata uma i Tutuila ma le tautuaina fo’i o tatou tagata o lo’o alaala ma atina’e le Manu’atele.”
“O le naunauta’iga lea e i ai le tatou faigamalo. ia naunau le to’atele e aga’i mai e tafafao ma asiasi mai i le Manu’atele, o se nofoaga saogalemu toe lafulemu e aoga mo le tagata e fa’afouina ai lona mafaufau, ia malolo lelei e leai se mea e tiga ai, ma pisivale ai, ae toe fo’i atu i le galuega ua fa’afouina mea uma.”
“E pei lava ona fiafia i tatou e malaga tafafao i Samoa, ia fa’apena le Manu’atele ia i tatou i Tutuila. Tatou galulue fa’atasi la i lena matati’a ia ausia, ae aua nei fa’aleagaina ai le to’afilemu, le mama ma le matagofie le avea o le Manu’atele lava latou.”
O le Manu’atele o le vaega lea o le Atu Samoa o lo’o mausali i ai le tele o ona tala tuu ma tala o le vavau.
O le malaga lona lua lea a le Sui Kovana, aua sa malaga muamua e tusa o le lua vaiaso na muamua atu, e va’ai patino ma matau mea uma ua fa’atino ma fa’atulaga mo galuega a matagaluega ta’itasi ua fa’atautaia i le Manu’atele, a’o le’i oo atu lenei malaga sa fa’ataunuu i le vaiaso ua te’a.
SIITIA LE PENEFITI MAUA O LE FOOD STAMP MO I LATOU E AGAVA’A
O se tala fiafia fo’i ua fa’alogoina e le mamalu o i latou ua agava’a i pepa mea’ai a le Food Stamp, lea ua fa’ailoa ai, ua toe si’itia le penefiti mo le masina o Mati ma Aperila, e fa’aauau fo’i le si’itaga i le masina o Me e oo atu ia Setema, le mae’a ai o lenei tausaga fa’aletupe a le malo tele.
Ua mafua ona fa’ailoa atu le masina o Mati ma Aperila, ona e eseese le si’itaga lea ma le si’itaga e mulimuli mai ia Me se’ia oo ai ia Setema 2021.
O lenei fa’alauiloaga, o se si’itaga laititi ua fa’atulaga mai mo le fa’ama’i Covid-19, ma e le tumau lea fo’i penefiti.
O le aotelega o le tupega e $2.4 miliona o se vaega tupe na toina mai e fesoasoani ia i latou uma o lo’o ua a’afia ona o le Covid-19 ma ua fa’atulaga mo Amerika Samoa, CNMI ma Puerto Rico i le Consolidated Appripriations Act 2021.
O le si’itaga fou lea ua toina mai ua fa’ailoa ua siitia ai penefiti o maua i le 34.5% ma ua fa’atulaga ai le aofai o le penefiti maua atoa e le sui e le o maua sona tamaoaiga tausi mai le $139 i le $187 i le masina.
Ua fa’ailoa mai e le faatonu o le DHSS lea e fa’asoa maia le Food Stamp, Muavaefa’atasi John Suisala, “ O lenei fesoasoani ua fa’auia mai e ala i le siitaga o le penefiti Food Stamp mo le mamalu o i latou o agava’a ai, ua le gata ina fesoasoani atili i lea vaega o le atunuu, ae ua masa’a mai ai fo’i le tamaoaiga fa’aopoopo e tusa ma le $2.4 miliona i le atunuu, o se vaega o le tamaoaiga fou lava ua maua mai.”
Ua fa’auia atu fo’i lana fa’afetai tele i le vaega a le USDA FNS, le ali’i fa’atonu o lo’o va’ava’aia lea itu o le tautua tatou e i ai, Charles Tobin ma le pule o le Polokalama Barbara Utuchian ma le latou aufaigaluega ona o le vave fo’i ona mae’a fa’aoo maia o lea fesoasoani mo i latou e agava’a ai o tatou teritori.
O le fa’aoo atu lava lea fesoasoani Food Stamp e lea vaega o le Tautua Lautele a le tatou atunuu, ma o se faiga lea ua sili ona agatonu mo lea tautua, ma o se vaega o tautua eseese olo’o fa’atautaia mai e le matagaluega o Alagamanuia eseese mo le Mamalu Lautele o le tatou atunuu.
O penefiti nei ua fa’asolo atu e aofia ai le ASNAP, COVID NAP ma le COVID SNAP e amatalia nei ia Aprerila 01, 2021; ma e fa’asolo lava i le fa’asologa o le alafapeti e pei ona masani mai ai:
• O i latou e masani ona maua le $56.00 o le Food Stamp ua siitia i le 131.00 o Food Stamp.
• O i latou sa maua $71.00 ua siitia i le $116.00
• O i latou sa maua le $89.00 ua maua le 165.
• O le sui sa mauaina le $139.00 ua maua le 237.00
• O le sui ua maua le $111.00 e maua le 159.00
O le a maua faatasi le penefiti o le masina o Mati ma Aperila. O le sui sa masani ona maua le $56 i masina ta’itasi ae o le a maua le $131 mo Mati ma le $131 mo Aperila, ma ese mai lea o le a maua e amata ia Me le aofai e $187 i le masina e tasi se’ia oo ia Setema 2021.
O le sui e masani ona maua le $71 i masina ta’itasi o le a maua le $116 mo Mati ma le $116 mo Aperila ma le $187 mo le masina o Me se’ia oo ia Aetema 2021.
O le sui sa mauaina le aofai e $89 i masina ta’itasi o le a ia maua le food stamp e $147 mo Mati ma le $147 mo Aperila ma le $187, Me e oo atu ia Setema 2021.
Ua fa’ailoa mai e to’a 111 i latou o le a maua le ta’i $76 mo Mati ma le $76 mo Aperila ma maua ai le aofai e $263 ma o le a $187 mo Me seia oo atu ia Setema 2021.
O nisi sa maua le $139 o le a fa’aopoopo atu le $48 mo Mati ma le $48 mo Aperila, maua le aofaiga e $235 ae fa’aauau fo’i ona maua le $187 mai ia Me se’ia oo ia Setema 2021.
DIVINE IULI FALANIKO - AVEA MA TAITAI OFISA LESITALA
O le tamaitai IA Divine Iuli Falaniko ua avea nei ma tatou Lesitala a le Teritori, ua suia ai Tasi le tamaitai ua lauiloa i lona fo’i tula’i mai i lea lava Ofisa aoga tele a le tatou Malo. O lona lea faiva sa fa’alauiloa mai e le susuga le Loia Sili, Fainuulelei Falefatu Alailima Utu i le aso Faraile ua te’a.
Sa ia fa’ailoa fo’i ua mae’a agava’a le tamaitai o Divne Iuli Falaniko mo lea tofiga aua ua toeititi atoa le 20 tausaga o lana tautua i le Ofisa o le Loia Sili.
O Mrs. Falaniko o lo’o i ai fo’i lona tofiga tau Paralegal ma o se fautua fesoasoani i loia mo tulafono uma e aiaiga ma fa’atulaga palola mo pagota fa’atasi ai ma isi tiute eseese tau lesitala i le atunuu.
O Mrs. Falaniko, o se tasi o tamaitai sa fa’au’u mai i Fa’asao High School i le tausaga e 1985, o lo’o ua mae’a umia le Masters Degree i mataupu tau Public Administration ma Human Resources. Ua atoa fo’i le tausaga atoa e tasi o lo’o ia galue fa’amasani ina ia maua’a tomai i mataupu tau Lesitala i lea lava Ofisa o le atunuu.
O ia lava o se tamaitai na soifua a’e ma aoaoina lelei a’o mautu pea lona aiga i Leone, ma ose alo e fa’asino ia Isa-Lei ma Iuli Joseph Iuli o Leone. Ua fa’aipoipo atu o ia ia Juliano Falaniko ma ua to’aono fo’i o la’ua alo.
“O le tamaitai o Divine o se tasi e tautua tele i lona aiga, e taua ia te ia lana aganuu ma e soifua mata’u ma fiafia e tautua i lana Ekalesia Katoliko Roma i Leone lava.O se tofiga lenei e fa’amautu atili le soifua mata’u ma le faimeatonu o se tasi e tula’i ai, ma e taua ia te ia le tonu lelei o fa’amaumauga uma e patino i mea totino, fanua ma suafa o le atunuu atoa. O lo’u tofia ai o Divine Iuli Falaniko e tautua i lenei tofi, ua alagatatau ma lea sui ma ona uiga tausa’afia ae maise ona agava’a.”
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus