Skip to main content

TALA I VAIFANUA

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

ASIASI LE DOH TOBACCO/DIABETES – FITIUTA ELEMENTARY, MANU’A

 

Ua oo atu le asiasiga a le aumalaga a le DOH Tobacco Diabetes Coalition i le a’oga tulaga muamua i Fitiuta, Manu’atele I le aso ananafi ma ua latou faia fo’i se foa’i taua mo le fanau, a’o i ai i latou e fa’atino nisi o a latou fonotaga ma faia se latou faaaliga o ituaiga o mea’ai paleni e gafa taulima ai lou soifua maloloina ma fa’aitiitia ai le Ma’i Suka i totonu o le atunuu.

 

O le aumalaga a le DOH Tobacco Diabetes Coalition e aofia ai le tamaitai Fa’atonu o le lea Kolisi i le DOH i Faga’alu, Farrah Lesa ma lona sui, Daphne Fale.

 

Ua fa’ailoa mai e Farrah Lesa, “Ua fa’afiafiaina lava le fanau a’oga, mai le Level 1 se’ia pa’ia le Level 8, ua mae’a ona taua’aoina i ai latou meaalofa e aoga mo le faia o latou meaa’oga. O mea nei e patino lava le aoga i fanau a’oga.”

 

Ua va’aia le fiafia o i latou aua ua amata toega o lenei tausaga a’oga, ae ua toe maua atu nai sapalai mo i latou e fa’atino ai meaa’oga. O meaalofa na tauaaoina o vase, pusa vali ma pusa penitala mo le fanau a’oga. O lo ua i ai fo’i ma foa’i mo Faiaoga ina ia fa’aaoga i o latou faiva i potu a’oga.

 

Ua fa’ailoa mai le agaga fiaifa ma le fa’afetai o fanau a’oga, ae o se tasi lea o tautua ua fa’aaogaina fo’I e le tamaitai fa’atonu ma lona sui o le DOH Tobacco e fa’afeso’otai ai ma fanau talavou i le Manu’atele, ina ia latou iloa le tele o tulafono ua aiaia ai le ulaula tapa’a ma sikaleti i le tatou teritori.

 

“Ia outou iloa e matua fa’asaina lava ona toe ulaula se tasi i totonu o le potu a’oga, poo le lotoa fo’i a le aoga atoa. E ao ina susu i fafo le faia’oga mai le pa a le a’oga, e tusa ma le 50 futu le mamao ese mai falea’oga, e ulaula ai lana sikaleti, pe afai e ulaula tapa’a i latou.”

 

“O lo ua iloa fo’i e leai se mea lelei e maua e se tasi e ulaula tapa’a, aua lava ne’i outou taumafai e fa’ata’ita’i lena tu e le lelei mo lou olaga. E te ma’i ma e oti ai, ona ole ulaula tapa’a,” o se tasi o lea tima’iga ale famaitai fa’atonu o Lesa na faia i le fanau aoga i Fitiuta.

 

E le gata i lea ,a e ua saunoa fo’i le tamaitai sui taitai o Daphne Fale, “Ia outou iloa fo’i ua fa’atulafonoina, e le mafai ona outou toe o e fa’atau mai se sikaleti a nai o outou tama, tina po’o aiga i le taimi nei. Afai ae toe maua ane oe ua e alu e faatau le sikaleti e molia la oe i le tulafono, fa’atasi ai ma le sui o loo tulia oe i le faleoloa e fa’atau mai sana sikaleti. Afai o lou tama pele, ma lou tina pele lea e tulia o ei le faleoloa, o i latou na e fesiligia ma fa’asalaina e le tulafono ua faamalosia nei e ola ai i tatou uma e le o ulaula, ae a’afia i le asu o le ulaula o le isi o lua tuaoi, i nofoaga faitele, ua fa’asaina ai fo’i le ulaula tapa’a i totonu o malumalu ma isi fa’atasiga faitele uma lava, ae silisili ai i potu aoga ma lotoa a a’oga.”

 

Sa tapu’eina ata uma mo le fa’amaumauga o lea malaga asiasi a le DOH Tobacco Diabetes Coalition i lea a’oga i le Manu’atele, ma ua fa’amauina fo’i le latou agaga foa’i ma tima’iga i le fanau, ia soifua o nisi e le tagofia le sikaleti. O le aofai o le fanau a’oga i Fitiuta Elementary e to’a 42 i latou uma.

 

Ua faia isi fonotaga fa’aleaoaoga a le DOH Tobacco Diabetes i Faleasao ma Ta’u a’o le’i toe taliu mai i fanua.

 

FA’ATAUNUU FOAI ROTARY – AOGA A LE MANU’ATELE

 

I le vaiaso ua tuana’i, sa oo atu ai sui mamalu o le Kalapu a le Rotary ina ia fa’ataunuu le latou meaalofa mo le fanau a’oga I le Manu’atele, e aofia fa’atasi ai le Faleluanuu ma FaleTa’u. O le aso Lua lea sa oo ai i latou i Asaga ma latou fa’amautu ai ae faia le foa’i mo a’oga i le Faleluanuu.

 

Peita’i na toe fa’ao’o a’e fo’i le latou malaga i le Faleta’u ma ua faia le foa’i o Tusi Lomifefiloi i le fa’aperetania ina ia mafai ona fa’aogaina e le fanau mo suesuega o uiga o upu ua le malamalama lelei ai. Ua tofusia nei le fanau aoga i a’oga uma a le Manuatele ma tusi Lomi Fefiloi, e fa’aaoga e i latou te fa’aaogaina mo latou suesuega i le gagana peretania.

 

Ua fa’afetaia fo’i lenei nofoaiga a le Rotary Club i Amerika Samoa mo le latou galuega fa’aauau o lenei foa’i taua. O se tasilenei o galuega ua mae’a faia o se auaunaga mo le manuia lautele o le atunuu, e fa’ailoa ai le agaga o le Rotary Club, ia fa’amuamua galuega lelei e tautua ai le atunuu lautele, a le mo le taimi nei, a’o le lumana’i.

 

LE MAFAI ONA TALIU MAI NISI SA MALAGA I SAMOA E FAI VISA:

 

E lua va’alele na malaga i Samoa e la’u i latou na fia malaga e talosaga o latou visas  e malaga ai i Amerika mo talavai i le aso Gafua na te’a nei. O visa nei ua fa’amoemoe e malaga ai i le malaga a le va’alele fa’apitoa mo le avea i fafo o gasegase e fa’aauau togaifitiga ma talavai i Hawaii ia Mati 10, 2021.

 

O le va’alele lea na malaga ma ia sui, sa tatau ona toe taliu mai ma nisi o tatou tagatanuu o lo ua fia toe fo’i mai i le tatou nei teritori, peita’i, ua suia le agava’a e malaga mai ai le to’atele ona ua mae’a fa’atulaga, le isi suega e toe faia lava 3 aso a’o loma lou malaga mai.

 

O loe aso Gafua lea e faia ai le malaga, o nisi sa tulituli mai le fia sau i le va’a mai nuu mamao i tua o le motu o Upolu, o nisi mai Savaii, ma ua toe taliu sa’o mai le va’a e leai ma se pasese na malaga mai ai. Afai na faia le tui suesue lea i le aso Faraile, ua uma fo’i le aoga o le tui lea e malaga mai ai nisi na maua le avanoa ae ua le mafai ona malaga mai ona ua le taulia le suega o le Covid i lona itula fa’atulaga e 72, fa’ato’a tali ai e malaga mai.

 

Ona o lo’o le taitai ona lava le sapalai o le tui puipuia mo le Covid i Samoa mo le aotelega o le faitau aofai o tagata e tatau ona tuia, ua fa’atulaga ai le suega lea ia i totonu o le tolu aso e tatau ai ona ulufale mai i Amerika Samoa, peita’i e le mafai fo’i ona aoga mo va’alele e fia malaga mai ai i aso Gafua, ae faia tuiga suesue nei i le aso Faraile.

 

O le suiga fou lea o le maliliega fa’atasi a Samoa na lua, e ao ina mautinoa ai, e le ulufale ai lava se tasi o lo’o sau ma se siama o le Covid-19 i tatou malo e lua.

 

Ua fa’ailoa mai fo’i e se tasi o le Kamupani Va’alele a le Samoa Airways, “E le o toe suesuea fua tagata mai Amerika Samoa i Samoa pe a to’ai taunuu atu, e le nofo va’ava’aia i latou, aua e mautinoa e le o iinei se Covid-19. Peita’i o nisi mai isi malo uma e nofo va’ava’aia uma lava i latou mo le 21 aso. O le tui lea ua malilie fa’atasi Samoa na lua e faia, ina ia le toe nonofova’ava’aia ai o tatou tagata e malaga i Samoa ae o atu lava o i aiga. A'o Amerika Samoa, ua oo lava ia i latou mai Samoa ua nofo va’ava’aia. O le faigata ua leai ai nisi ua malaga mai le va’alele na fa’atulaga e fo’i mai ma se pasese, ona e le’i i ai se faasalalauga muamua e fa’ailoa atu ai i pasese ua fa’atulaga e faia muamua se tui mo i latou fa’ato’a malaga mai ai.”

 

78 TALOSAGA  FA’ATUPEGA A LE HUD – FILIFILIA E LE FALETUPE O ATINA’E MAI LE SE’I

 

E 78 talosaga sa fa’aulu mo le fa’atupega a le Faletupe o Atina’e ua fa’amanuiaina nei ona o le se’i sa fa’atautaia e filifili ai ni talosaga e taga’i toto’a i ai le faletupe mo ni nogatupe e fa’aleleia pe fausia ai latou falenofo. O le fa’atupega o nei nogatupe ua toina mai lea i le USHousing & Urban Development.

 

O i latou la nei o le a fa’aauau ona tagai toto’a i ai le faletupe o atina’e ina ia latou talosaga na fa’aulu mo le fa’atupega.

 

E ui ina o lea ua fa’amanuiaina latou talosaga mo le fa’atupega o le fausia olatou fale po’o le fa’aleleia o latou falenofo, e fa’asolo ai lava ona suesuea auilili e le faletupe a latou talosaga pe agavaa latou tupe maua, atoa ma isi uma aiaiga e mafai ai ona agava’a i latou e faataunuu le nogatupe o talosagaina e i latou mai le faletupe o atina’e. E aofia i lena suesuega, e tatau foi ona latou filifilia se kamupani kamuta ua mae’a laiseneina e latou te fausia le falenofo ua talosaga e fa’atuina.

 

O le aofaiga o nogatupe o talosagaina e afua mai le $36,000. e oo i le $58,000. Ma le tupe pasene o le initalesi e 2.5% e oo i le 5.0%. O i latou e talia latou talosaga e ao lava ina soifua a’e o tagatanuu moni o Amerika Samoa se’ia oo i e ua maua le nofomau i le malo nei.

Ua fa’ailoa mai e na’o le 75 nogatupe e tatau ona taua’aoina mai le 78 o e ua filifilia mai le se’i.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all