Skip to main content

TALA I VAIFANUA

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

$3.4 MILION TOE TOTOGIA E LE FEMA - FALE MO TUIGA

 

O lo ua fa’ailoa mai e le FEMA ua toe toina mai nei le tinoitupe e $3.4miliona e tatala ai nisi nofoaga se lua e faia ai tuiga mo le mamalu lautele o le atunuu.

 

O le tinoitupe lea ua toe fotogia ai tupe na fa’aalu mo le fa’atautaiga o tuiga, ma mea na fa’aaogaina e fa’amalu puipuia ai le to’atele o le atunuu ao faatautaia nei tuiga o le Tui Puipuia mo le Covid-19. O le aotelega fo’i o lea seleni, ua mafai ona fa’aaogaina se vaega mo fa’alauiloaga o le Covid -19 ina ia nofouta le atunuu atoa i ala e maua ai le tagata o le Covid-19, ae maise o ala e mafai ai ona puipuia mai.

 

O le tusi fa’alauaitele a le FEMA ua latou fa’ailoa mai ai, o le latou tinoitupe mo fa’asalalauga fa’alauiloa o le Covid -19 lea ua toina mai ai le $3.4 miliona mo Amerika Samoa. O le aotelega o le latou lea seleni e $6.8 miliona, peita’i ua mautinoa lava e iai nisi a latou fa’atupega fa’apea e toe faia, ae tatau ona fa’auia muamua atu lava fa’amaumauga o le fa’aaogaina o lea vaega tupe.

 

O lea vaega tupe a le FEMA e mafai ona latou taua’aoina mai i malo eseese ma fa’apotopotoga e matele fo’i i fa’alapotopotoga e le o i ai se aia a le Malo pe a oo ina mae’a fa’amautu mai se fa’aiuga a le Peresetene e fa’ailoa ai ua a’afia se tasi o na malo ma fa’alapotopotoga i se a’afiaga fa’anatura pe o se fa’alavelave fa’afuase’i na fa’aosofia e se vaega terarisi.

 

Fa’ailoa e le FEMA, “O lo ua faaauau pea lava ona matou galulue fa’atasi ma ia fa’aauau uma mai isi o matou tautua lautele mai matou pa’aga, ina ia faataunuu uma atu nisi o fesoasoani masani mo le tatou atunuu.”

 

FAIGATA ONA FA’AMAVAE - UMI LE NONOFO FA’ATASI PEI SE AIGA

 

O le toe aso nai Moamoa, na tumati’e ai le fa’amoemoe ina ia faia se sauniga mulimuli, ona ua a’e manuia le nofova’ava’aia ai fa’atasi o le aumalaga e 159 i latou, tina, tama, fanau talavou ma fanauiti. O le fa’amoemoe lea sa fa’atinoina lea i le Poolside a le faletalimalo o le Tradewinds ma ua fa’ato’a tatala ai fo’i lea aumalaga ina ia taliu atu i aiga ua leva ona nonofo fa’atali.

 

O le aso Gafua, 15 Fepuari, ua atoa lelei i ai le 14 aso talu ona to’ai taunuu mai i fanua lenei ulua’i aumalaga toe fa’afo’i mai i o tatou laufanua. O le afuaga fo’i lea ua faia ai le sauniga lotu fa’amavae ma fa’afetaia ai le alofa silisili o le Atua, ua leai ma se tasi ua maua i le Covid-19, o le agaalofa lea o le Atua i le tatou atunuu atoa.

 

O lenei aumalaga, sa aofia mai ai ma le faletua o Kovana Lemanu P. Mauga, le faletua o Ella Failautusi - Mauga. Ma sa aofia ai ma le susuga le Tusitala Samoa, le tofa le to’oto’o Fofo I’iga F. Sunia ma le faletua o Tuna Sunia.

 

O le aumalaga sa latou tuufa’atasia se meaalofa fa’atauvaa mo le afioga le Kovana Sili ma le sui Kovana Talauega V. Ale ona o le la’ua naunauta’i ina ia fa’ataunuu lenei tautua ona ua fai si leva o taliga le atunuu i le fia malaga mai i aiga ma fanua.

 

Na aofia i le fa’atasiga le Failautusi o le Mataupu tau Samoa, Mauga Tasi Asuega, fa’atonu sili o le Matagaluega o le Soifua Maloloina, Motusa Tuileama Nua, ma isi fa’atonusili. 

 

O sua fa’aaloalo na a’apa i ai le aumalaga, sa aofia fa’atasi ai ma teutusi fa’ameaalofa a ta’ita’i o le malo, o se latou fa’aaloalo lea i le maualuga o le fa’aiuga ua faia mo i latou, ina ia toe oo mai i fanua ma aiga.

 

O le tofa le Tootoo ia Fofo sa saunoa e fa’afetaia le avanoa ua latou maua e toe taliu mai ai ma le fiafia i aiga. Poo le a le umio nofo va’ava’aia, ae le’i fa’atafa ai le malo i le fa’ataunuu o latou tiute mo i latou o tagatanuu o Amerika Samoa o lo’o opea i fafo ona o le Coronavirus.

 

“O se mea sili ona matagofie o le fa’amaonia o se tu’ugatala ua fa’ataunuu. O aga fa’atamali’i ma le alofa ua fa’amauina i le aso. O le vi’iga e fo’i i le Atua aua ua ia fa’ataunuuina mea lelei uma,” o se tuleiga lea a Fofo.

 

Ua ia faafetaia fo’i le susuga le Faife’au Rev. Elder Kereti.

 

“Ou te lagona ua vave ona fa’ataunuu mai le matou malaga, ona o lea ua mana’omia ona oo mai le Faletua o le Kovana, le afioga Ella Failautusi Mauga,” o sana tala sua lea e tusa o le malaga.

 

Ua ia faliu fo’i i le latou aumalaga ma fa’afetaia tagata uma na latou o mai fa’atasi i le lava o le onosa’i ma le fa’apalepale a’o fa’ataunuu tiute uma o le malo, ina ia kilia tagata uma e aunoa ma se fa’aletonu e fa’auia mai i le atunuu e ala i le Covid-19.

 

Ina ua mae’a le sauniga matagofie, sa amata loa ona to’ai taunuu atu aiga o i latou le aumalaga, ina ia feiloa’i ma avatua o latou pelega i aiga. 

 

Peita’i, ua faliu nisi ma ua fetagisi, “O loimata o le fa’anoanoa uiga ese, sa le masani, sa le mafuta i nei tagata uma, peita’i o lenei malaga mai, ua avea o se mea ua fusia ai fa’atasi o matou loto ma agaga. Ua faigata fo’i ona fa’agalo le masaniga ma nisi o i matou sa opea fa’atasi.” O se tala lea a se tasi o tama talavou, ma sa ia fusi mau i se teineititi ua avea ma se tasi e fa’amasani gofie i ai talu lea malaga, ua pei o sona tuafafine ma ua fa’amavae atu ma loimata ia te ia.

 

TOFIA GWEN TAUILIILI - LANGKILDE AVEA FA’AMASINO FA’AMASINOGA ITUMALO

 

O le vaiaso sa tuuina atu ai i le Senate e Kovana Lemanu Peleti Mauga lana tofiga ina ia fa’amonia, o le avea o le tamaitai loia o Gwen Tauiliili - Langkilde, ma fa’amasino o le Fa’amasinoga Fa’aitumalo. 

 

O lea tofiga ua fa’alagolago i le fautuaga mai le Fa’amasino Sili, Michael Kruse, sa taua’aoina atu i le Kovana.

 

Fa’ailoa e Kruse i lana tusi i le kovana, “ua i ai agava’a tumau tau loia o le tamaitai o Gwen Tauiliili Langkilde na te fa’aaogaina tatau e gafatia ona ia tau’avea tofiga tau Fa’amasino, aua sa avea o ia ma Sui Fa’amasino e lagolagosua ai le alii Fa’amasino mo le Fa’amasinoga Maulalo, Fiti Sunia, mo le fitu tausaga.”

 

O Fa’amasino Fitu Sunia lea ua tuua lenei avanoa mo lona tofiga fou ua tofia mai ai e le Matagaluega o le Initeria e galue ai i le fa’amasinoga Maualuga o le tatou lava Malo, ma ua avanoa ai lea tofiga maualuga o lea vaega o le Malo.

 

Fa’ailoai e le Fa’amasino sili, “O Tauiliili -Langkilde o le a fa’amamaina ai le galuega tele o lo’o, feagai fo’i ma Fa’amasino Elvis Patea, lea fo’i e avea ma Sui Fa’amasino o le Fa’amasinoga Maualuga.

 

TOE TAUOFO KONEKARATE OKA O IPADS, LAPTOPS & TABLETS A LE DOE

 

Mo le vasega o Faiaoga ma tamaiti a’oga, ua fa’ailoa mai e le fa’atonu o A’oga, “Ia outou onosa’i teisi mai, ua toe soloia nei le taua’aoina le Konekarate a le Kamupani sa atofaina i le fa’aiuga o le tausaga talu ai, latou te fa’ataua mai nei mea aoga, ina ia gafatia e le fanau a’oga ona feso’otai i laina o Upega Tafailagi, e fa’atautaia ai latou meaaoga.”

 

O oka uma sa fa’ailoa mai e Fa’atonu Ruth Matagi, ua toe soloia ae toe faia le tauofoga mo le fa’atauga o nei oloa, e tatau ona fa’aaoga e le fanau a’oga e feso’otai ai ma latou faia’oga i taimi o vasega pe a oo ina lutia le atunuu e le Covid-19.

 

Ina ua fesiligia le ali’i fa’atonu o a’oga Talauega Samasoni Asaeli e tusa o le tulaga o oka nei, lea e totogia i tupe o le CARES Act, ae fa’ailoa mai e Asaeli, “Ua toe fa’alauiloa atu nei lea fa’atauga ina ia tauofo mai ai nisi o kamupani e gafatia ona latou okaina mea faigaluega nei mo faia’oga ma fanau a’oga i potu a’oga.”

 

O oloa nei e aofia ai Chromebooks, Tablets, Ipads ma Laptops, o ituaiga fa’atekonolosi fa’aonaponei.

 

O le mafuaga ua taofia ai lenei oka, ua iloga mai, o le aofai o masini eseese nei ua okaina “Ua matua maualuga mamao nai lo le tupe ua mae’a paketi mo lea oka. O le taimi nei ua toe fa’atulaga mai tauofoga a Kamupani mo nei oloa fia fa’atau mai.” O se tali manino mai lea a Asaeli. 

 

O lona uiga e lua i le tolu masina fa’ato’a to’ai taunuu lenei oka pe a mae’a loa ona fa’atautaia le tauofoga ma iloa patino o ai lea e okaina nei mea faigaluega aoga mo le fanau ma faia’oga.”

 

Ina ua fesiligia fo’i le ali’i fa’atonu o a’oga, pe mata ua mae’a nofo sauni le fanau a’oga ma faia’oga, pe afai ae toe fa’afuase’ia ona  toe fa’atautaia a’oga a le fanau i luga o laina o upega tafailagi, ae fa’ailoa mai e ia, “Ua mae’a saunia i latou i le polokalama e fa’atautaia, e mafai fo’i ona fa’aaoga mea ua maua i lenei vaitau i aiga ma totonu o a’oga, toe lava ina maua mai mea faigaluega nei, ona aluga lelei lava lea o le tatou faiga o vasega fa’avetuale e fa’aaoga ai.”

 

“O lo ua i ai se fa’aopoopoga i nei mea faigaluega sa mua’i mo’omia, o so’otaga o le mea faigaluega ma le laina tafailagi lea ua faaleleia i nisi o mea ua oka i le taimi nei, ua fa’aopoopo atu i le oka muamua lea ua soloia nei.”

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all