Pago Pago, AMERIKA SAMOA
MAFUTA TUPULAGA TALAVOU - OFU MA OLOSEGA EFKAS
I le auau na fefa’asoa’i ai talavou a le Ekalesia Fa’apotopotoga Kerisiano i Amerka Samoa atoa, “Ia Ola ia Keriso,” na matua Iloga fo’i ona fa’ataua e le Faleluanuu, Olosega ma Ofu Manu’a.
O le mafutaga na fefa’asoa’i ai autalavou i le Faleluanuu, sa fa’atautaia lea i le malumalu EFKAS i Olosega, ma sa iloga ona matagofie le fa’atinoga o latou polokalama fa’atino o Skids ma pesega fa’aleagaga, sa fa’aiu i ai le sauniga mamalu sa ta’ta’ia lea e le susuga le Faife’au Toeaina Rev. Elder Lamese Fa’afili o le EFKAS i Olosega.
O le sauniga sa tofu sao le autalavou i le faitauga o le Tusi Pa’ia ma le tatalo i ona vagga e tolu. Ua taitoalua sui sa tu’u i ai ne faiva, ma ua iloga ai fo’i o latou agave’a I tulaga o le tautala ma luma o tagata ina ia Ilona ai le agava’a i tofi fa’ata’ita’i ma fa’atonutonu le tupulaga talavou i so’o se fa’amoemoe e fa’atino fa’atasi e i latou.
O le faitauga o le Tusi Pa’ia sa tula’i ai le talavou mai Ofu, Lila Mauigoa. Peta’i o le fofoga sa siitia ai le fa’afetai e Jared Tai’i mai le Autalavou a Ofu EFKAS. O le tatalo fa’ato’ese sa fofogaina lea e Ssi Tinoisamoa Livi mai le Autalavou EFKAS i Olosega. O le itu o mana’oga e sitia i le Atua sa siitia e Apelu Papalii mai Olosega fo’i.
O sui na fa’alauiloa mai o lo’o ta’ita’ia le Autalavou i Olosega ua tula’i mai ai le tina o Fetineia’i Molipe Howard. O le autalavou a Ofu EFKAS ua ta’ta’ia lea e Apelu Fa’asoa Apelu.
I le fa’atinoga o fa’aevagelia na iloga ai le taua ma le agaga faatasi o le fanau talavou i mea e mafai ona fa’atino e lo latou ola fa’atuatua ma fa’amalolosi ia fa’amaoni i le ola amio lelei.
O le lauga sa saunia lea e le tama fa’aleagaga o le Ekalesia i Ofu, Rev Ierome Solomona Tai’i. O le autu o le fe’au taua, “E le ‘asa le faiva ma le maumau.”
O le Tusi sa faitauina o le 1 Tupu 19:1-10, lea sa talanoa mai e tusa o le favila o le pelofeta mo Elia lea sa fa’alogoina e a ua fafau e Isapela se mailei ina ia saisaitia ai o a ma sa sola ese ai loa o ia.
Sa tele fa’afitauli sa matau atu e Elia o le a oo mai ia te ia ma ua mafua ai on ausolasola mama, ma ua va’aia o se maumau i ona faiva.
Peita’i sa toe faliu le Atua, na ia sefe mai lana mea faigaluega, ma ua fa’apea fo’i, aua sa mautu lona fa’atuatua, sa ia silafia lelei, e avea le Atua ma lona talipupuni i lona puapuaga.
“Na i’u lava na fagaina e le Atua lana auauna, ua matua galala i le fia tausami ma le fia inu, lea sa toe mafaia ai maua le malosi e fa’aauau ai le savaliga ma ua alu lava ina a to’ai taunuu i le Mauga o Orepa,” o se tima’i lea a le failauga, Rev Solomona Taii.
MAEA TOFIA LAULAUATOFI A LE DOH TOBACCO DIABETES OFU / OLOSEGA
O le taeao o le aso Gafua, na usu ai totino ua mae’a vala’aulia e le sui tofia e avea ma taitaifono o le Koalisi o lenei vaitau, Mrs Talau’ula Tuiolosega ina ia usuia lana uluai fonotaga e tofia ai lana laulauafono ia amata galulue mo galuega lelei e taofia ai le ulaula tapa’a ma ia taumamafa i mea’i paleni ma fa’amalosia le fa’amalositino, ia fa’aalu le afu o le tino.
Ua mae’a fa’aaogaina nei le vasega o Faife’au uma i nei afio’aga e lua, Ofu ma Olosega, ina a mafai ona oo le fe’au taua i le vasega o tupulaga.
O le laulauafono fou, Taitaifono o le DOH Tobacco Diabetes Coalition I Ofu ma Olosega ua fa’aauau ai le nofoaiga a le taitaifono o Mrs Talauula Tuiolosega. Sui Taitaifono o Rev. Elder Lamese Fa’afili ma le Failautusi o Rev. Solomona Ierome Ta’i’i. O le Teutupe ua tula’i mai ai le tina o Palefuiono Ta’i’i.
O sui na auai mo le sailia o nei tofiga, ua tulai mai ai le susuga le Fafe’au Toeaina Lamese Fa’afil, o se tasi sa mua’i pasia e ia ma le faletua le aoga fa’afaife’au i Kanana Fou Seminare i le tausaga 1988.
Ona o atu lea e tali le vala’auina o i la’ua e galulue i le la’ua tofiga i Togo, Saleimoa i Samoa.
Peitai i le 5 tausaga o le galuega i Samoa ae a’afia loa le soifua i gasegase tumau o le Fatu, ma ua fa’aponaia ai le la’ua galuega. Peta’i o le taua tele, o le avea ma molimau e lei tagofia lava le sikaleti ma le tapa’a poo le avamalosi i lona soifua, Na toe fotuai mai sailiga i le tatou nei malo ina a mafai ona salia le afuaga o lona poia ai le ma’i fatu a’o talavou.
Ona o a’afiaga o lona galue ai i le StarKist Samoa mo le 20 tausaga a’o le’i saisi avanoa i le a’oga fa’afaife’au, ona sa galue i le pusa’aisa a le StarKist e tu’ua ma fa’amautu i ai le I’a e tapena ai le i’a tu’u apa mo le auina atu i fafo e fa’atau ai.
Na toe susu’e e i la’ua le vao i le fa’ato’aga i Leone mo le giga, ma tatalia ai lona avamoa e avea ma se Faife’au Samoa Tausinuu ma Ekalesia. I le tausaga 2007 na mafai ai ona maua le vala’au e avea ai i la’ua ma le tina ma le fanau e galulue i Olosega Manu’a, o le Faife’au Samoa EFKAS.
Ua i ai gasegase ae ua gafataulimaina lava I talavai ma fuala’au atofaina ma e foam’s, ia fa’aauau ai faiva. I le taimi nei ua avea ma Faife’au Toeaina o le Faleluanuu.
Le susuga Trevor Tuiolosega, ua auai i le fonotaga ina a sootau’au tautua eseese a le Malo ma galuega fa’atutu a le Koalisi lenei ina ia mataituina le vasega o talavou uma lava o le Faleluanuu. O Tuiolosega sa amata ma lona soifua tautua o le Faiaoga ma e 41 tausaga o lana tautua i le Malo o Amerika Samoa fa’atasi ai ma le malo tele e ala i lana tautua i le Vaega Au.
O lana tautua i le matagaluega o Aoga sa avea ai o ia ma Sui Pule Aoga ma aga’i atu na pule A’oga. O le ala fo’i lea na mafuta ai ma le tina faia’oga o Talau’ula Masoe Tuiolosega, o na vaitau sa avea ai ma Pule A’oga i Fagasa Elementary, ae faia’oga ai lenei tamaitai faiaoga, mai le motu tele Salafai.
O ia lea sa avea ma sui pule aoga i Faga’itua High ae tomuli ai ona avea ma faufautua i le Fa’atonu o le Matagaluega o Aoga, ao avea le Lui Tuitele ma fa’atonu o a’oga.
I le toe tausaga o le tautua lea i le Ofisa ulu o le Matagaluega o Aoga, ae vala’auina loa o a e avea ma fitafita e vala’auina e tautua mai tafa o taua i Iraq, ma sa tu’ua ai lana lea galuega e avea ai ma fitafita faufaufutua mo fuafuaga o osofa’iga i le vaega au uma i Iraq.
Ona ua oo i le 60 tausaga ae toe tautua o ia i lea tofiga, sa na’o na toe soso’o ai fa’akonekarate lana lea tautua mo le 6 masina, ma ua na’o le 12 masina ai le umi o lana tautua.
O lana tautalaga sa a fa’apea ai, “O le tautua lava ia i so’o se mea ae maise i le feagai ai ma le autalavou, e ao ina mataituina lava le fa’amaoni ina a fa’ataunuu, fa’autauta le tau’avea o tiute ma ia amiotonu i lau auaunaga.”
“O le usiusita’i i le ta’ta’iga e ao lava na malosi lelei lou naunautai ia mulimulita’i i ta’iala fa’ataoto e fa’atautaia ai le galuega. Ia i ai agava’a e mautu ai le sui o avea mă ta'ita'i i so’o se galuega e fia fa’ataunuu ma o le a aluga lelei ai fuafuaga fa’ataoto e fa’ataunuu.”
O se fa’asoa mai lea a le susuga Tuiolosega i le mafutaga muamua a le Koalisi o Ofu ma Olosega.
O le galuega o le a manaomia ona fa’ataunuu galuega lelei uma ua fuafua lelei e le Koalisi, mă o le a tutu fa’atasi ai uma sui totino ua fa’atulaga, e aofia ai le Laulauatofi fou ua tofia, le vasega o latou pa’aga i le Koalisi, ma sui ua mae’a atofa i ai Tusi Pasi a le Koalisi i lana aoaoga sa muai faia i le Faleluanuu i le tausaga e 2018.
O le auau o galuega fa’atino uma a le Koalisi lenei Vaitau, ia faataunuu galuega lelei uma e taofia ai le fanau mai le tagofia o le sikaleti ma vaila’au oona i o latou olaga talavou.
O le fautuaga lelei lava mo sui totino uma, “ia mata’u i le Atua ma talitonu e te mafaia mea uma lava i le fa’amalosi mai o Keriso ia te oe.” O se fautua mai lea o le tama o Tuiolosega ia mau taitaia lelei le galulue fa’atasi o a latou taumafaiga uma.
O le sui o le Matagaluega o Alamanuia Lautele o lo’o nofoia fo’i le Koalisi o le faletua o Olaipaolo Eseta Malaepule - Papali’i o le afio’aga lava o Olosega.
O ia lenei sa soifua mai lava i le teritoriul o Amerika Samoa ma aoaoina ai, ae o lo’o fa’asuafaina o a i le igoa a le alga o si ona tina ma Aua. O lo ua tofia nei e fa’ataunuu e ia tautua lautele mo le mamalu o le Faleluanuu i lenei vaitau, ma ua fa’alagolago i ai le vasera o tautua uma a le DHSS i lea itu o le atunuu.
O le sui ua avea nei ma Failautusi o le Faife’au EFKAS i Ofu, Rev Ierome Solomona Tai’i. lea ua fa’ato’a lua vaiaso talu ona avea i la’ua ma fa’afeagaiga i le afio’aga o Ofu.
Sa galue lenei faife’au mo le 15 tausaga i le au toso laina a le ASPA, a’o le’i ulufale i le aoga fa’afaife’au i le Kanana Fou Seminare ma avea ai ma Faife’au fa’anofonuu.
Ua nofoia nei le laulauatofi fou ina a latou aumaia se auivi fa’ataoto e mafai ai ona fa’asolo a latou galuega fa’atino mo le tausaga atoa. Ae le avea a le luau, ia atoa le fiafiaga o le talavou i lou soifua e le tagofia ai e i latoui fuala’au fa’asaina ae maise le ulanla tapa’a.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus