Skip to main content

Fesiligia Lavea pe agava’a se tagata mai “Upolu” ona avea ma Su’etusi Sili

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

Na talosagaina e le Faipule mai le Itumalo o le Vaifanuatele ia Lavea Fatulegaee P. Mauga le tatau lea ona toe silasila toto’a i le Tulafono, pe agava’a se tagata “mai Upolu” ona avea ma Su’etusi Sili a le malo o Amerika Samoa.

 

O le finagalo fa’aalia o le afioga i le ali’i Faipule ia Lavea, na tuuina atu lea i luma o le Maota o Sui i le aso Gafua o le vaiaso nei, i le mae’a ai lea ona tauaao e ta’ita’i o le Fono Faitulafono i le vaiaso na te’a nei o se tusi mai le Kovana Sili ia Lemanu P. S Mauga, e fa’ailoa ai lona tofia aloaia o le susuga a Tofa Sualauvi Su’a e avea ma Suetusi Sili o le malo o Amerika Samoa.

 

E le gata na fesiligia e Lavea lenei mataupu, ae na fesiligia fo’i e le afioga i le ali’i Senatoa ia Togiola T. A. Tulafono i le vaiaso na te’a nei lenei mataupu, ma ia talosagaina ai le Loia Fautua a le Fono Faitulafono e iloilo le Tulafono poo talafeagai tofiga mo le Su’etusi Sili.

 

I le taimi o folafolaga a le Maota o Sui i le aso Gafua na te’a nei, na tula’i ai Lavea ma talosaga i le Fofoga Fetalai o le Maota o Sui, le afioga Savali Talavou Ale mo se avanoa e toe silasila toto’a ai i le Tulafono, pe agava’a se tagata mai Upolu ona avea ma Su’etusi Sili mo le malo o Amerika Samoa.

 

Saunoa atili Lavea e faapea, o le ali’i lea ua filifilia e le Kovana e avea ma Su’etusi Sili a le malo, “o se tagatanu’u mai Upolu”. Sa ia taua fo’i e faapea, e leai se faailoga faapitoa (CPA) e agava’a ai ona avea lenei ali’i ma Su’etusi Sili a le malo. 

 

A o saunoa Lavea, na tula’i le afioga i le ali’i Faipule ia Vailoata E. Amituana’i ma faauilavea i le saunoaga a Lavea, ma ia fautuaina le Faipule mai Vaifanuatele ina ia faaeteete i saunoaga e lafo i totonu o le maota.

 

“E le tatau ona faia ni ituaiga saunoaga faapenei i totonu o le Maota o le atunu’u. E leai lava se isi o tatou e leai ni sootaga mai Upolu, e le tatau la ona faia nei ituaiga saunoaga,” o le fautuaga lea a Vailoata.

 

Na lagolago e Savali le finagalo o Vailoata ma ia fautuaina ai loa Lavea ina ia toe silasila lelei i ana saunoaga. Saunoa atili fo’i Savali e faapea, o lea ua silafia e le afioga a Lavea lenei mataupu a o lea e pogisa i ai le Maota ma afioga i Faipule.

 

Na toe saunoa Lavea e faapea, na mafua ona ia iloa lenei mataupu, ona ua pisapisao solo ai tagata i luga o upega o tafa’ilagi.

 

O le vaiaso na te’a nei na fesiligia ai e Togiola lenei mataupu i luma o le Senate. Na talosagaina e Togiola le Loia a le Fono e silasila toto’a i le Tulafono, poo agava’a le tofiaina o le Suetusi Sili a le malo.

 

O le tofiga o le Suetusi Sili na avanoa mai i le tausaga e 2014, ina ua faamalolo e le malo le Su’etusi Sili sa i ai i lea vaitaimi.

 

Na taua e Lemanu i lana tusi i taitai o le Fono Faitulafono i le vaiaso na te’a nei e faapea, o Tofa, o se tagata ua lava lona toma’i i lenei galuega, ua tele fo’i tausaga o ia umia le tofiga o le Su’etusi Sili lagolago mo le malo o Amerika Samoa.

 

Saunoa atili Lemanu i lana tusi i Ta’ita’i o le Fono e faapea, o Tofa o se tagata e sili ona faamaoni, ua tele fo’i tausaga o lana auaunaga mo le malo o Amerika Samoa. Ua tele fo’i lona silafia i galuega faa su’etusi talu tausaga e tele sa galue ai mo le malo ma kamupani tua.

 

E tusa ai o agava’a o Tofa e pei ona taua i lana tusi talosaga sa faaoo atu i luma o le Fono Faitulafono, o ia sa umia le tofiga o le Pulesili lagolago mo le malo i le Tusiga Igoa na faatoa mae’a atu i le tausaga na te’a nei. Sa avea o ia ma su’etusi sinia mo le kamupani a le McDonald’s, sa galue o se su’etusi mo le Pulega o le Eletise ma le Suavai a Amerika Samoa (ASPA), sa avea fo’i o ma su’etusi sinia mo le kamupani a le Haleck Enterprises faapea ai ma le kamupani a le TransPac. 

 

O le mae’a ai ona faaalia o finagalo o sui o le Senate ma le Maota o Sui e uiga i lenei mataupu, na toe tuuina atu ai e le afioga i le ali’i Kovana ia Lemanu sana tusi i Ta’ita’i o le Fono i le aso Lua na te’a nei, e fa’ailoa ai le toe aveesea mai o le filifiliga mo Tofa e avea ai ma Su’etusi Sili a le malo.

 

Na taua e Lemanu i lana tusi i Ta’ita’i o le Fono e faapea, “Ua ou toe tuuina mai i tua le tofiaina o Tofa e avea ma Su’etusi Sili a le malo mo le taimi nei, ae o le a fa’aauau pea ona galue o ia o le Su’etusi Sili lagolago i le Ofisa o le Su’etusi a le malo o Amerika Samoa, a o faatalitali ai le sailia o se tagata e tofia mo le tauaveina o lea tofiga taua a le malo.”

 

E i ai nisi o afioga i Faipule na fa’aalia i le Samoa News o latou finagalo e faatatau i lenei mataupu. 

 

Na taua e se tasi o Faipule e faapea, o le tofiga o le Su’etusi Sili e pei ona faataoto mai e le Tulafono, e mana’omia ai le tagata ua maua le faailoga o le CPA (Certified Public Accountant).

 

“Tusa lava poo a faailoga tetele o loo umia e le tagata, ae afai e le o ia o se CPA, e le tatau lava ona umia e lena tagata le tofiga o le Su’etusi Sili a le malo, e manino lava le Tulafono, e tatau fo’i ona mulimulita’i i ai,” o le saunoaga lea a le isi Faipule.

 

O lo o manino fo’i i le Tulafono, o le tagata na te umia le tulaga o le Su’etusi Sili, e le gata e tatau ona lava lona agava’a i tulaga o le vaavaaia ma le su’eina o tupe a le malo, ae tatau fo’i ona lava lona silafia i auala i le paketiina o tupe a le malo, faapea ai ma le tatau lea ona silafia le auala o lo o faafoe ai le malo.

 

E tatau foi i le tagata e avea ma Su’etusi Sili a le malo ona ia umia se Tusi Pasi mai soo se Setete o le malo tele. E tusa ai o le talaaga o le soifua galue ma le tomai o loo umia e Tofa, na te le o ausia le tele o vaega e pei ona faataoto mai e le Tulafono.

 

Fai mai le Tulafono, o le tagata e avea ma Su’etusi Sili a le malo, e tatau ona malamalama i ona tiute tauave. E tofia o ia e le Kovana ma faamaonia e le Fono Faitulafono. E 4 tausaga na te umia ai lea tofiga talu mai le aso na filifilia ai o ia e le Kovana. 

 

E pei ona maua i faamaumauga, e leai lava se tasi ua avea ma Su’etusi Sili mo Amerika Samoa mo le 8 tausaga, poo le sili atu fo’i.

 

O le Su’etusi Sili mulimuli lava sa tofia mo Amerika Samoa, o le susuga a Robert Dantini, lea na ia tauaveina le tofiga mai le tele o tausaga, ma tula’i ese ai ina ua mae’a lana konekarate i le 2014.

 

Na sosoo mai ai i tua o Dantini le susuga a George Webster ma ia tauaveina ai le tulaga mo ni nai masina, seia oo i le taimi na tuli faamalosi e se ai o ia e le faigamalo.

 

O le itula e 8:30 i le taeao ananafi na faatulaga e le Senate e faatino ai le latou iloiloga mo le susuga a Tofa, peita’i ua toe tolopo lea tofiga taua ona o nisi o fuafuaga.

 

A o faasolo ai iloiloga mo tofiga a le Kovana i luma o le Senate ma le Maotao Sui, o le vaiaso nei na taunu’u ai nisi o tofiga a le Kovana. O ia tofiga e aofia ai le avea o le susuga a Christian King e avea ma Faatonusili o le Ofisa o Pulega o Taulaga, filifilia le tofa a Talauega Dr. Samasoni Asaeli e avea ma Faatonusili o Aoga, atoa ai a le tofia o le Faletua ia Evelyn Lili’o Satele e avea ma Faatonusili o le Ofisa o Tagata Matutua.

 

O le mae’a ai o le iloiloga mo le faamaonia o le Faletua o Evelyn e avea ma Faatonusili o le TAOA, ma pasia ai loa o ia e Faipule i le palota e 16-1 i le aso Lua o le vaiaso nei, i le mae’a ai lea o se iloiloga sa fesiligia ai ona agava’a, lea na faatautaia e le Komiti o le Ofisa o Ttagata Matutua a le malo, i lalo o le taitaiga a le afioga i le alii faipoule ia Titiali’i Kitara Vaiau.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all