Skip to main content

TALA I VAIFANUA

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

FA’AU’UGA LONA 73 ASCC & FA’AILOGA AI 50 TAUSAGA KOLISI – TO’A 99 FA’AI’UASO:

 

O le ulua’i fa’au’uga ua faia i le Malae o le Kolisi Tuufa’atasi o Amerika Samoa (ASCC), aua ua iloga ona manatu le pulega e ao ina avea lea aso ma se toe fa’amanatu o le 50 tausaga talu ona fa’avae mai le Kolisi Tu’ufa’atasi lea sa mua’i amatalia i le Lumana’i Building i Fagatogo, ona fa’ato’a siitia lea i le nofoaga ua i ai nei i le tausaga 1972.

 

E ui ona o lenei le tausaga ua matua tele lu’iga na savalia mai e le fanau a’oga, ona o le fa’ama’i Misela sa nofo puipuia mai ai le atunuu i le fa’aiuga o le tausaga ua te’a, ae ua amtalia fo’i lenei tausaga e afua mai ia Mati se’ia oo mai lava i lenei vaitau, o lo’o nonofo lava ma le popolega i le Covid-19 o lo ua i faitoto’a lava.

 

Ua saunoa le Peresetene o le Kolisi, Dr. Rosevonne Pato, e tusa o lenei mau lu’iga, peita’I ua a’e manumalo pea faiva o le fanau, ua le tu’u i omiga, ae ua fa’aaoga feso’ota’iga tafa’ilagi, ina ia fa’amae’a a’oa’oga ma ua agava’a ai mo le sauniga mamalu o lenei aso, e taua’aoina atu ai latou tusi pasi ua ausia togi e fa’au’u ai.

 

O le sauniga i le taeao o le aso Faraile ua te’a sa ta’ita’i Ma’auga Tauvela Fale. Pr. David Katina sa  tima’i i le au fa’auu, ina ia le lalafi ma fa’afefegofie e fa’afitauli, ae tula’i ma fa’afeto’ai i le malo o le agaga ma le fa’atuatua, e mafaia mea uma i le fa’amalosi mai o Keriso ia te oe.

 

O le savaliga i le lumana’I ua ia fa’ailoa mai ai i le vasega fa’au’u, “O le toa mo le lumana’i e savali ma le mutinoa, e le fefe, e le avea fo’i pe tafeagofie lana tofa. E mausali lona fa’atuatua o lo’o savavali ma lona Atua, e faia fo’i ona faiva ma le toto’a ma le mafaufau tonu. E mautinoa e manumalo ma toe fo’i mai ma le tausa’afia.”

 

“Aua ne’i ta’ita’iseseina lou fa’amoemoe i mea ua fa’aolioli mai, e ono avea ai lou fa’amoemoe ma e le f’ataunuuina ai lou fa’amoemoe ua leva ona e manatu e tulimata’i. Afai ua i ai ni mea fou e alia’i mai le ala, fesuia’i au kia ma fa’amasani i ai ma alu pea, aua ne’I tafea le auau o lou fa’amoemoe. Ave fa’atasi mea uma, e te mafaia. A au oe ma le Atua, o ai se fa’asagatau mai? Talitonu i ai ma fai!”

 

“Fai le suiga ma e amata atu ia te oe le suiga lelei!” O isi mea e una’ia ai le mau ma le auau o le upu fa’amalosi, e usuina e Pr. Katina pese ma sa iloga ona fa’amalosi’au lea i le fanau ia faia se suiga ma ia savavali pea aga’i i luma fa’amasani I suiga fou, ma ia ola ai.

 

Saunoa Dr. Pato ma ia fa’ailoa atu ai le agaga fa’afetai ina ua aulia le 50 tausaga o le Kolisi Tuufa’atasi i lo latou fo’i vaitaimi, ma o se lamepa lava ua loa tausaga o taumafai ona fa’amumu pea ina ia maua e fanau uma o le atunuu le atamai, e fa’afetaia ai fo’i faiva o i latou na tofu sao ma taumafai fa’atasi e fa’amumu mai lenei sulu o le malamalama.

 

“O le tausaga uiga ese lenei i le tele o suiga, fa’avave lava ona si’itia maia’oa’oga mai potu a’oga e faatautaia i upega tafa’ilagi, ua feso’ota’i i masini fa’aonapo nei, ma ua a’e malo lava faiva o utou le fanau. Ua faatino i le fa’aiuga o le masina o Me, ua faia fa’afeso’ota’i i upega tafailagi ae ua le fa’apotopoto fa’apenei.”

 

O le tamaitai faia’oga o le Igilisi Sabrina Sulua’i Mahuka, sa avea ma fofoga fa’apitoa e tima’ia le vasega fa’au’u o Tesema 2020, ma sa tula’i ai o ia o se tasi fo’I o lo ua manumalo i le tofi Faia’oga o le Tausaga a le Matagaluega o A’oga a le tatou Malo, ma o se tasi fo’i o teine tuai o le Laumua o le Matai, ua atoa le iva tausaga talu ona fa’au’u mai le ASCC.

 

“Ia avea oe ma se suiga e suia le lalolagi, e amata atu fo’i lea suiga mai ia te oe,” o le auga o le lauga fa’amalosi a Sabrina.

 

Sa faia e ia lona olaga a’oa’oina ma soso’o ai ma lona olaga taumafai i galuega, e avea ma se fa’ata’ita’iga mo le vasega fa’aiuaso i lana lauga tima’i.

 

“Ia e taumafai muamua e maua le ‘auga o lou fa’amoemoe i ituaiga faiva ua e fia tautua ai, a maua, ona e iloa lelei lea, ua tatau ona e toe fo’I mai e fai sou aoga i ou matua, i lou aiga, i lau ekalesia ma lou nuu, e oo lava i lou malo ma ou tagatanuu. O le fomula sa’o lena o le tagata ua ausia matati’a fa’atutu e aoga i le lumana’i.”

 

“Ia e fa’aiuina ou faiva, afai o le a faia sina malologa, aua le umi ona e malolo, ae ia taumafai atili, e auaua’i lava ona fa’asolo mai taumafaiga taitasi. O le ala fo’i lea o lo’o ua ou faia i lenei vaitau, faigaluega ma tausaili pea se fa’ailoga PhD Education, o se miti sa ou mana’o lava i ai, e oo i ai la’u taumafaiga, ae o lea ua aoga i le aoaoina o fanau talavou e fai ma se ‘ai lelei mo le atunuu ma ona augatupulaga e gasolo mai i le Laumua o le Samaoana.”

 

Na soso’o lea ma le tufatufaina o fa’ailoga ua agava’a i ai le fanau fa’au’u mai le Kolisi ma Iunivesite eseese sa aoaoina ai le au fa’auu o lenei tausaga.

 

E toatolu I latou o le vasega fa’aiuaso ua ausia le Summa Cum Laude poo togi maualuluga ma le GPA mai le 3.90-4.0: Vaimalu Milionea Aetonu, Lindsey Salamasina Aetonu, Aroma Rhodna Toalua Leupolu. E to’a fa fo’i le fanau ua fa’au’u ma togi maualuluga GPA e amata mai le 3.75-3.90 GPA: O I latou na o le Merci Li, Lomialagi Tauiliili, Falaniko Timoteo ma Raquel Roslyn Salele’a Mamea.

 

O le fanau fo’i ua ausia togi e afua mai le 3.5-3.74GPA ua maua e le to’a fitu i latou na fa’au’u e aofia ai: Saipela Tui Poloai, Tamaliileupuia P. Tela; Catherine Rose Cruz Bernabe, Angel Eleitino Danica Amosa, Arizona Faapio Tua, Kordell Tamatane Allen Velega, Fa’afetaiileatuafoai Fruean.

 

Ua lisia fo’i i latou ua maua fa’ailoga fa’asikolasipi mai le malo o Amerika Samoa e fa’aauau ai a’oaioga i fafo: Aroma Leupolu, Raquel Mamea; Meroma Leifi, Fa’afetaiileatuafoai Fruean ma Saipelia Poloai.

 

TASI SUI FOU FA’AULU I LE ROTARY & 41 ROTARACT FA’AULU

 

I le afiafi o le aso Tofi na te’a nei, sa faia ai le sauniga mamalu a le Kalapu a le Rotary ina ia fa’aulu o latou sui totino fou. O le sui Rotarian lava e to’atasi na fa’aulu ma fa’apine o le susuga Lt. Creighton Chong o le US Coast Guard. Na faaulu le ali’i totino fou e le susuga Taulapapa Will Sword.

 

Peita’i e ese mai lea sui Rotarian e to’atasi lava ua fa’aulu fo’i ma le to’a 41 o sui Rotaract o le Kalapu fou lea ua fa’atuina e aofia ai le fanau talavou uma lava ua manatu ina ia latou mafuli e faia auaunaga eseese e fa’atutu e aoga mo le mamalu lautele o le atunuu.

 

O lea sauniga mamalu sa aofia fa’atasi i ai sui totino tuai uma, ua matutua lava aua o ali’i ma tamaitai faipisinisi, peita’i ua tula’i mai sui talavou o lenei augatupulaga ma latou fa’atula’ia le Rotaract Club o Amerika Samoa, o se totino ua fa’auluina nei ona sui e 41 ia avea ma totino o le Rotary Club ma ua fa’aigoaina “o le totino galue” o le Rotary Club.

 

Na tula’i le ali’i peresetene o le Rotary i lenei tausaga, Frank Barron, ma ia tolaulauina uma suafa ta’itasi o nei sui ae tutula’I atu ina ia fa’apineina e le vasega o peresetene ua tuana’i o le Rotary Club.

 

O le toe fa’amanatu ua tu’uina atu fo’i i sui totino uma, “Ia fa’amuamua le Tautua mo isi ae fa’amulimuli ou lava mana’oga”

 

O le avanoa fo’i sa tuuina I le sui mamalu o le Malo na tu’uina lea i le susuga le ali’i Loia, ma o le Lutena Kovana filifilia a le atunuu mo le tausaga fou e tutula’i ai e ta’ita’ia le faigamalo, Talauega Eliasaro Ale, ma sa fa’aautu lana tautalaga i le agaga fa’afetai, aua o le Rotary Club, ua mataina lo latou agaga e fa’atino galuega lelei mo le atunuu lautele.

 

“E ui ina matutua i latou olo’o avea ma totino, ae le taofia ai lo latou galulue pea ma fa’aalu a latou lava tupe ina ia faia ai galuega lelei ia tino mai ma aoga mo le atunuu atoa. O se tasi o nei galuega fa’atino lea ua tatou va’aia ai le tula’i mai o le tatou Ta’elega i le Lagoon Swimming Center, ese mai lea o le Sikolasipi e ofoina mo le fanau fa’au’u mai A’oga Maualuluga i le atunuu, ma isi galuega e tele ua le tolaulauina.”

 

O lea afiafi sa fiafia fa’atasi ai nei sui fou ma totino tuai o le Rotary Club o Amerika Samoa i le Sadies by the Sea.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all