Skip to main content

TALA I VAIFANUA

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

TAOFIA “MV LADY NAOMI” & MALAGA MAI SAMOA A VA’ALELE:

 

Ina ua logotala le afioga le Koana ma le tatou Komiti Faafoe e tusa o le tautalaga fa’alauaitele a le Palemia o Samoa i le ali’i seila ua taofia nei ona ua fa’amaonia lana suega ua maua i le Covid-19, na faia ai loa ma lana fa’ai’uga o le a taofia uma va’alele femalaga’i ma le va’a e tasi i le vaiaso lana malaga, MV Lady Naomi, mai le toe ulufale mai i le teriteri, e afua i le vaiaso lava lenei.

 

O le malaga a le MV Lady Naomi sa tatau ona taula mai i le aso ananafi i le uafu o va’a laiti la’u oloa i le taeao ananafi lava, peita’i sa vave ona fa’ailoa i Samoa, o lo ua taofia nei le toe ulufale mai o lea va’a, mo le taimi nei, seia toe fa’ailoa atu se isi tala fou.

 

“E ui ina ua lagona le fa’anoanoa tele o le loto ona ua lutia nei o tatou uso i Samoa, ae ua tatau fo’i ona fa’ataoto le alafua ma muliulita’ia fo’i le fuafuaga a Amerika Samoa e tusa ai o atunuu e feso’ota’i tele ma Amerika Samoa ae a’afia mai i le Covid-19. E taofia uma lava feso’ota’iga ma e le toe tatalaina fo’i femalaga’iga I le va ma lea malo,” o se tala lea a le ali’i Kovana Lolo Moliga.

 

“O le taofiga uma o le femalagai o va’alele ma fa’atasi ai ma va’a folau o so’o se ituaiga i le va o Samoa ma Amerika Samoa, ua taofia nei se’ia toe faailoa atu se isi tala fou.”

 

I le taimi lava lea e tasi, ua fa’atulaga ai e Kovana Lolo Moliga le fa’atonu o le soifua maloloina Motusa Tuileama Nua ma le CEO o le Falema’i tele i Faga’alu ina ia feso’ota’i a latou pa’aga lea latou te galulue fa’atasi ma feso’ota’i ma Samoa, ina ia matua fa’amalosia mai le latou galulue fa’atasi, ia puipuia lava i tatou mai le oo mai i ai o lenei fa’ama’i oti. Ia mautu mai a latou fa’aaliga ma ia tatou iloa lelei le gasologa o latou togafitiga ma le puipuia malu o le latou malo mai le pipisi solo ai o le Coronavirus, ae ia alofagia, e le fia oo mai ia i tatou lea fa’ama’i.

 

E ese mai lea ae ua ia fautuaina malosi fo’I le fa’atonu o le Matagaluega o le Uafu ma le Malaeva’alele, Taimalie Claire Tuia Poumele,  ma le Matagaluega o le Soifua Maloloina, fa’amolemole e toe tagai toto’a i le tatou fuafuaga fa’ataoto i ni vala e ono fa’aletonu ai le galuega puipuimalu o le atunuu mai le Covid-19 e a oo mai. E le mana’omia lava ona ulufale mai lenei fa’ama’i i le atunuu, e ala i tagata o auva’a ma pasese malaga mai a va’alele.”

 

Ua ia saunoa fo’i e fa’ailoa lona agaga ootia ona ua lutia le usoga i lena itu o Samoa atoa, “Tau ina ia malutia Samoa i le alofa mutimutivale o le Atua Soifua, ma ia le so’ona pesia le atunuu i lenei fa’ama’i faigata, ae ia mafaia ona toe ave’esea a’o le’I maumau le soifua o tatou tagata.”

 

“Mo i tatou uma i Amerika Samoa nei, ia tatou tutumau i le fa’atuatua i le alofa o le Atua e malutia ai i tatou, ma ia to’afilemu pea aua le so’ona fevesia’i fua lagona, ae ia nofouta ma tausisi i aiaiga o le tausia o le tulaga mama mai le Coronavirus, fa’avavamamao mai le isi tagata o soso’o ma oe, faia lau pupuni fofoga ma nonofo mau i aiga, aua le feoa’i solo i taimi uma.”

 

TU’UA E LE FESCO ASKOLD LE UAFU TELE I FAGATOGO:

 

E tusa o le 10:30 i le teao o Novema 18, 2020 na tete’e ese atu ai le Fesso Askold mai le tatou Uafu tele i Fagatogo, ua mae’a lelei galuega uma sa fa’atino e tautuaina ai a’o fela’ua’i oloa sa aumaia i totonu, ma oloa o le a tu’uva’a ese atu ma lea va’a i lana lea malaga.

 

E lua aso atoatoa sa fa’atino ai nei fela’uaiga o oloa i le va o lea va’a ma le tatou Uafu tele a’o taula, ma sa leai ma se malolo a le aufaigaluega na feso’ota’i ma nei tiute mo fela’ua’iga.  O i latou uma e to’a 11 sa auai e fa’atinoa fo’i nei galuega, ua nonofo mau nei ma va’ava’aia mo suesuega mau a le Matagaluega o le Soifua Maloloina pe o pisia i latou i le Covid-19.

 

I le taimi nei, e le o nonofo i latou i o latou aiga, ae ua nofova’ava’aia i le fale fou a le DOH mo latou suega o le Covid-19.

 

Ua fa’ailoa e Dr Aifili John Tufa, “O le a faia suega suesue o le Covid-19 mo i latou nei i le aso Faraile, ona fa’ato’a iloa ai lea o se i si fa’aiuga mo i latou uma nei, i se aso e tatala ai i latou e o i latou aiga.”

 

 “O i latou e to’atolu na fa’amaonia i su’ega o lo’o ua maua i le Coronavirus o lea auva’a, e le’i tulaueleele lava i latou i o tatou laufanua, sa taofia tumau i latou i o latou potu, ina ia mautinoa o saogalemu le aufaigaluega i luga o le Uafu ma le va’a fo’i.”

 

E ese mai lea, o le isi to’a 17 o le aufaigaluega a lea lava va’a, ua tu’ua lava i tatou, ae o lo’o maloloina lava i latou uma, aua sa faia lava suega mo i latou uma nei. Ua tu’ua lava fo’i i tatou ae leai ma se tasi o iloga mai o tau maua mai ai ni auga o lo ua ma’i i le covid-19.

 

Ona o lo ua fa’ailoa mai ua i ai se tasi o le a toe faia se isi suega mae’ae’a i ai i Samoa, o lea ua nofouta fo’i le to’atele ua faigata le tulaga ua i ai nei Samoa pe afai o le a toe fa’amaonia fo’i lea suega, ma ua fa’atulaga ai ina ia matua siitia fo’i le puipuiga o le tatou uafu ma le malae va’alele mai le oo mai i ai o le fa’ama’i.

 

“I le taimi nei, o so’o se tasi lava e ulufale atu i le Uafu e tatau ona fa’aaogaina le pupuni fofoga poo le te’ena e le ulufale atu i totonu. O i latou uma e faigaluega i luga o le uafu,ua fa’aaogaina fo’i ma totigi lima ma isi ofu uma e tatau ona la’eia e i latou ina ia matua puipuia mai le pesia i le fa’ama’i pipisi,” o se fa’amatalaga lea a le sui fa’ataonu o le Uafu tele Chris King. 

 

MASALOMIA SEILA A SAMOA UA  MAUA I LE COVID-19:

 

O le tautalaga a le Alii Palemia o Samoa nsa faia mai i le afiafi o le aso Lua, na fa’ailoa mai ai e Tuilaepa  le i ai o le ulu’ai suega ua fa’amaonia ai se tasi o Ali’iva’a Samoa sa malaga mai Peretania i Niu Sila ma ulufale mai ai i Samoa, ua maua i e Covid-19 i lana suega lona lua ua mae’a faia.

 

O le aumalaga lenei o tagata Samoa ua toe fa’afo’ia mai, sa malaga sa’o mai Aukilani NZ, peita’i o le pasese sa eseese atunu’u sa o mai ai, ona fa’ato’a o mai ai lea mai NZ i le va’alele o le aso Faraile na tea nei, ma e to’a 250 i latou na malaga fa’atasi mai, o lo’o taofia uma fo’i mo suesuega mo le 14 aso.

 

Na faia ulua’i tui suesue e le’i i ai se tasi na fa’amaonia o maua i le Covid-19, peita’i o tuiga na faia i le lona fa o aso talu ona nofova’ava’aia, ae alia’i ai loa le tui e tasi lava ua fa’amaonia ai le ali’iva’a lenei, ua maua i le fa’ama’i oti.

 

O le taimi lava lea, na ave’esea mai ai loa lea ali’i seila ma lana uo lava na la potu fa’atasi i le nofova’ava’aia, ua avatu i le potu fa’apitoa e tu’u esea ai i la’ua, i le falema’i tele i Motootua. 

 

Na saunoa fa’alaua’itele lava le alii Palemia, ua toe faia atu le isi suega i le aso Lua, ae ua maua ai, ua le o toe maua le ali seila lava lea i le fa’ama’i, O lea suega na faia i le afiafi o le aso ananafi.

 

E ui la ina fa’ailoa lea suega ua le o toe maua le sui i le Covid 19, ae ua mulimulita’ia pea le fuafuaga fa’ataoto a le Komiti Fa’afoe mo le taofia pea ona sosolo na’ua o le fa’ama’i i le atunuu. O lo ua taofia pea nei sui e to’alua i le nofoaga malupuipuia se’ia oo ina fa’amalieina atoatoa lea fuafuaga, ua mama a’ia’i i la’ua uma nei ma isi sui uma o lo’o ua o atu e faia tuiga ma togafitiga mai le fa’ama’i covid-19.

 

Ua saunoa fo’i le afioga le Palemia, “Ia aua lava ne’i so’ona vevesi fua le atunuu, aua e talu mai lava Mati 2020, ualeva fo’i ona nofo sauni le malo ma le aufaigaluega tofia e ta’imua mai i fa’alavelave e ono lamatia ai le atunu, ia tu atu ma iloa lelei fa’atino faiva, e puipuimalu ai le atunuu mai le pepesi solo ai o le coronavirus, i so’o se taimi e maua ai se tasi ua maua i le fa’ama’i.”

 

“Ia tatou nofo filemu pea, ma fa’amoemoe i le Atua e malutia ai i tatou uma mai le faamai. E mautu lava lou talitonuga, e le tu’ulafoa’ia i tatou e le Atua e alofa mai pea ia i tatou uma. Ia tatou nofo tatalo fa’atauanaua le alofa mutimutivale o le Atua, ia tumau mai ia i tatou, ma ia le a’afia Ie tatou atunuu i lenei fa’amai pipisi matautia.”

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all