Skip to main content

TALA I VAIFANUA

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

TATALA NOFOAGA FOU O LE “TAOA” – OFISA TAGATA MATUTUA 

 

O le taeao o le aso Faraile na te’a nei sa tatala aloaia ai le nofoaga fou o le Ofisa o Tagata Matutua i le teritori. O lea nofoaga e foliga mai e tolu atufalega o lo’o so’ofa’atasi ai i le lotoa ua mae’a siomia lelei i le pa, ma ua i ai ona saini fa’ailo e lua i ona tulimanu e fa’ailoa mai ai le nofoaga o le TAOA.

 

O lenei le mau sa taumafai i ai le faigamalo ina ua augani le tamaitai fa’atonu, e to’atele sui o le TAOA na amia le soifua i le Tsunami o le 2009.Ua tatau lava ona tagai toto’a le Malo ina ia suia mai le nofoaga o i ai le TAOA i Pago Pago, aua ua mautinoa e lutia vave i galulolo lea nofoaga. Le na mafua ai ona sailia e le malo se nofoaga e lelei mo matua matutua.

 

Na i ai le vaega taua o le polokalama sa fa’atulaga ai se tautalaga mai a lo tatou ta’ita’I, Kovana Lolo Moliga, ma sa ia toe fa’atepa le atunuu i e afuaga o lenei fa’amoemoe.”Ina ua talosaga mai le tamaitai fa’atonu Evelyn Satele ma ia toe fa’amanatu mai le mana’omia lava ona si’itia ese o le TAOA mai le nofoaga i Pago Pago, na iloa lelei le moni ma ua mana’omia lava ona vave fa’atino lea tiute o le Malo. Masalo o tagata matutua e matele ina fa’agalogalo e nisi malo, peita’i o i tatou o Samoa, o pelega nei e le mafai ona e manofo pe a oo ina lutia i latou i se mea e tau faaolioli mai e ono lamatia ai lo latou soifua ma’ale’ale ua i ai. E moe i le po ae le ma moe le mafaufau, se’i fia fa’amautu se eleele e saogalemu lelei mo matua matutua. Lea la ua I ai lenei fa’amoemoe ua va’aia, ua tula’I ma tino mai, ae i ai mea ia ua mae’a fa’atulaga, ae le’i va’aia ua fa’atino. E tolu fale samoa laiti e mafai ona fa’asolosolo e mapu i ai matua matutua. O le fale e fausia e Nana, o le fale e fausia e Papali’i Lauli’i Alofa o le Paramount ma le fale e fausia e Toluono Tauaveave, e le totogia.”

 

E ese mai nei fale ua fa’asolo maii, ae ua fa’ailoa e i ai vaega o le Konekarate e le’i mae’a ma o mea ia e fa’aauau pea ona fausia e le Pentagon Samoa, lea na fausia lenei nofoagafou o le TAOA. Na tuu avanoa le poloalama i se saunoaga a le Matuaofaiva Toluono Tauaveave Mata’afa, ma sa fa’ailoa ai e lenei ali’i faufale, lona agaga fa’afetai, ua mafaia e lana kamupani e le’i leva fo’i ona amata, ona fausia lea galuega tele. 

 

“O le galuega lenei o le lona lua ai lea o fale tetele ua fausia e le Pentago Samoa. Na muamua lava tuuina mai le galuega i Fagatogo e toe fa’aleleia, le Pavillion i le Malae o le Talu, na mae’a loa lea galuega, ae toe fa’amanuia loa i matou e fausia le galuega lenei mo tama ma tina matutua. E ui ina ua iloga i le ata e tele naua le galuega, ae ua le fo’i, aua ua leai ni o’u matua sa ou ola mai ai ua totoe i lenei soifuaga, peita’I ua avea lenei galuega ma se fa’amalosi’au ia te a’u, ua ou fausia ma la’u kamupani ni fale e aoga mo o’u matua e to’atele i le teritori nei. O isi galuega uma na amata mai ai le faufale a le Pentago ma lo’u sui fa’atauva’a, o le fausia lea o faleta’ele. Ua iloga i le mafaufau, e pei lava na’o se pau lea o ni fale ua mafai ona ou fausia? Peita’i o le una’iga malosi ia te  a’u, E fau fale ta’ele, fau fale ta’ele so’o lava, ma soso’o atu ai ma le iloa fausia se fale tele. Lea ua fa’amaonia i le aso, ina ua tula’i  mai lenei galuega, ua mafai ona fai.” 

 

O le taimi fo’i lea ua amata ai ona tufatufaina mai meaalofa ma sa muamua lava le meaalofa i le tama ua atoa lelei le 100 tausaga o le soifua, le susuga le Failauga Malolo Manumalo, Rev. Ta’ai Lemana mai Futiga. i lea tama e oo mai lava i lea aso e leai se mea ua fa’aletonu ai lana savali, faapea fo’i lona mafaufau, ae o se fa’amanuiaga le va’aia pea o lona malosi. Na fa’asolo fo’i le tufatufaga o meaalofa i Fa’afeagaiga uma ua aofia i le Maota, ma soo se tasi na alaala i faleie ma fale ua mae’a fausia mo le TAOA.

 

O le tau o le galuega lenei ua agai atu $2 miliona peita’i o lea e le’i mae’a lava. E uma ane saunoaga nei o le aso ua amata ona tufa fa’atasi mai le ‘aiga fa’apitoa o le aso ae o lo’o fa’asolo fo’I le tufatufaga o meaalofa ia i latou uma o e matutua o le atunuu sa auai molimauina le umusaga o le latou nofoaga tutotonu fou. E silia ma le 2,000 o matua matutua o le atunuu ua va’aia le auai uma, ma o se fiafiaga lea i le faigamalo, aua o tufaga o meaalofa o lo’o fa’apito augafa i lenei fo’i vaitau fiafia o le tausaga.

 

CORY SAGAPOLUTELE SENE - VETERENI MALIGI & GALUE FAUSIA LOKETI A LE “BLUE ORIGIN”:

 

O le atali’i talavou sa aoaoina mai le a’oga tulaga muamua a le Manulele Tausala ma mae’a lelei i le tausaga 2008, fa’asolo atu ai i le a’oga Tafuna High ma faau’u ai i le tausaga e 2012, ma fa’asolo atu ai loa ina malaga atu i le US Marines ina ua pasia le suega ulufale.

 

“E ui ina sa faigata ia te ia ona manino i lona mafaufau i le atoaga o le 18 tausaga se mea o le a ia fiafia e faia, ma tausailia ai lona olaga ia gafatia ona tausia sona aiga fa’apea fo’i ma le aoga mai i matua ma aiga, peita’i o le mea ua avanoa mai, o le amataga ua mafai ona maua ma oso loa i luga o le fua.” O se amataga lea o le fa’amatalaga a Cory e tusa o lana taumafaiga na amata mai i le ulufale i le Maligi Koa.

 

Na fautuaina a’u e o’u matua, “Ia ola i lou olaga ma e mautinoa, ua e ola fiafia ma mata’i avanoa e tu’u mai e le Atua i lou ala, so’o se mea lava e te fiafia e fai, i so’o se taimi, e fa’aosofia lou fia ola saili atili i ai, o iina o loo natia ai fa’amanuiaga a le Atua mo oe ma lou lumana’i.” 

 

I le ulufale atu i le US Marine Corp, sa amata ana aoaoga fa’amiliteri i va’alele a le F-35B Program, o ituaiga o va’alele tau o lenei vaitau, ma o se la’asaga muamua lea i le sailiga tomai e inisinia o va’alele o lea ituaiga. Ua mae’a le 4 tausaga na tauto ai i le US Marine Corp ma ua faia le filifiliga e alu ese mai, ae ua tumau le naunau e fia sailia se galuega e fa’aauau ai lea naunauta’iga e galue mo se Kamupani e Inisinia ai va’alele ma isi va’a o le vateatea. 2017 ua le toe i ai i le US Marines, ae toe taliu mai i fanua ma faigaluega mo sina vaitau mo le tama, Dennis Sene ma le Samoa Technologies ma le Comsat i Tafuna.

 

“I le taimi nei, ua avea a’u ma Inisinia ll [I.E] i le Blue Origin. O i matou lea e fausia Loketi ma Va’a o le Vateatea e aofia ai ituaiga o le BE-3, BE 3U, BE-4 ma isi ituaiga vaa o le vateatea e laiti ane. Pe afai e tu’ufa’atasia ou tausaga talu ona auai i lea faiva ua latalata i le 7 tausaga, ae o a’u o le sui pito i la’ititi ai lava i lea aufaigaluega, ua sili atu fo’i i le 15 tausaga talu ona faigaluega isi sui matutua atu nai lo a’u i lea lava Kamupani fau Va’a o le Vateatea.”

 

E fagufagu mai lava i o’u taliga se tala fa’ananau a si o’u tama, “O tatou e sosolo i le toto le fiafia e sailisili matata fa’atekonolosi tau va’alele ma afai o ia te oe lena fa’anaunauta’iga, o lona uiga e le misia lava, o i’ina o lo’o natia ai lau auro o le olaga nei.”

 

I le kamupani lea a le Blue Origin, ua latou toe taumafai ona tusia le isi vala fou o le aluga o le Lalolagi. Ua naunau ina ia latou fausia va’ao le vateatea e mafai ona la’u ai tagata e to’atele i isi paneta. O le ali’i o Jeff Bezos, le ali’I e ona lenei kamupani ma ia fa’avaeina fo’i, ua i ai lona talitonuga, e tatau ia i tatou ona puipuimalu le tatou paneta. O le tatou tiute o la’u ese atu o tagata soifua e fa’aaogaina ai matou va’a o le vateatea, i isi paneta o le Iunivesi ae fa’asao mai le tatou paneta o le Lalolagi [Blue Origin].

 

“I lou olaga taumafai i lenei galuega, ua ou fa’afetaia ai le Atua, i lona fa’auia mai o nisi e matua lelei lava i lenei faiva, ua mafai ona latou aoaoina a’u e fa’atino galuega nei o le fausaga o va’a o le vateatea. Ua moni ai lava le fautua tima’i mai a matua, “Poo le a lava lou fa’atauva’a ma lou laititi e mafai e le Atua ona avatu uma ia te oe le manuia pe afai e te fa’amaoni ma e filiga e saili, fa’alogo ma usita’i e fai, tuu loa i ai ma le fa’amaoni, ua maopoopo lou lumana’i.”

 

O le nofoaga autu o le Blue Origin o Kent i Washington State ae ua fanaina a’e latou va’a o le vateate ma loketi i Texas, ma ua i ai le latou fa’anaunauga, e fia faatu laueleele se latou Loketi po’o va’a o le vateatea i le Masina, i se taimi e le o toe mamao.

O Cory Sagapolutele Sene o le alo e fa’asino ia Paeuli Malau’ulu ma Dennis Sene.  Maimoa i nisi o galuega a le Blue Origin NS-12 New Shepard Rocket Flight and Landing youtube.com

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all