Skip to main content

Tala I Vaifanua

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

SIITIA LE VA’AVA’AIGA & SIAKIGA O E MALAGA N.Z. I SAMOA

 

Ua fa’ailoa e le matagaluega o le Soifua Maloloina a le Malo o Samoa ua toe matua fa’amalosia nei e le latou le va’ava’aiga toto’a ma le siakiga o tagata uma e malaga mai i Niu Sila i le taimi nei, talu mai ona toe fa’atetele le Covid-19 i Niu Sila ma ua toe fa’aa’e fo’i le latou fa’asa sa soloia mo sina vaitaimi.

 

E to’atele na’ua le aofai o tagata Samoa o lo’o alaala i Niu Sila ma o le toatele lava sa malaga atu i lea malo, o lo’o taofia ai pea talu mai ona tapunia femalaga’iga i le va o malo e lua. O le toe maua a’e o se tasi i le Covid-19 i le itu i saute o Aukilani, ua taofia uma ai le tusa ma le 300 o i latou na malaga mai Niu Sila i le vaiaso ua te’a.

 

Ua taofia uma lea toatele ina ia suesueina fa’apitoa mo le 14 aso ina ia mautinoa lava e le o malaga mai ae ua a’afia I le covid-19.

 

O faletalimalo lea o lo’o fa’aaogaina ina ia fa’anofoia ai le vasega o tagata femalaga’i ae o le to’a 300 o i latou sa o atu i Niu Sila e galulue ai, lea ua toe fa’afo’i mai, ua fa’anonofo i le falena saunia fa’apitoa mo le nofova’ava’aia o i latou i Poutasi.

 

MAUA MASTER CARDS TALATUPE MA FEFAATAUA’IGA A LE TBAS 

 

Fa’ailoa e le pule sili o le faletupe o le Territorial Bank of American Samoa (TBA, David Buehler, “O lo ua mae’a maua [debit] Master Cards a nisi e to’atele mo fefa’ataua’iga ma tala mai ai fo’i tupe i fafo mai latou teugatupe, Ua latou fa’aaogaina i le taimi nei, peita’i, ua leai lava ni fa’asea poo ni fa’aftama’i o fofogaina atu i le pulega e tusa o lea tautua i le taimi nei. O lona uiga, afai ua leai nisi e fa’ameo, o lona uiga ua aluga lelei mea uma tau le tautua i lea fo’i itu mo le mamalu o e teu a latou tupe i le tatou nei faletupe TBAS.”

 

Fa’ailoa e Buehler, “O le taimi muamua sa taumafai ai ona fa’aaogaina nei pepa talatupe ma faia ai fefa’atauaiga i luga o laina feso’ota’i a le initeneti, sa matua tele faitioga tau nei Master Cards. E oo lava i se fa’aletonu i le talaina mai o tupe mai masini talatupe, e matua vavao ai lava le to’atele. O lenei taumafaiga ua leai lava se tasi o toe faliu mai ma se fa’aesea, o lona uiga ua lelei aluga o mea uma.

 

“Ua mae’a faia fa’ata’ita’iga i le fa’aaogaina o nei Cards i fefa’ataua’iga i luga o laina o le Initeneti, ua iloga ua agava’a ai. E ese mai lea ua fa’aaogaina fo’i e tala ai tupe i fafo mai so’o se masini lava ua fa’ailo mai ai le Saini a le Master Card, ua mafai ona tala mai ai au tinoitupe pe afai o lo’o lava lau paleni i totonu o lau teugatupe,” o se tala lea a Buehler.

 

TULAFONO O LE ALATELE - LUMAFALE O LE LAUFOU

 

O le isi mataupu sa talanoaina i le fonotaga a le Kapeneta o le tulaga o Tulafono mo feoaiga i lumafale o le Laufou ma le CBT i Nuuuli. Lea ua ave’esea ai le fale fa’atali pasi sa fa’atula’ia ai ona o le manatu i le to’atele o lo’o fegasoloa’i e fa’aaogaina ai pasi la’u pasese. Ua taofia nei ona toe fa’atali pasi ai se tasi i le nofoaga lea, fa’atasi ai ma lumafale o le Maota tele o le Malo i le Malae o le Suigaula i Utulei.

 

O le susuga le Komesina Le’i Sonny Thompson sa ia toe fa’apupula atili le aiaiga ua i ai feoaiga i ia vaega o le alatele i le itula taeao 7:00 - 8:00 ma itula i le afiafi ua manava ai galuega 3:00 - 4:00 i le afiafi.

 

“Ua le toe mafai ona afea e le ta’avale e sau mai Fagatogo le faleoloa o le Laufou, afai lava e fia afe, o le a aga’i pea lava i sisifo e saili ai se isi vaega o i luma e toe liliu mai ai ma mafai ai ma toe aga’i mai i Fagatogo ma fa’ato’a afea loa lea o le faleoloa tele i le Laufou.Ua ave’esea fo’i le fale fa’atali pasi ma lea nofoaga ona o le fa’amamaluina lava ma fa’amasani tagata femalaga’i i pasi ilea suiga. Ua faapena fo’I ona le mafai ona afea le faleoloa o le CBT ma isi uma lava pisinisi o lo’o soso’o ane ai, e se ta’avale o lo’o malaga mai Leone e aga’i i Fagatogo I itula ua fa’ailoa i luga. O taimi tonu lava na ua matua amata ona le toe mafai ona vave e’a ese le tele o ta’avale i luga o alatele, ma ua faitau itula fa’ato’a te’a ese mai le to’atele i nei vaega o le alatele, ona o le poloka o feoa’iga aua e tasi lava le tatou alatele mai Leone e oo i Fagatogo.”

 

Ua saunoa le Kovana, ua va’aia lava le tuumamaina o le poloka o feoaiga talu mai ona tutula’I leoleo efa’amamalu atili lea suiga i le feoa’iga a le atunuu i itula ua fa’atulaga nei. Peita’I a fa’autagia fo’I e le mamalu o le atunuu, le taofia o lou fia i ai i le poloka lea i luga o le alatele, mo i latou e le faigaluega, taumafai lava ia faia fa’atauga i itula e le a’afia ai i le poloka nei, ua tuumamaina fo’I le fa’afitauli. 

 

O nisi o manatu fa’aalia o le lautele ua i ai i ala o feso’ota’iga, ua mati’e ai le finagalo fa’aalia o nisi e fa’atatau i lea suiga, “O le mamalu lautele o lo’o feoa’i i pasi ona o le matitiva e le maua se ta’avale, lea ua toe faliu mai le pulega o le Malo e fa’atigaina. Ae tuu pea i latou e ta’ito’atasi i le ta’avale e malaga ma le fiafia i o tatou auala, aua e tele ana oa e fa’atau ai lana ta’avale. Peitai o i latou na  sa tatau ona faia i ai se fa’aiuga, e taofia ai le mana’o lava o ia e fa’atau sana ta’avale na’o ia e malaga ai i lana galuega ma toe fo’i i lona aiga.”

 

Sa talanoa sa’o i leoleo o lo’o tiute ai i lea nofoaga ma ua fa’ailoa mai ai, ua leai se nofoaga e fa’atali ai se pasi iina, ua tuu le mamalu lautele i luma o Savaliga I Nuuuli ona savavali mai ai lea i le laufou.

 

Ua taga ona sau pasi ma tu i luma o le Paradise o le pakaga o ta’avale a lena faleoloa. Toe soso’o mai ma le isi fasieleele o i ai iina, e fa’asa fo’i ona tpe liliu atu ai se ta’avale e sau mai Leone e aga’i i Fagatogo ae fia afe i le Laufo, e ao ina fa’aauau mai tele agai i sasa’e e su’e ai se vaipanoa e toe liliu atu ai, pe a fia afea isi faleoloa o le CBT ma isi pisinisi o i ai i ona autafa.

 

Na fesiligia leoleo o lo’o tiute pe a mai la le fa’amalosiga o lea Tulafono i tagata lautele. “Na’o le alofa lava i tagata matutua ma le fa’atonuga e fai atu i ai. O nisi e le faia mai se tala ae o nisi e matua iloa atu lava le fa’alili’i ma lalafo mai fo’i fa’amatalaga, ae onosa’i lava aua o matua matutua nisi, e le mafai ona so’ona fai atu i ai ni fa’atonuga. O le faigata o lenei tiute e le iloa mai fo’I e taitai lea tulaga. Ae ai fo’i ona o lea fa’ato’a galulue i nei matata, ua tuu mai ai e onosa’i atu ai.E leai se faigofie o se taofiga o ta’avale ma toe fa’atonu e o sa’o aua le afe,”

 

O se toe fa’amatalaga a Lolo i lea tulaga sa ia fa’ailoa mai ai, “O le fa’aalu o le itula ma le afa I luga o le alatele ona o le poloka o ta’avale, e ave’esea ai lena taimi tele mai le soifua o tagata. O lo’o fa’aauau pea talanoaga ma aiga o lo’o a’afia eleele pe afai e fa’auia se ala alo fo’u e tau fa’afoia ai lea fa’afitauli.”

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all