Skip to main content

Tala I Vaifanua

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

MATAUPU TALANOAINA REPAPILIKANA TALANOAINA LATOU FONOTAGA  FA’APITOA:

 

O le fonotaga fa’apitoa a le Repapilikana sa fa’atautaia i le afiafi o le aso Faraile na te’a nei i le Goat Island, Sadies By the Sea. 

 

I lea fonotaga taua mo sui uma o le Ripapilikana  sa i ai ni fesili o so’o se ituaiga sa fa’aleo e sui uma, ina ia fesoasoani mai fo’i le tamaitai Faipule o Amerika Samoa ina ia tau fa’afo’ia mo le mamalu lautele o le atunuu, fa’atasi ai ma i latou o sui mamalu o le latou veega fa’aupufai.

 

O nisi o nei mataupu e le o ni mea e tatau ona maua sa’o mai le afioga Tali Aumua Amata se tali maumaututu i ai, ae ua fa’afofogaina lava nei fesili ma o le a taumafai fo’i o ia e maua mai se tali.

 

O le fa’afesili sa fa’atutu lea i tulaga o aiaiga e tatau ona taua’aoina atu ai fesoasoani uma mai penefiti ua maua nei e le atunuu ona o a’afiaga o le Cortonavirus ma le fa’asa o fa’amamaluina nei.

 

O le alamanuia na fa’afesiligia o Food Stamp lea ua agava’a ai nisi ona o a’afiaga o le fa’asa o le Coronavirus. Ua fa’ailoa e se tasi o sui, o nisi sa talosaga ua le agava’a ai. Ae ma’se lava o le penefiti mai le Afa o Gita lea e matua tetele lava penefiti ua maua e le to’atele. ae ua le agava’a ai nisi o aiga sili ona mana’omia, ae sa a’afia tele i latou i le afa o Gita.

 

“O le tinoitupe na fa’amatuu mai o se mea lea e galue malosi i ai lo’u sui. O le ala lea o le tautua e tatau lava ona ou faia mo le atunuu. E ui la ina ua mafai ona maua atu se tali ia te a’u, ae o le a talosaga mo se avanoa e toe talanoa ai i le susuga le Fa’atonu Muavaefa’atasi John Suisala ina ia fesiligia aiaiga o loo fa’aaoga e le aufaigaluega ina ia te’ena ai nisi mai le maua o le penefiti atoa, ao nisi ua maua na’i sina vaega o lea penefiti.”

 

O le isi fa’afesili na tuuina atu i le tatou Sui i le konekeresi o le tulaga o le isi stimulus pe mautioa pe leai. O le tala na fa’ailoa mai e Tali Aumua Amata, “O le mataupu lea ua mautinoa e oo mai i le vaaso lenei le tali. Ae o le tali atu mai ia te a’u lava ia, o lo’o ua iloga mai e toe fa’amanuiaina i tatou uma i siaki sitmulus mo tagata ua agava’a uma i ai. Ua ataata mai ata o tauleleia, ia tumau fo’i le agaga fa’afetai ia i tatou uma ona o le manatu mai o le Malo tele ia i tatou.”

 

Na fesiligia fo’i le aiaiga PUA ua le aofia ai nai tagata e to’atele o lo’o mafai ona alaala ma faigaluega i inei, ma ua saunoa Tali Amata, “O lo ua tatalia nei se tali aloaia mai a le USDOL mo lea suiga o aiaiga e taua’ao ai se penefiti mo i latou nei. Peita’i o le mea muamua lava e tatau ona mautinoa e i tatou uma o lo’o ua i Amerika Samoa, sa le agava’a uma lava Amerika Samoa ma i latou uma o galulue ai i lea penefiti, ona e leai se Inisiua o tagata le faigaluega i Amerika Samoa. Peita’i ua mafai ona toina mai lea penefiti ma agava’a ai le tatou Malo, lea fo’i la ua toe talosaga atu ai nei suiga ia aofia uma nai o tatou uso mai Samoa ma isi uma tagata mai fafo o loo nonofo iinei ma ua talia fa’aletulafono e faigaluega i le tatou nei teritori.”

 

O le toe mataupu sa talanoaina e le Ripapilikana i lea afiafi o le latou sapaia a’ia’i lea o le latou sui olo’o tauva nei mo le nofoa o le atunuu i le Konekeresi, ma ua fa’afetaia ai lea fo’i sapaiga e le tatou faipule. Na sii a’ao uma i latou na auai, o lo’o agaga i latou e fa’aauau le auaunaga a le latou sui o tula’i nei.

 

Peita’i ina ua fesiligia o ia e i latou uma na auai, pe o mana’omia e ia se fesoasoani e sapaia lona tauva ai i le tofi, ae fa’ailoa mai e Tali Amata, “Ioe, i le a’afiaga o le Coronavirus i le Laumua, ua le faia ai sa’u sailiga i le Laumua, ae o le tele lava lea o la’u tupe maua mo le kemupeni e saili lava i fafo, peita’i ua tu’ua fo’i le Laumua ae tatou mafuta iinei ina ia le misia lenei avanoa ma outou lea ou te tu ai e tautuaina.”

 

Ona o lea sa tau fai faia ai foa’i mo le taumafaiga a Tali Aumua Amata, ma ua fa’afiafiaina lava o ia ona o lea agaga tausoa fa’atasi mai le latou vaega fa’aupufai i le atunuu.

 

O le fonotaga lea na amata i le 5:30 i le afiafi ae na toe mae’a e le’i taina le 7:00 i le afiafi lava.

 

FA’ASA O LE CORONAVIRUS I LONA FA’AMALOSIGA F’AFITU:

 

O lo ua toe fa’ailoa mai le fa’aauau ona fa’amamalu o le Fa’asa mo le Fa’amai Pipisi o le Coronavirus, ma ua fa’afitu ai lea ona toe fa’amalosia mai ia taualoa e le atunuu le fa’asa lanu moana. Ua poloa’ia lea fa’amalosiga e Kovana Lolo Moliga.

 

O lo ua tumau pea le tatalaina o pisinisi mai le itula e 5:00 i le taeao se’ia tapunia i le itula e 9:00 i le po, sei vagana ai le Kamupani I’a a le Star Kist Samoa o lo’o fa’aauau lava galuega i le po atoa.

 

Ua leai se tapula’a i le aofaiga o tagata o le atunuu e fa’apotopoto i so’o se sauniga po’o se fa’atasiga e tasi e toe faia i le atunuu.

 

Ua fa’atulaga pea pisinisi tau feoa’iga i alatele o le a tatala mai le 5:00 i le taeao se’ia oo i le itula e 9:00 ile po, i aso ta’itasi, ma o le a fa’atulaga pasi ma ta’avale laiti ua na’o le afa o le pasese e tatau ona feavea’i i taimi uma e tatau ona malaga ai.

 

Ua toe fa’atulaga a’oga uma e aotelega ai a’oga a le Malo ma A’oga tumaoti ina ia toe a’e i le a’ega o a’oga i le tausaga aoga fou. Ua fa’ataga fo’i aofia ai ma ECE ma Day Care, o le a toe tatala uma nei tautua i le tausaga a’oga fou. Peita’i ua i ai suiga o le a fa’aofi i ai, ina ia mataituina pea lava le tulaga o a’oga a le fanau, pe a o’o ina lutia le atunuu e le fa’ama’i pipisi o lo’o fa’aolioli mai. Ua fa’ataga fo’i ona faia aoga po’o nisi o polokalama uma o mafai ona fuafua mo le fanau talavou a le atunuu i lenei vaitau o le tu’uaga umi o a’oga mo le tau mafanafana.

 

O a’oga a le malo o le a amatalia a’oga ia Aukuso 31, 2020.

 

O lo ua taofia pea femalaga’iga i le va o Hawaii ma Amerika Samoa ma ua toe  fa’amalosia le fa’asa lea mo le isi 30 aso se’ia oo ia Setema 1, 2020. 

 

Peita’i mai ia Aukuso 1-17, 2020 o le a fa’ataga ai ni malaga a le Samoa Airways ma le Talofa Airways i le va o Samoa ma Amerika Samoa ina ia mafai ona malaga mai ai nisi o tagata faigaluega fa’apitoa o taumafai kamupani o lo’o fa’afiagaluegaina e aumaia mo latou poloketi o faia iinei.

 

A mae’a lea fa’amoemoe ona toe fa’afo’i fo’i lea o femalaga’iga i lea va i le tulaga fa’asa o lo’o ua manatu e fa’aauau pea. E le o toe taofia lava femalaga’iga i le va o Manu’a ma Tutuila nei, ua fa’aaogaina ai lava le Kamupani Va’alele a le Samoa Airways.

 

O i latou o lo’o malaga mai Samoa e fa’aauau lava le fa’atulagaga o lo’o sau a’i, e muamua lava ona pasia atu le OK Board a le Ofisa o le Loia Sili e mafai ai ona malaga mai se tasi. Fa’aopoopo i ai le kilia ma’i ma le suega o le Covid-19 ua pasia e le o maua i lea ma’i pipisi. O lea suega e le tatau o na sili atu i le 72itula mai le taimi e malaga mai ai talu ona fai.

 

O lo ua i ai ma le isi aiaiga fou, ina ia fa’aalia fo’i i lou pepa tui, e le o maua ai se taimi lava e tasi sa fa’amaonia ai e se suega na faia muamua, sa e maua i le Covid-19 muamua.

 

O tagata uma lava e malaga mai, e ao ina fa’anofoia fale nofo puipuia e faia ai suega i lo latou soifua maloloina pe le o maua lava i le Covid-19, mo le 14 aso.

 

O le suesuega ma le fa’atulagaga o taimi e nofo va’ava’aia ai le tagata mo suega tau gasegase, o le a tuu lea i le faitalia a le vasega o foma’i tiute i le malae va’alele ma le matagaluega o le Puipuiga o le Saogalemu Lautele.

 

Mo nisi o tagata galulue o lo’o aumaia fa’apitoa mai nei malaga, ua tau le nofoia e i latou le nofoaga mo suesuega tau gasegase, peita’i ua matele ina faia mai suega i nofoaga o lo’o faigaluega ai, aua o lo’o malaga mai fo’i i latou i se malo e le’i oo ane fo’i i ai le Coronavirus.

 

O lo ua mafai fo’i ona fa’ataga i lenei vaitau malaga fa’apitoa togipau a Kamupani ua aumaia ai nisi o masini ma mea e mo’omia mo le fa’atautaiga o galuega, ma ua le fa’atagaina nisi o nei auva’a e o ese mai latou va’alele pe a o’o ina tulaueleele mai i le tatou malae sese’e i Tafuna.

 

Pe afai o le a mana’omia e nei auva’a ona momoe se’ia fa’aauau le isi malaga e soso’o  i le aso fou, e mana’omia loa ona apalai le vaega o le suesuega lea e tatau ona mafai ona taulimaina se fa’amaumauga o suega covid-19 ua maea faia ia i latou nei ae ua fa’amaonia e mama i latou mai lea gasegase a’o le’i pasi le 72 itula talu ona mae’a faia na suega.

 

Ua le mafai foi ona tulaueleele mai so’o se malaga a se va’alele togipau pe afai e le’i mua’ai avatua se fa’atagaga e malaga mai ai ma tulaueleele i le tatou malae va’alele.

 

O talosaga uma fo’i ina ia mafai ona fa’aoo mai pusa ma tino maliliu o pelega mai fafo o le a faia i ai le fa’aiuga pe a talanoaina lau talosaga i le Ofisa o le Kovana ma le komiti Fa’afoe o le Coronavirus.

 

O lenei fa’afouga o le Fa’asa ona o le Coronavirus ua amatalia lava ia Aukuso 01, 2020 ma faitauina le 30 aso o lo’o lumana’i ai.

 

FA’AAUAU FOA’I PACIFIC INDEPENDENT DISTRIBUTORS, INC. -  MASAGA 4 AMERIKA SAMOA:

 

O le aso Faraile na te’a nei sa toe fa’aauau ai ona taua’aoina le foa’i na fa’atulaga mai e le Pacofoc Independent Distrinutors, Inc. i Fagaima mo le tausiga lelei o le ulu’i masaga 4 o tamaitai uma ua soifua a’e i le tatou teritori.

 

E ui ina ua suia le nofoaga e alaala ai le masaga 4 ma o latou matua, ae le fa’afiti ai le pulega ma le aufaigaluega a le PID Inc, i le latou o atu e fa’ao’o atu le aotelega o pusa napekini ma solo ina ia fa’ailoa ai lo latou tuutoina i le foa’i taua mo nei tamaitai e to’afa ua fa’amanuiaina ai le ulugali’i talavou o Filomena ma Sokimi Sokimi mai Fagaima lea ua toe fo’i nei i Iliili.

 

I le taimi muamua, sa i ai i la’ua ma le fanau i le aiga o le tina i Faga’ima ina ia maua se fesoasoani e i laua i le taumafaiga ona tausia fa’atasi o le fanau se’ia matutua teisi. Lea ua atoa nei le ta’i ono o masina o le soifua o nei pepe teine lalelei e to’afa, o lo ua manatu ai i la’ua ua agava’a ai ona toe fo’i i si latou aiga i Iliili.

 

O lo’o va’aia le aulelei ma le foliga tutusa o nei tamaitai, peita’i i le tina o Filomena sa ia fa’aalia, e i ai lava eseesega na te iloa patino ai le tamaitai ua ala, poo le fo’i o tagi. A tuu mai fa’atasi i latou e faigofie teisi i tagata uma ona iloa se eseesega i lo latou tino mai, e mamafa ma puputa teisi le tasi i le isi, ae o le tina lava ia, e tele lona taimi o mafuta ma i latou, e na te iloa lelei le eseesega o le fanau.

 

Amerika Samoa, ua fuafua nei e le PID Inc le latou foa’i o le a faia ta’i masina ma fai, ona o le manatu ina ne’i le toe aoga le tetele o napekini o le a la’u atu i le fanau i le masina lona lua o le foa’i. O le isi, ua manatu i latou e faia lelei se latou fa’amaumauga o le olaga o nei tama’ita’i a’o loma ai le atoaga o le latou tasi le tausaga.

 

Ina ua mae’a faia le foa’i i le aso Faraile ua te’a, sa va’aia le malolosi o nei pepe, ua amata ona tau totolo i latou ma ua faigata fo’i ona tuu tia’i i se taimi puupuu lava le va’aiga o i latou uma.

 

Ina ua folasia nisi o napekini ma pepa solo e fa’avasega ai le ata, ua va’aia le fiafia o i latou e taumafai ona au mai i nei oloa, ua iloga ai ua lelei le latou va’ai i lanu felanulanua’i o le latou lalolagi o lo ua soifua ai.

 

O le agaga fa’afetai sa fofogaina e le tina fa’amanuiaina i le masaga fa, na fa’ailoa ai e Filomena le aoga tele o lenei foa’i mo le tausiga o le fanau. Ua matua leai lava se popole ia te ia ina ia tausia mama ma saogalemu le fanau, aua o le ituaiga napekini taugata fo’i lea ua foa’ia mo i latou e le acific Independent Diastributors Inc. 

 

“E leai se mea e taui atu ai le agalelei o le Kamupani i le aiga e ona lenei pisinisi, le mamalu o le pulega ma le aufaigaluega, fa’afetai tele lava i le agalelei, ma ia fa’afo’i atu e le Atua le manuia, ia tupu ma lauolaola le pisinisi mo i latou uma ua ofoina lenei galuega alofa mo i matou ma le fanau. Atonu e tutupu nei tamaitai, ma latou iloa e ao ina latou alolofa ma faia galuega mo nisi i lo latou fo’i olaga i le lumana’i.” O se tala lea ma le agaga fa’afetai o le tina o Filomena Sokimi.

 

O le sapalai ua va’aia i lenei ata ua pu’ea fa’apitoa, o le a avea lea ma sapalai o le masina o Aukuso mo le masaga 4, ae o le a toe taua’aoina se isi a latou foai i le masina fou i le amataga fo’i mo le masina o Setema.

 

E fa’afetaia fo’i e le tatou nei nusipepa le avanoa lelei ua fa’amaumau ai nei galuega lelei i le atunu’u, ae maise ona ua faia ia i latou o iloga le mana’omia.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all