Skip to main content

Tala I Vaifanua

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

FA’AILOA LAUFOU SUIGA AFEGA TA’AVALE LE LATOU FALEOLOA

 

O le pulega a le Kamupani a le Laufou ua latou taumafai ona fa’ato’a filemu mai i agaga o’otia o i latou uma ua faigata ona toe afea le latou faleoloa ma isi pisinisi uma o lo’o aofia ai i le Laufou Shopping Center.

 

Ua i ai le maliliega i le va o le Pulega o le Laufou ma le Ofisa o le Loia Sili, o le a tatala le afega o le faleoloa i ta’avale uma e aga’i mai Leone i Fagatogo, ae o ta’avale uma o le a aga’i mai Fagatogo e o atu aga’i i Leone o le a le mafai ona afe i le faleoloa, peita’i e fa’aauau pea ona malaga aga’i i Leone se’ia maua se latou afea ai le Laufou. 

 

O le mea lea e tupu pe a oo ina pisi tele le alatele i itula masani, ae a oo loa ona mama le fa’asologa o ta’avale ona mafai lea ona afe, peita’i o le a i ai lava fo’i ma le vasega o leoleo o le tatou Malo, lea e fa’amalosia lenei suiga fou o le tulafono tau feoa’iga i alatele.

 

Mai le Aso Gafua o le vaiaso ua te’a, ua mae’a ave’esea ai le Fale Fa’atalipasi i lumafale o le Laufou, ma lumafale o le Faletele Samoa i Utulei, ona o le taumafaiga lava e fa’afo’ia le poloka tele o le alatele i taimi e pisi ma to’atele ai le mamalu lautele e feoa’i ai latou taavale i le alatele.

 

O le ala masani o le tulafono e ao ina fa’alauiloa fa’apitoa i le mamalu lautele le suiga fou o le tulafono tau feoa’iga, ona fa’ato’a fa’amalosia ai lea, peita’i o lo ua faia fa’amalosia le fa’amamaluina o lea tulafono, ma fa’atonuina tagata ave ta’avale i le taimi lava ua manatu ai le ta’ita’i o le Malo e amata loa ona fa’amamalu nei suiga.

 

O le ala lea o le talanoa mai o le sui o le pulega a le Laufou, ina ia fa’ailoa i le mamalu lautele le iuga ua i ai nei feoa’iga i le alatele i lumafale o le latou faleoloa, ma suiga e mafai ai ona maua nisi e afea le latou faleoloa, ma le toe o ese mai fo’i o ta’avale.

 

I le aso Faraile na te’a nei, sa matauina ai le ese o le nofoaga na fa’atumutumu i ai le poloka, peita’i o lo’o ua le mafai fo’i ona afea e ta’avale le alatele e aga’i atu i le Malaeva’alele mai le itula e 3:30 se’ia oo i le 5:30 i le afiafi. O le matua tumutumu o le poloka o ta’avale ma ua afua ai lea suiga fou.  Na to’atele leoleo sa latou fa’amalosia lea faiga fou i le alatele i lea afiafi. I le suiga fou lea, ua matua leai lava ma se fa’aaliga mo le mamalu lautele fo’i, ae ua fa’amalosia lava.

 

MAI LE 820 TALOSAGA - 37 UA TALIA MO LE PUA/FPUCP: Mai le 820 o talosaga mo le fa’atupega a le Panfemic Umemployment Assistance (PUA) ma le Federal Pandemic Compnesastion Unemployment (FPCU) ua fa’ailoa i se fa’aaliga a Kovana Lolo Matalasi Moliga, ua na’o le 37 i latou ua mae’a pasia mo mo i polokalama e lua. 

 

O le aofaiga o le tinoitupe lea e ofoina mai mo lea fesoasoani  e $376,849 ma ua iloga ai o le a agava’a i latou nei i le siaki fesoasoani e $9,000 mo talosaga nei e 37. 

 

O lenei fesoasoani mo i latou sa aafia a latou galuega ona o le fa’asa o le COVID-19. O i latou e agava’a i lea polokalama ua na o Sitiseni o Amerika, Nasionale o Amerika, ma i latou e fa’ataga o nonofo i Amerika. 

 

O lona auiga e le agava’a i latou i tagata mai fafo, ae o lo’o fa’atagaina ona galulueg i Amerika Samoa ma totogi lafoga. 

 

 O le fa’atupega lea mo le masina o Fepuari ma Mati 2020, ma e fuafua fo’i le tinoitupe maua i vaitau na fa’aletonu ai latou galuega.

 

O lo ua fa’ailoa mai fo’i, o le a tauau e lusi le tinoitupe a le FDUC pe afai o le a le toe pasia e le Konekeresi  lona soso’oga o lo’o mo’omia nei.

 

Ua fa’ailoa e Lolo, “Ina ua maua mai aiaiga o le tinoitupe lea, sa ou fa’ailoa atu i le tatou Faipule i le Konekeresi Tali Aumua Amata mo lana fesoasoani ina ia fa’afaigofie ai ona agava’a le to’atele o i latou nei e talia e galulue i le tatou malo ma o lo’o totogi lafoga fo’i i latou i le tamaoaiga tausi o le atunuu. Peita’i ua taua’aoina mai e le Matagaluega o Tagata Faigaluega a le tatou Malo, ua na’o le 37 o talosaga na taua’aoina, ua talia e fa’atupe i lea alamanuia.”

 

Ua fa’afetaia e ia le galuega tele sa nafa ma le DHR ma le latou fa’atonu ina ia mafai ona maua i latou ua agava’a i lea alamanuia. 

 

ALAFOU MAI TASI STREET - OO ALATELE O LE PUBLIC WORKS & PISINISI:

 

Ua nei le alafou ua tapena e le malo ina ia fa’ateleina ai nisi ala e fa’aitiitia ai le tele o ta’avale i luga o le alatele i taimi e poloka ai feoaiga o ta’avale i le atunuu. Ua fa’ailoa mai ua tapena le malo se isi ala alo e amata mai le Tasi Street i le Paka Liona, ae tau atu i le ala o i ai le Public Works ma isi pisinisi i Tafuna lava.

 

O le auala tonu lava lea e oo atu i le NAPA i le alatele e aga’i atu i le Malae Va’alele.

 

Ua fa’ailoa mai i se lipoti a le Kovana i le fonotaga o le aso Faraile talu ai. Ua fa’ailoa mai ua amata le galueaina o lea ala alo ma ua fuafua fo’i e tau fesoasoani i le to’atuga o le atunuu i le tumutumu o le alatele ma ua fa’ailoa mai e le o toe mamao ae mafai loa ona fa’aaogaina lea ala alo.

 

Ua iloga mai, e leai lava se taimi atofaina mo se tauofoga, ae maise o se pemita fo’i e fa’atautaia ai lea galuega.

 

O le vaiaso talu ai sa amata le galuega ma ua fuafua e na o le lua vaiaso e faia ai ona ma’ea lea. E le’i fa’ailoa e le malo le kamupani ua mauaina lea konekarate.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all