Skip to main content

Tala I Vaifanua

FA’AAOGA TAIMI E FAIA AI GALUEGA LELEI & FA’AMATAGOFIE AI LOU SIOMAGA

 

Ua manaia fo’i le taumafaiga ua amata mai e le American Samoa Alliance Against Domestic and Sexual Violence, ina ia fa’aaoga tatau i ai le taimi lea ua fa’asa ai le tatou fa’apotopoto ma toe tulata le tasi i le isi i le atunuu.

 

“O lo ua fa’atulaga mai le polokalama lea e fa’aaoga ai le taimi aoga, toe ave’esea ai le popolevale ma le nofo le mautonu, ia fa’aaoga e fa’aalu le mafaufau ina ia taumafai e fa’ailoa mai ou lagona fiafia, pe fa’anoanoa, poo le a lava, ae tusia aga’i i ai sau ata.” O le taumafaiga lea ua faailoa mai e le sui o le Pua Tofaeono Art & Photography, le tamaita’i laa o Pua Tofaeono.

 

“I ituaiga omiga o lagona eseese fa’aletagata, e mafai ona fa’amatala auililia mai e sau ata tusia ma vali i lanu eseese. O ata ua tusia ma valia e i latou na fa’atinoa lea manulauti e fa’aalu ma fa’aaoga tatau i ai le taimi o malolo ai mai galuega, tau leai fo’i ni galuega fa’atino i ofisa, ua iloga mai ai, o loo tumau le fiafia i o latou loto.” O se tala lea a Pua i ulua’i fua o le taumafaiga ua va’aia nei.

 

O le vasega la lenei ua amata lava i le latou ofisa autu ma ma ua lu’ia ai fo’i i latou uma e fa’atino le fa’amoemoe, ma ua fa’atonutonu lava e Pua lea vasega se’ia oo ina mae’a ma fa’aalia a latou ulua’i galuega ua mae’a.

 

FA’AAUAU LE FA’ASA 30 ASO - 11 MEA E LE SUIA, AE I AI SUIGA LAITI:

 

Ia Me 01, 2020 ua toe sainia ai e Kovana Lolo Moliga le fa’amamaluina lona fa o le Fa’asa ona o le fa’ama’i pipisi, le coronavirus.

 

Mo le isi 30 aso o le a oo atu ai ia Iuni 01, 2020, ma o le a fa’amalosia pea tamau o le aiaiga fa’a-Code Blue i le atunuu, e pei ona fa’atulagaina mai le amataga, ae i ai nai suiga laiti, ae taua tele.

 

O le a tumau pea ona taofia a’oga a le fanau a’oga i a’oga mai vasega laiti lava se’ia pa’ia le Kolisi Tuufa’atasi, ma e aofia fa’atasi ai a’oga a le Malo ma a’oga tumaoti.

 

Ua taofia le faia o ni fa’atasiga tetele mo le mamalu lautele, ae ua talia na’o a’iga e mafai ona faia fa’atasiga ae le silia i le to’a 10 tagata e auai ma e tatau ona usita’ia le tulaga vava mamao i taimi uma.

 

Ua tumau fo’i le fa’asa ona toe tatala ni pisinisi pe a tuana’i le 6:00 i le afiafi ma ua faamamaluina fo’i le tatala i le 6:00 i le taeao, tapunia i le 6:00 i le afiafi, se’i vagana ai pisinisi poo fale’aiga e mafai ona oka ma ave’esea atu ‘aiga mo aiga, e faato’a tapunia lea i le 10:00 i le po. Peita’i o latou nofoaga  e mafai ona alaala ma tausasami i o latou fale’aiga e tapunia lava i le 6:00 i le afiafi.

 

Ua fa’apea fo’i ma ta’avale laiti la’upasese ma pasi, e tatala le fela’ua’iga o pasese mai le 6:00 i le taeao se’ia oo i le 6:00 i le afiafi ae na’o pasi la’u pasese a le Kamupani I’a e togipau e mafai ona fa’agatua i lea aiaiga.

 

Ua taofia foi ma pasese uma e femalaga’i i le va o Honolulu ma Pago Pago e ala i le Hawaiian Air peita’i, ua fa’atulaga le malaga Me 31, 2020 ina ia tatala mo femalaga’iga.

 

Ua taofia fo’i faigamalaga a le Samoa Airways i le va o Samoa na lua, se’ia i ai se isi suiga e toe fa’ailoa atu, e afua lava lea i se a’afiaga o se tasi o malo i le fa’ama’i pipisi.

 

Ua tapunia pea lotu ma fonotaga o soo se ituaiga ma ua fa’amalosia pea i le mamalu lasilasi o ekalesia ina ia fa’aauau ona faia e pei ona i ai nei, sauniga fai i totonu o aiga, lea ua matauina ua oo atu lava le lauga o le Upu i lotoifale o aiga ona o so’otaga tau initeneti e pei ona maua i nei vaitau.

 

O se suiga fou ua i ai nei i le faasa, ua fa’ailoa manino mai ai, “O i latou uma e manatu e fa’ao’o mai tino maliu o latou pelega i le atunuu i lenei vaitau, ua taofia lea mai le fa’auia mai i le Cargo se’i vagana lava ua faamaonia ma fa’ataga mai e Kovana Lolo Moliga po’o le Komiti Fa’afoe o le Coronavirus.”

 

E tatau ona matua saili i le fa’atagaga lea a’o le’i fuafua le aiga e aumaia le latou maliu mai fafo, aua a le usita’ia lea aiaiga o le fa’asa, e tauau e i ai le tagata faigaluega i lea Kamupani po’o oe fo’i le sui o talosaga le aumaia o tou pelega e moliga i le tulafono ona ua solituina le fa’asa.

 

Ua fa’ailoa manino foi i le aiaiga o le faasa, “Ona o le manatu ina ia saogalemu pea le tulaga o mea taumafa ia lava le sapalai i le atunuu, ma ia tumau pea ona fa’atautaia galuega a le Kamupani I’a ona ole to’atele o aiga e moomia le tamaoaiga tausi o lo’o sapaia ai, ae maise foi o le sapalai o le i’a mo lea fa’amoemoe e tasi, ua fa’ataga ai pea le ulufale mai o Va’a Oloa ma Va’a Fagota i le atunuu. Peita’i e ao ia i latou uma ona usita’ia aiaiga tau le ulufale mai ma suesueina a’ia’i latou va’a i tulaga uma o le nofo saogalemu o le atunuu mai le fa’ama’i Coronavirus.”

 

Ua tamau foi matagaluega uma o le malo ina ia fa’atautaia i le 20itula faigaluega ae totogia i le 40 itula faigaluega o tagata faigaluega uma.

 

O le siitia o tau o oloa ua matua fa’asaina lava i oloa fa’atau atu i le mamalu lautele. Afai e matauina se siitaga o tau oloa, e mafai ona lipotia mai.

 

Fa’ailoa mai fo’i a le ali’i Taitaifono o le Komiti fa’afoe o le Coronavirus, Iulogologo Pereira, “O le fa’aiuga a le Kovana ina ia faaauau lenei fa’asa, e le o faigofie lava. Peitai ona o le naunau ina ia puipuia le atunuu mai le tau togafitia mulimuli, ua sili lea nai lo isi mea uma lava.”

 

E le gata i lea, ua matauina i nisi o atunuu ua fa’amama le latou fa’asa, ua vave ona toe sasao ane ai le Coronavirus ma ua foliga mai ua fasi fa’alua na malo ona o le vave tatala o le fa’asa.

 

O le taimi ua toe atofaina nei mo le faasa lea, o le a lava ma totoe e tapena ai le faiga o tuiga fa’asolo e suesue ai poo maua tagata i le Coronavirus pe leai a le Matagaluega o le Soifua Maloloina. O se faiga e tatau lava ona faia ia mautinoa o lo’o tatou nonofo saogalemu uma lava. Peita’i o lea faiga atoa e ao ina lava ma totoe le sapalai o suega ua mae’a fa’amautu mai i potu suesue mo le sailiga o tagata uma ua iloga mai ai auga o le Cornavirus.

 

Ua mae’a fa’aulu atu lea fuafuaga mo le tuiga o le atunuu ia Robert Fenton o le FEMA ina ia latou pasia ma fesoasoani mai ai i le fa’alava o nei sapalai e moomia e fa’atautaia ai le tuiga o le atunuu.

 

O mea ua moomia o le sapalai o suega nei mo le Coronavirus ma le faamautu mai fo’i o ni fesoasoani tau tagata faigaluega agava’a mo le fesoasoani i le aufaigaluega ua i ai nei mo le fa’atautaiga o suega o le Coronavirus i Potu suesue o i ai nei a le falema’i tele i Faga’alu ma lea foi tautua i le Mataglauega o le Soifua Maloloina.

 

Ua fa’ailoa mai ua tapena mai le aufaigaluega agava’a a le Militeri mo lea fa’amoemoe aoga ua talosagaina, ma o le a galulue fa’atasi ma tatou aufaigaluega i potu suesue ua i ai nei a le atunuu.

 

O lenei 30 aso la ua toe fa’aopoopo nei, e ao ina mae’a ane ua lava ma totoe fa’amaumauga uma e mafai ona fa’atatau aga’i i ai fa’aiuga pe fa’aauau le fa’asa pe soloia pe a oo mai Iuni 01, 2020.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all