Skip to main content

Tala I Vaifanua

VAIASO TAUALOA TAUTUA  FALE O SU’ESU’EGA FA’AFOMA’I [LABORATORY]

 

Ua auai le vasega o Fale o Suesuega Fa’afoma’i [Laboratory] i le tatou teritori i le fa’ataua o lo’o fa’atautaia i le Iunaite Setete ma ua fa’apea fo’i ona oo atu le tatou nei tautua ina ia fa’amaumau mai fo’i nisi o tiute ua fa’amautu i tatou Potu o Suesuega Fa’afoma’i ina ia fa’ailoa vave mai pe o maua nisi i le Coronavirus pe leai.

 

I le Potu o Suesuega Fa’afoma’i a le Matagaluega o le Soifua Maloloina ua i ai nei i le falema’i fa’aitumalo i Tafuna, ua fa’aauupegaina le aufaigaluega ina ia mafai ona latou fa’aaogaina masini o le talutalufou mo suega o le Coronavirus, lea ua i ai nei i lea potu o suesuega fa’afoma’i, e su’ea ai nisi ua maua i lea fa’ama’i pipisi.

 

“O le taimi nei, ua i ai le 2 masini fou lava mo nei su’ega, le ituaiga o le “Abbott ID NID-19” ma o masini ua fa’ato’a oo mai lava mo nei su’ega, ua mae’a fa’aaogaina fo’i mo suega e lua ua tuana’i, ma maua ane ai, e le o maua nei sui i le Coronavirus,” o se tala lea a le tamaita’i pule o lea Potu Suesuega Fa’afoma’i a le DOH, June Salesa Vaifanua-Leo.

 

Sa ia fa’ailoa e to’alima o lo’o galulue nei i le potu o suesuega fa’afoma’i lenei, ua agava’a mo le fa’aaogaina o nei masini.

 

E le ua na’o nei masini ua agava’a ai i latou nei, ae ua i ai fo’i ma le masini lapo’a atu e fa suega e mafai ona sailia ai mo le taimi e tasi, le ituaiga “GeneXpert DxPCR” lea o lo’o tatalia le to’ai taunuu mai o le isi masini fou.

 

Fa’ailoa e Vaifanua-Leo, “I le masini tele lea e faia ai suega e fa i le taimi e tasi, le GeneXpert DxPCR, ua le na’o le Coronavirus e mafai ai ona sailia ai ona suesuega, peita’i ua mafai ona faia ai suesuega fo’i o le TB poo le fatafata vaivai, ma ituaiga o gasegase e feavea’i i feusua’iga fa’aleituaiga.”

 

Ua fa’ailoa mai fo’i, o le mafuaga lea na mua’i i ai le tatou masini a’o le’i oo mai le Coronavirus i le tatou atunuu ma le lalolagi atoa. Peita’i, o lea lava fo’i ua toe agavaa i tatou i le fa’atupega a le CDC, PIHOA, US Human Health Services, WHO ma le FEMA ina ia toe aumaia ai le isi masini fou o lea lava ituaiga fa’atasi ai ma suega e fa’aaogaina ai e 1200.

 

“I le taimi nei, e 212 suega ua i ai mo masini o le ituaiga fou e lua, “Abbott ID NOW COVID-19” ua mafai ona fa’aaogaina mo suega o nisi ua masalomia ua a’afia i le Coronavirus i le tatou atunuu. Ua na’o le 29 suega ua faia mo i latou ua masalomia ua i ai auga o le covid-19 i le tatou atunuu, ma e lua suega ua fa’aaogaina ai nei masini Abbott, ma ua leai lava se suiga ua fa’amaonia mai ua maua i lea ma’i pipisi,” o se fa’apupulaga lea a Vaifanua-Leo.

 

O i latou e to’alima ua agava’a e fa’atautaia suega e aofia ai Vaifanua-Leo; Catherine Montalbo; Judy Su’a Ulufale; Paea’e Tufono ma Savali Atoa Fuimaono, peita’i o le tautua atoa o lo’o i lalo o le va’ava’aiga a le Fa’atonu o Potu o Suesuega Faafoma’i a le DoH Vasiti Uluiviti.

 

“I le tomai ua mae’a a’otauina ai i latou uma nei fa’atasi ai ma le latou naunau ina ia faia le galuega, ua i ai le soifua  saogalemu o le atunuu i o matou lima. Pau o lea ia manatua i matou i a outou tatalo, ina ia tumau le malosi ma ia maua pea le atamai e fa’aauau ma fa’aleleia atili ai le tautuaina o le atunuu. O le fa’amaoni fo’i ma le naunau ia tautuaina le atunuu i taimi uma, ua i o matou loto lava i taimi uma o lenei tautua,,” o se tala lea a Vaifanua-Leo.

 

O lenei vaiaso atoa, ua fa’atulaga lea mo potu suesue fa’afoma’i i Amerika ma ua aofia fa’atasi ai fo’i ma le potu suesue faafomai i le LBJ Medical Center.

 

Peita’i, mo nei lava masini uma mo suesuega o le Coronavirus ua na’o le potu o talavai a le DOH ua fa’atula’ia ai.

 

“Talu mai ia Aperila 14, 2020 ua mafai e Amerika Samoa ona fa’atautaia suesuega e mafai ai ona vave fa’aalia mai pe o maua se tasi i le Coronavirus pe leai, ona o le foa’i o nei masini Abbott ID NOW Covid -19, ma e na’o le 20 minute e fa’atalia ai se fa’aiuga,” o se tala lea a Vaifanua-Leo.

 

O isi uma suega mo gasegase o lo’o va’aia e foma’i i le LBJ Medical Center o lo’o fa’atautaia mai fo’i na suesuega i lea fo’i vaega o le tautua.

 

FA’AMANATU SISIGAFU’A LONA 120 AMERIKA SAMOA

 

I le atoaga o le 120 tausaga talu ona avea o Amerika Samoa ma teritori o le Iunaite Setete, ua fa’ailogaina ai i le sisia a’e o Tagavai a le Malo tele fa’apea ma le malo fa’ateritori o Amerika Samoa i le Malaeoletalu i Fagatogo i le taeao o le aso Faraile ua te’a.

 

O le toe sisigafu’a fo’i lenei mo le faigamalo a le afioga Kovana Lolo Moliga ma Lemanu Peleti Mauga, ma ua le manatu ai i laua i lea tulaga, peita’i ua taofia le to’atele mai le auai i lenei fa’atasiga tele, ina ia fa’amautu le Coronavirus, le fa’ama’i pipisi ua a’afia ai le lalolagi atoa i lenei vaitau. O le manulauti o lenei sisigafu’a “Samoa Muamua le Atua!”.

 

“E ui ina ua le fa’ataunuuina lenei aso e pei ona fuafua mai a’o le’i fa’atula’ia lenei fa’asa ona o le Coronavirus, ae le fa’amamaina ai le taua o le atoa o le 120 tausaga talu ona tausia lelei ma malupuipuia i tatou e le Malo tele o le Iunaite Setete. Ua tatau ai ona tatou sii le fa’afetai i le Atua, ma tatou fa’ataua atili pea le feagaiga na fa’amauina e tatou tua’a ma le Malo Tele ua tatou ola fiafia ai e oo mai i lenei tausaga,” o ose vaega lea o le saunoaga a le kovana.

 

“Ua tatou le o mai fa’atasi e pei ona faia mai i tausaga uma taitasi.O lenei tausaga ua mafaufauina ia faia fa’apenei ina ia mautinoa o fa’ailoa i le Atua lo tatou agaga fa’afetai i lenei tele o tausaga o tausia lelei mai i tatou e le Malo Tele e ala i ana fa’amanuiaga e tele ua fa’auia mai i lea feagaiga na tapena ma fa’amautu mai e o tatou tua’a ua mavae atu.”

 

“Ona o lenei fa’ama’i ua pepesi mai, ua toe fa’atulaga tonu mai ai lea fa’ailo e le Atua mo i tatou i lenei fa’amoemoe. Aua nei mama ia i tatou uma le taua o lenei fa’amoemoe lelei ao tatou aga atu mo isi tausaga o lumana’i i le va lelei ma le Malo Tele o lo’o latou puipuimalu ma tausia lelei i tatou e pei ona fa’atulaga mai ai e tatou tua’a ua mavae.”

 

O le sauniga sa faia le tatalo e Rev. Fa’aeteete Saifoloi, Taitaifono o le EFKAS, ona soso’o lea ma le faitauga aloaia o le Poloaiga Fa’alaua’itele a le Kovana mo lenei sisigafu’a na faitauina i le gagana Peretania e Lydia Faleafine Nomura sui o le Initeria, ma le gagana Samoa e Tapa’au Daniel Aga, Ofisa o le Kovana Sili.

 

Talu ai ona o poloaiga o fa’asa o le coroanvirus, e le’i auai le atunu’u ae maise sui o le kapineta. O le afioga i le Lutena Kovana o loo i ai pea i Hawaii ona o se fa’atafa gasegase o se tasi o le fanau. Ua fa’apea fo’i ona le auai le afioga le Fa’amasino Sili Michael Kruse, ona o lo’o fa’agasegasea.

 

O ta’ta’i o le malo sa aua na’o le Peresetene o le Senate Gaoteote Palaie, Fofoga Fetalai o le Maota o Sui Savali Talavou Ale ma le Failautusi o le Ofisa o Mataupu Tau Samoa, Mauga Tasi Asuega. Sa auai foi le faletua o le kovana, Cynthia Malala Moliga.

 

I le sauniga atoa sa fa’aaogaina ai e Kovana Lolo ma lona faletua la’ua tapuni fofoga fa’apea fo’i ma le aufaigaluega a le Ofisa o le Kovana ma isi sa auai.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all