Skip to main content

Tala I Vaifanua

TUATUSI E AO INA LISIA I LE TUSIGAIGOA 2020

 

O le aso ananafi, Fepuari 3, sa amata ai le vaega muamua o le tusigaigoa mo Amerika Samoa o le 2020, e lisina ma le fa’amauina o falenofo uma i totonu o Amerika Samoa.

 

Ua aofia i lea lisi, o ituaiga o fale o nofoia e tagata o le aiga i afioaga i Tutuila, Aunu’u ma e Manu’atele. O lo’o manaomia le lisia ma le fa’amauina o falenofo i Amerika Samoa, ae le’i amata le galuega o le faitau aofai o tagata nu’u mo le 2020 i le masina o Mati.

 

Ua fa’atautoina i latou e faia nei fa’amaumauga uma a le Tusigaigoa 2020, po’o latou tagata faigaluega, ina ia fa’amaumau mai mea tonu uma e tusa o le latou va’aiga lautele i aiga o nonofo i fale ua latou fa’amauina, ae o le mea sili o le maua fo’i o le tuatusi o fa’aaogaina e i latou.

 

Ua matua fa’atoga mai le fa’atonu sili o le Matagaluega o Fefa’ataua’iga lea e fa’atautaia le Tusigaigoa fa’alotoifale i le mamalu lautele o le atunu’u, “Fa’amolemole le atunu’u ia tautuana galulue fa’atasi mai ma le aufaigaluega mamalu ua talafa’auto atu ina ia tusia mai suafa ma isi uma fa’amaumauga ua mae’a fa’amauina i pepa fa’atumu mo le tusigaigoa.”

 

Ua le gata i le mamalu o le atunu’u, ae ua fa’atalosagaina fo’i le mamalu pulenuu ma leoleo i Afiaoaga ta’itasi ia fa’autagia le fa’atumuga o tali o fesili uma ua aofia i pepa mo le tusigaigoa ia faia ma le fa’amaoni a’ia’i lava.

 

E ese mai lea ae o le ae ia saogalemu lava le aufaigaluega i totonu o afio’aga ta’itasi, ma ia fa’asino fo’i i latou i nofoaga o aiga ta’itasi, tusa lava po’o le a le mamao i tuamauga o mea e alaala ai nisi o i latou.

 

TO’ALUA TAGATA FAIGALUEGA OFISA KOVANA FA’ATE’A

 

Ua atoa ai nei le to’alua o tagata faigaluega a le Ofisa o le Kovana ua fa’ate’a mai lana galuega ona o a’afiaga mai le fa’alauiloaga o le siaki totogi a le tamaita’i faigaluega o le ofisa o le Medicaid.

 

O se iuga lea o le suesuega na fa’atautaia e le vasega o Leoleo ma le Matagaluega o le Saogalemu Fa’alotoifale na talosagaina lea e le tama’itai fa’atonu o le Ofisa o le Medicaid a Amerika Samoa, Sandra King Young.

 

O le ua fa’ate’a ese mai lana galuega, o le fesoasoani o le Ofisa o Tupe a le Ofisa o le Kovana Sili talu mai le tausaga e 1997. Sa galue mai o ia i le faigamalo a Tauese/Togiola, faigamalo a Togiola/Faoa ma oo mai ai i le faigamalo a Lolo/Lemanu.

 

Ua mae’a fo’i ona fa’ate’a le failautusi a le afioga le Sui Kovana, Soliali’i Sally Faumuina ona o lea lava fa’aletonu na alia’i tonu i le vaitau o le kerisimasi 2019.

 

TO’ALUA A’OGA A SAMOA, TAOFIA NEI I LE QUARANTINE I FALEOLO

 

I se lipoti mai Samoa, o lo’o fa’ailoa ai e le Minisita o le Soifua Maloloina e fa’apea, o fanau a’oga e to’alua a Samoa ua taliu mai Saina, ua taofia nei i le falema’i i Faleolo ina ia mata’i pea pe o maua i auga o le Coronavirus.

 

O le ali’i e fa’auluulu i ai le Fa’asalalauga a le Malo, Lavetiga Tuiletufuga, sa ia fa’ailoa maia, “O nei fanau sa alaala ma a’o’oga fa’apitoa i Saina e tau’avea ai latou sikolasipi, na fa’ato’a malaga mai Saina, peita’i ua le o mautinoa po’o gafea o Saina sa a’o’oga ai.”

 

Ua ia fa’ailoa mai fo’i, “E le’i matauina i le fanau ni auga o le maua ai i le Coronavirus, i le taimi na ulufale mai ai, peita’i ona o lo’o malaga mai i la’ua mai Saina, o lea ua Coronavirus.”

 

“O le fa’amalosia o aiaiga o feoa’iga i le va o Samoa ma isi atunu’u ua lisia mai ua maua ai tagata i lenei fa’ama’i pipisi, o le a fa’amaonia ai le le ulufale mai i lea fa’amai mata’utia ae leai se vaila’au e togafitia ai i le atunu’u,” o le toe saunoaga lea a Tuiletufuga.

 

O le toalua lea o fanau a Samoa sa a’o’oga i Saina ua atoa i ai le to’afa o tagata na va’ava’aia toto’a mo le 14 aso i le falema’i i Faleolo i Samoa.

 

E toalua fo’i o seila lea sa taofia ua toe fa’afo’i mai lava lo la’ua malosi, ma e le o va’aia ai fo’i ni auga o le Coronavirus, ae o lo’o taofia lava se’ia mae’a le 2 vaiaso o mana’omia e ao ina taofia ai mo suesuega atili.

 

O se isi lava aiaiga o le taofiga fa’apitoa i le falema’i o i latou e ao ina taofia mo suesuega atili o le Coronavirus, e le taga i ai ni asiasiga a nisi, e matua nonofo ese mai o latou aiga ae ua na’o fomai ma tausima’i fa’apitoa e va’aia i latou i aso ta’itai mo le 14 aso.

 

Ua fa’amauina nei, o i latou uma o sui na toe fa’afo’i ese mai Samoa, ua na’o tagata nu’u moni lava o Saina.

 

“O le autu o le taumafaiga lenei, aua lava ne’i tau matemate le saogalemu a’ia’i o le atunu’u, aua e le o i ai ni vaila’au mo togafitiga o lea gasegase pipisi,” o se tala lea a Tuiletufuga.

 

O lo ua aofia i nisi sa toe fa’afo’i o le ulugali’i na malaga atu mai Pago Pago, o i la’ua na ulufale mai Hawaii ma uia ai Pago Pago ae fia ulufale atu i Samoa. Fa’ailoa e le Matagaluega o le Soifua Maloloina a Amerika Samoa e fa’apea e le’i malaga lea ulugali’i i Saina ae sa malosi le fiva o lea ulugali’i.

 

TAGA’I SAMOA AIRWAYS TI VA’ALELE TETELE TEISI MO TAUTUA

 

Ua amata nei ona fa’atulaga mai ni feoaiga i va’alele tetele teisi a le Samoa Airways e tautuaina i tatou i le o Faleolo ma Tafuna Airport i aso ta’itasi.

 

O le ali’i Minisita o le Public Enterprise  Lautafi Fio Purcell o le palemene a Samoa sa ia fa’aalia lea tulaga i le latou fonotaga talu ai nei i Apia.

 

Ua fa’ailoa mai e Purcell o le ituaiga va’alele lea e fa’aaogaina nei mo faigamalaga, ua mae’a nei ona suia i le ituaiga o va’alele e ta’i 50 pasese e malaga ai i le taimi e tasi.

 

E ese mai malaga nei e faia i le va o Faleolo ma Tafuna Airport, ua amata aiaia fo’i faigamalaga a ia va’alele i Tonga, Tokelau ma Fiti i le taimi nei.

 

Talu mai le tapunia aloa’ia ai o le Malae Va’alele i Fagalii, sa fa’ailoa mai lava e le Malo o Samoa, o le a latou suia latou va’alele laiti o le ituaiga o Twin Otter o lo’o fa’aauau ai pea malaga mo sina taimi, i ni ituaiga va’alele tetele atu, lea la ua atagia mai nei.

 

O ituaiga o va’alele nei, e le mafai ona tulaueleele i Fagalii Airport ma o le afuaga fo’i lea o le toe siitia o lea tautua i le malae va’alele fa’avaomalo i Faleolo.

 

I le taimi nei, ua na’o o le Talofa Airways o lo’o to’alua nei ma le Samoa Airways e tautuaina le va lea o i tatou ma Faleolo Samoa.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all