Skip to main content

Talosaga Lolo i le Fono e fa’aali uiga fa’aaloalo i sui o lana Kapeneta

O le faia e sui o le Fono Faitulafono o ni saunoaga e osofa’i ai ni isi o sui o le Kapeneta a le afioga i le ali’i Kovana, i le taimi na iloiloina ai e le Fono le Tupe Faasoasoa a le malo mo le Tausaga Tupe fou 2020, na mafua ai ona tuuina atu se tusi mai le ali’i Kovana, e talosagaina ai sui o le Fono ina ia fa’aalia uiga fa’aaloalo i sui o le Kapeneta.

 

O le kopi o le tusi a le tofa Lolo Matalasi Moliga na mafai ona tufatufaina atu i afioga i Senatoa ma Faipule o le Fono Faitulafono, atoa ai Faatonusili ma Fa’auluuluga o Matagaluega ma Ofisa Tumaoti a le malo.

 

I le aso 19 o Setema 2019, na tuuina atu ai e le tofa Lolo kopi o lana tusi i Ta’ita’i o le Fono Faitulafono, fa’asaga i saunoaga na lalafo e ni isi o Senatoa ma Faipule fa’asaga i nisi o Faatonusili o Ofisa ma Matagaluega a le malo

 

Na taua e Lolo i lana tusi e fa’apea, talu ai sa avea fo’i o ia ma sui o le Fono Faitulafono i tausaga ua mavae, e naunau ai lava ina ia fa’atumauina le mamalu ma le fa’aaloalo maualuga e tatau mo le Fono Faitulafono, e ala i le aloaia lea o ana ta’iala ma faiga fa’avae i le va feagai ai ma le Vaega Faamalosi Tulafono.

 

O ia ta’iala ma faiga fa’avae e pei ona taua e Lolo i lana tusi, o le tatau lea i Faatonusili uma o le Kapeneta ona oo atu i luma o le Foo i soo se taimi e talanoaina ai le Paketi a le malo, ina ia mafai ai ona sailia le mea amiotonu i auala o lo o fa’atino ai galuega a le malo, ona o ia fo’i o se tasi o tagata na te matua lagolagoina le tatau lea ona fai le mea amiotonu.

 

Na taua e Lolo e fa’apea, o se tasi o faiga masani e atagia ma maualuga ai le aganu’u a Samoa, o le tulaga o le fa’aaloalo. I lona talitonuga, afai e finagalo afioga i Senatoa ma Faipule e alaga tatau ia te i latou le fa’aaloalo, e tatau fo’i ona latou faailoa atu le fa’aaloalo lava fo’i lea e tasi i ana Fa’atonusili, i latou ua taua o sui o lana Kapeneta.

 

“O nisi o Fa’atonusili ma tagata faigaluega i lo’u Ofisa o Fa’asuaga ma ali’i taua o nu’u ma itumalo, ae o nisi fo’i o matai fai upu i totonu o afioaga eseese, aemaise ai fo’i, o nisi o i latou o ta’ita’i o aiga o le atunu’u,” o se vaega lea o le tusi a le ali’i Kovana i Ta’ita’i o le Fono Faitulafono.

 

“O saunoaga soona lalafo faapea ai upu mamafa ma le ogaoga na saunoa i ai nisi o afioga i Senatoa ma Faipule fa’asaga i isi sui o la’u Kapenta, ua lagona ai le fa’anoanoa atoa ai ma le le fiafia ia te a’u o le latou Ta’ita’i. O ituaiga saunoaga le manuia nei ma le faalumaluma e le tatau i ni Ta’ita’i o se malo ona latou fa’aaogaina. E le gata e le tatau ona tuuina atu nei ituaiga saunoaga i isi fo’i tagata u filifilia e avea ma Ta’ita’i, ae e atagia mai ai amioga mataga ma le le migao i tu ma agaifanua a Samoa.”

 

Saunoa atili Lolo e fa’apea, o le faia o ni ituaiga saunoaga fa’asaga i nisi o sui o le Kapeneta e le o ni tagatanu’u o Samoa, e pei o le susuga a Lewis Wolman, Wallon Young ma isi, e le tagata ua le o gatasi ma uiga alofa ma le tausaafia o tagata Samoa, ae ua atagia atu ai uiga ma va’ava’a o ona ta’ita’i.

 

O le fesiligia fo’i e Senatoa ma Faipule o fa’amatalaga e fa’atatau i olaga ma soifuaga o nei auauna, aemaise ai o le mafua’aga ua ala ai ona oo mai i Amerika Samoa e nonofo ma galulue ai, o se faiga ua atagia mai ai le maualalo o le tofa ma le faautaga. Ae o i latou nei e pei ona taua e Lolo i lana tusi, ua tele tausaga o faataulaga ofo mai o latou ola, taimi ma taleni e tautua ai mo le malo.

 

“O le faia o ni saunoaga ma ni amioaga e faailoa atu ai le vaai maualalo ma le fa’atauva’a i se tagata, o se tulaga lea e matua le taliaina lava i tu ma aganu’u a Samoa,” o le isi lea saunoaga a le Kovana i lana tusi.

 

“O le o lo o avea ma Fesoasoani i la’u faigamalo, o ia o le matai fai upu i lona afioaga ma le itumalo, ae o le auala na lalafo atu i ai saunoaga ia te ia e pei o se tamaitiiti, ua matua maoa’e lava le le fa’aaloalo o ia ituaiga amioaga.”

 

“O le faia o upu e faalumaina ai se tagata o lo o ia umia se tulaga maualuga poo se tama’ita’i talavou fo’i o lo o ia umia ni tulaga maualuluga tau i le galuega, o se tasi lea o tulaga e matua le taliaina lava i tu ma aganu’u a Samoa.”

 

Saunoa Lolo e fa’apea, ua tuuina atu i le Fono Faitulafono le poto ma le atama’i mai le Atua, latou te faia ai faaiuga e manuia ai le atunu’u, peita’i o amioga o lo o fa’aalia e ni isi o sui o le Fono, e le o atagia mai ai tulaga manuia i tu ma aganu’u a Samoa.

 

“E le o ni tamaiti afioga i Fa’atonusili o la’u Kapeneta. O i latou o Ta’ita’i o aiga, nu’u ma itumalo ua uma ona a’oa’oina e fai ma ta’ita’i o le malo, e tatau fo’i ona tuuina atu ia te i latou le fa’aaloalo ma le fa’aeaea, e pei fo’i ona outou finagalo Senatoa ma Faipule e tuuina atu e tagata ia te outou,” o le saunoaga lea a Lolo.

 

O le fa’aauau pea o le lalafo o saunoaga e fa’alumaina ai sui o lana Kapeneta e pei ona saunoa le ali’i Kovana, ua mafua ai loa ona oo atu se lagona ia te ia, ina ia toe iloilo faiga fa’avae e pei ona manaomia ai le oo atu o Faatonusili e molimau i luma o le Fono Faitulafono.

 

Saunoa le ali’i Kovana e fa’apea, e lei i ai lava se taimi na ia manatu ai e le toe amanaiaina ai lea faiga fa’avae o le oo atu o Faatonusili e molimau i luma o le Fono, aemaise lava i taimi e fesiligia ai paketi a Matagaluega ta’itasi, peita’i, afai o e fa’aauau pea uiga le manuia e pei ona faia e afioga i Senatoa ma Faipule, o le a fa’aaogaina loa lona malosi fa’a Kovana e taofia ai le toe oo atu o Faatonusili i luma o le Fono Faitulafono.

 

“Ou te vaai maualuga lava ia outou afioga, tou te puipuia ma fa’aaloalogia a’u Fa’atonusili pe a oo atu i taimi o iloiloga,” o le saunoaga lea a Lolo, faatasi ai ma lona fa’afetaia faapitoa o le afioga i le ali’i Senatoa ia Magalei Logovii, i lona taofia o nisi o fesili sa fesiligia ai e isi Senatoa ana Faatonusili.

 

“Ou te talosaga atu ma lo’u agaga maualalo ia outou afioga i Senatoa ma Fa’atonusili, aua le fa’aaogaina o outou tulaga fa’a ta’ita’i o le Fono Faitulafono o se auala tou te faia ai ni saunoaga le manuia e faalumaina ai sui o la’u Kapeneta. Ia fai outou ma fa’ata’ita’iga lelei i le malo ma le atunu’u.”

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all