Skip to main content

Tala I Vaifanua

USUFONO TALAVOU ALE & REP MELEISEA - FONOTAGA PALEMENE PASEFIKA

 

I le fonotaga a Taitai o Fono Faitulafono po’o Palemene a le Pasefika, o lo’o au ai le Fofoga Fetalai Savali Talavou Ale ma le ali’i Faipule Samuel Ioka Meleisea e usufono mo Amerika Samoa.

 

E to’a 14 ta’ita’i o atunu’u i le fonotaga i Tahiti ia Setema 10 ma le 11.

 

O le ‘au’au o le fonotaga ua fa’ailoa mai “O le toe fa’aleleia o Puna’oa o le tatou Alamoana!” Ona o le tatou Malo o le pau lea o le tatou Oloa fa’atau atu i fafo, o le I’a Tu’uapa maketi i fafo, o le isi lea ala e le tatau ai ona misia avanoa fa’apenei.

 

Fa’ailoa e Meleisea, “O le fonotaga lenei ua sili ona aoga tele mo ta’ita’i o atumotu o le Paseefika, aua o lo’o aofia fa’atasi i tatou i pagatia o lo’o feagai ma atumotu ona o fagotaga o latou ogasami e va’a i’a mai isi malo tetele o Asia ma isi konetineta.”

 

“O ala na soalaupule ai aiaiga o tulafono malilie fa’atasi a ta’ita’i o atumotu o le Pasefika, ina ia saogalemu o tatou ogasamia ma ia fa’atuputeleina pea ona sosia po’o puna’oa, o le isi lea mea taua tele mo se tatou leo i nei aiaiga uma. Fa’afetai tele lo’u sui ua mafai ona ou maua lea avanoa e fefa’asoa’i ai ma ta’ita’i o nei malo uma i le tatou alamoana, e to’a 14 lelei malo na auai i lenei tausaga.”

 

O le pepa na saunoa i ai le sui mai Samoa, Kosi Latu, o ala ua mafai ona toe fa’aleleia ai le tele o puna’oa o le tatou alamoana, ina ia mautinoa, e fa’atumauina pea ona sosia mo augatupulaga o soloa’i mai.

 

O se tasi o mea na fa’amauina i le fonotaga, a tutula’i i latou uma na usufono mo sina 3 minute latou te manatua ai le fa’alavelave na tupito i le Malo o le Iunaite Setete o Amerika i le a’ai tele i Niu Ioka, lea na faatama’ia ai nisi o fale tetele na tautuaina le tele o atunu’u o le lalolagi e ala i fefa’ataua’iga. O le aso 11 o Setema lea fa’amanatuga i Amerika.

 

O le agaga o loo mataituina pea i nei so’otaga fa’ata’ita’i o Malo o le atumotu, ua tasi i tatou i le tatou Alamoana, ua tasi o tatou loto ina ia so’ofa’atasi i lo tatou vasa ia puipuia lelei ona puna’oa, ina ia le fa’alolo tupulaga faia’e o le atuvasa.

 

SIAKI O LAFOGA TUFATUFA I LE TAEAO NEI

 

O le taeao o le aso Faraile na te'a nei, na fa’atulaga e le Matagaluega o Tupe a le malo e tufatufaina siaki mo lafoga toe maua (tax refund checks) a i latou e agava’a. O ia siaki o lafoga mo i latou sa faila a latou lafoga i le va o le aso muamua o Aperika ma Iuni 12.

 

I se pepa o fa’amatalaga i le aso Lulu o le vaiaso lenei sa fa’ailoa ai e le Teutupe a le malo, Uelinitone Tonumaipe’a, e fa’apea e 1,833 tagata totogi lafoga e maua a latou siaki o lafoga i le taeao nei.

 

O le aofaiga o le tupe o lafoga e tufatufaina i lenei aso e silia ma le $1.88 miliona. Mai lea aofaiga e silia ma le $1.06 milion le lafoga mo fanau iti (ACTC) - lea a totogi e le fetarale - ae $814,695 mo lafoga lotoifale.

 

Ua talosagaina i latou o lo’o agava’a e maua lafoga ina ia siaki muamua le Ofisa o Lafoga, ae le’i tu i le laina e maua ai lau siaki. A i ai se fesili fa’afeso’otai le Ofisa o Lafoga i le 633-4181.

 

MALIU TAMAITAI 19 TAUSAGA ONA O LE DENGUE FEVER

 

Ua fa’amaonia e le CEO o le falema’i o le LBJ, Faumuina John Faumuina ma se tasi o Foma’i na va’aia le gasegase tamaitai e 19 tausaga le matua, o le mafuaga o le maliu o lea tama’ita’i talavou, ona o le Dengue Fever.

 

Fa’ailoa e Dr. Seakerise Tuatoo, “O le talavou na aumaia lava i le falema’i ma ua matauina o auga ia o le Dengue Fever. E maualuga lava le fiva, ma e tiga sooga o ivi o le tino, ma gagase le tino atoa.”

 

“E le’i i ai se isi na manatu o le a vave ona tu’ua le mafutaga a lenei tama’ita’i talavou ma lona aiga, peita’i, 5 aso talu ai, ae tupu lea mea, ona o le ma’i ua matele ina masani le atunu’u i ona auga, ae o lo’o tumau foi le i ai pea o namu i le tatou atunuu,” o se tala lea a Dr. Tuatoo.

 

O lenei talavou mai Pago Pago, e aoga i le Kolisi Tu’ufa’atasi i Malaeimi, ma sa fa’aalia e nisi o ana uo mamae i le Kolisi, e le’i i ai lava se tino ma’i na va’aia e i latou i s latou uo mamae, pau o le mea e malosi lava ia e ta’alo ma le ola fiafia laumata ataata, ae ua faate’ia i latou ina ua le toe aulia mai e ia lenei vaiaso atoa i le a’oga.

 

Ua le gata i lea, ua lapata’ia mai le mamalu o matua ina ia avatu fanauiti e fa’aatoa o latou tui puipuia ona o lea ua matauina ua amata fo’i ona pepesi mai ma le misela i le taimi nei. O auga masani lava fo’i o le Misela latou e i ai fo’i le maualuga o le fiva ma e va’aia le pata fa’asolo atoa o le tino o le fanau.

 

TOE FA’AFO’I I SAMOA - TALI MOLIGA TIA’IA O LANA PEPE

 

Mai Samoa o lo’o lipotia ai le tama’ita’i Samoa lea na malaga i Melesia e auai ise kosi fa’afoma’i, peita’i ua fanaua lana pepe, i le aso na soso’o ai ma le aso na tulaueleele ai i Melesia, ma ua ia tia’ia lana pepe i le lapisi i Kuala Liumpur.

 

E mafai ona molia lenei tamaita’i i le tulafono a le malo o Melesia, peita’i, ua feutaga’i ta’ita’i o malo, ma ua maua ai le fa’aiuga, e toe fa’afo’i lelei mai lava le tamaita’i Samoa, e tali i ona moliga ua fa’asaga ia te ia, e tusa ma lona tia’ia o lana pepe, ae le’i iloa pe na ola fo’i pe leai.

 

Ua fa’ailoa fo’i fa’alaua’itele e le alii Palemia, Tuilaepa Sailele Malielegaoi, “O lea ua faia le fa’aiuga a malo na lua, e sili ai le toe fa’afo’i mai o lenei tama’ita’i, ina ia tali i ona moliga i lona lava malo, o lo’o i ai fo’i ma lona aiga ma ona lava tagata, e tauau e malamalama atu ai o ia i le sese ua fai ma lona fa’asalaga e feagai ma ia.”

 

Ua le mafai lava ona fa’alauiloa le suafa o le tamaitai, aua o lenei tu’ua’iga ua fa’asaga i lenei tama’ita’i, ua a’afia ai le pepe. Sa malaga fa’apitoa le Konesula o Samoa i Ausetalia, Auseugaefa Poloma Komiti, e molita’i lenei tamaitai i Samoa mo lona fa’amasinoga.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all