Skip to main content

Tala I Vaifanua

FA'ALEAOGA SI'ITAGA TAUTUA OFISA O FEMALAGAIGA - TOE FA’AILOA MAI I SE TAIMI

 

O si'itaga o le tau o tautua a le Ofisa o Femalagaiga (Immigration) na fa'atulaga e amata ia Aukuso 1, ua fa'ailoa mai, ua toe taofia nei e le Loia Sili Talauega Eleasalo Ale, se ia o’o i se taimi o i luma.

 

Mai le lisi o mea e ao ina tapena pe fa'auia i le talosagaina o pemita e ulufale mai ai tagata mai nu'u ese i totonu o Amerika Samoa, e lua lava mea sa matua tele ai faitioga a nisi o sui o e Fono Faitulafono - o le ave'esea lea o le saini a le Matai po'o le Sa'o o le Aiga, ina ia talosagaina ai se pemita e malaga mai ai se tasi i totonu o le teritori.

 

Na faailoa mai ia Iuni 17 le saunoaga a Talauega fuafuaga mo le suiga o aiaiga i tulafono, ae maise le siitia o tau o tautua a le Immigration, ma e amata ona fa’amalosia ia Aukuso 1.

 

Peita'i i le vaiaso ua te'a, ua toe fa'ailoa mai e Talauega, ua fa'aleaogaina lena fa'asalalauga.

 

“O le mea ua ala ai ona taofia lea suiga o le totogi o tautua ona o aiaiga na o le tapenaga o pemita e ulufale mai ai tagata ese i le atunu'u. E tele na'ua tagata ua mae'a fia iloa patino aso ua fa'atulaga e le Ofisa o le Loia Sili ina ia talanoaina fa'alaua'itele ai nei suiga uma o totogi o tautua a le Ofisa o Femalaga'iga, fa'atatasi ai le si'itia fo'i o totogi o CI mo malaga a tagatanu'u moni o Amerika Samoa,” o se tala lea a le Loia Sili.

 

"O le a toe fa'alauiloa atu le isi aso o le a talanoaina ai fa'alaua'itele lea mataupu ma le mamalu lautele o le atunu'u, a'o le'i fa'amalosia lea si'itaga o totogi mo nei tautua."

 

O le aiaiga lea ua sili ona tetee ai finagalo fa'aalia o sui o le Fono ma nisi o le atunu’u o le aveesea lea o le Saini a Matai po'o Sa'o o Aiga, fa'atasi ai ma le Fa'aupega o le itumalo, pe afai o misia le Matai mai iinei, mai le talosagaina o pemita e ulufale mai ai tagata i totonu o le atunu'u.

 

Ua fa'aalia fo'i fa'asea a le atunu'u e tusa o le si'itaga o le totogi mo pemita e ulufale mai ai aumalaga a aiga po'o so'o ma nisi ekalesia i totonu o le atunu'u.  O le suiga nei, ua fa'atulaga ai le to'a 10-20 o tagata malaga mai e $200. a'o le aumalaga e 101 tagata e ulufale mai ai e o'o i le 200 tagata e na'o le $500, ae fa'aopoopo i ai le ta'i $5. i le tagata e tasi, pe a sili atu i le 200.

 

A'o le'i faia le malologa a le Fono Faitulafono i le aso 26 o Iulai, sa talosaga ia e nisi o senetoa se iloiloga e fesiligia ai lenei mataupu. Peitai e le’i fa’ataunu’u ma e le o iloa tonu le mafuaaga.

 

O Aukuso 19 e toe tauaofia ai le Fono Faitulafono.

 

MALAGA MAI SUI O NZ TALANOA AVANOA MO PISINISI I AMERIKA SAMOA

 

O se aumalaga mai Niu Sila sa oo mai i le amataga o lenei vaiaso mo se latou fa'atalanoaga ma le Matagaluega o Fefa'ataua'iga, ASPA, Star Kist Samoa, Chamber of Commerce, Port Administration ma le ASTCA ina ia mautinoa ua latou malamalama fo'i i mea uma e ono tapena i ai mo se latou malamalamaga i ni avanoa e fia fa'atutuina ai ni pisinisi e i latou i le tatou teritori nei.

 

O avanoa ua latou tapena i ai o ni pisinisi e fa'atautaia mai Niu Sila e o'o fo'i i Amerika Samoa ma e aoga mo malo uma e lua. O Niu Sila o le isi malo o lo'o tele fo'i ana oloa o lo'o fa'atau mai e Amerika Samoa.

 

O le aumalaga lea sa ta'ita'ia mai lea e le ali'i Taitaifono o le NZ Pacific Business Council, Peter McGill ma lana aumalaga e to'a ono.

 

Ua fa'ailoa mai fo'i o le isi latou malaga mai, o le a umi le taimi e faaalu e i latou e feutaga'i ai ma le fa'aululuga o le tatou Malo i ala fa'afaigofie atili ai ona fa'atutuina pisinisi so'ofa'atasi i le va o Amerika Samoa ma Niu SIla, ina ia tofu aoga i malo na lua le pisinisi o le a fa'atautaia.

 

Ua fa'ailoa fo'i e le tama'ita'i Sui Taitaifono o le American Samoa Chamber of Commerce, Luisa Kuaea, "O le aoga tele lea o le muamua feso'ota'i fa'apenei, ina ia mautinoa ua malamalama itu na lua i mea e ao ina faia, ina ia o'o atu i le taimi e fa'atino ai pisinisi ua malamalama mea uma ia i latou o feso'ota'i mai tautua e ala i fefaatauaiga."

 

TALIMALO AMERIKA SAMOA FONOTAGA LEOLEO AUKUSO 21-23

 

Puipuia atumotu ma malo o le Paseika mai fuala'au fa'asaina, o le sini lea o le fonotaga a  taitai o leoleo o motu o le Pasefika (Pacific Islands Chiefs of Police Conference - PICP) ia Aukuso 21-23 e faia i Amerika Samoa.

 

O le avanoa lelei lea o le a fefa'asoai ai  faamaumauga, fa'ailo o foliga mai o e ua a'afia i nei fa'afitauli, o a latou aga e ao ina mataituina e le lautele ona lipotia mai lea i Leoleo, atoa ai ma le taumafaiga ia fa'amalosia tulafono uma ua aga e taofia le toe tagofia e fanau talavou ma tagata uma o le atunu'u o fuala'au ma vaila'au fa'asaina.

 

O se fa'asalalauga ua fa'ao'o mai le Ofisa o le Failautusi  o le PICP ua fa’ailoa ai, "Ua matauina ua atili tele a'afiaga o tagata o atumotu o le Pasefika i le "aisa ma le Coccaine," ma o se fa'afitauli e ao ina galulue fa'atasi totino o le PICP.

 

"O le avanoa fo'i lea ua maua e ta'ita'i o Matagaluega o Leoleo i nei malo uma, e fefaasoa'i ai i fa'amaumauga, ae maise o le latou taumafaiga ia galulue fa'atasi e mataituina i latou ua ulufale mai i lea malo ma lea malo ma nei vaila'au ma fuala'au fa'asaina."

 

O sui tofia e fa'atautaia folasaga i lea fonotaga fa'apitoa o le a tatou talimalo ai, ua mautinoa o le a tula'i ma ni fa'asoa aoga tele mo i tatou fa'apea o isi pa'aga uma i totonu o le tatou atuvasa, aua ua matauina ua le fa'aitiitia lea fa'afitauli, ae ua aga'i ina fa'ateteleina lava.

 

O e o le a gasolo mai mo lea fonotaga taua e aofia ai ali'i Taitai Leoleo uma i faigamalo a atumotu e 21 o totino o le PICP. O le a i ai foi ma Kim Jong Yang, Peresetene o le Interpol ma Chief Paul Cell Peresetene o le International Assciation of Chiefs of Police.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all