FILISI KENETI
O le aso 10 o Aperila lea ua fa’atulaga e toe tula’i ai le ali’i o Filisi Keneti i luma o le Fa’amasinoga Fa’aitumalo, mo le fofogaina o le isi ana iloiloga, e tusa ai o le tagi a le malo fa’asaga ia te ia, e mafua mai i le fa’alavelave lea na ia fa’aoolima ai i se ali’i ave pasi.
O moliaga mama e 2 ua molia ai Keneti e le malo e aofia ai le faaoolima i le tulaga tolu, ma le fa’atupu vevesi i nofoaga faitele.
O Keneti, o se tagatanu’u mai Samoa o lo o aumau i le teritori. I se ripoti mai le Ofisa o Femalagaaiga na tuuina atu i luma o le fa’amasinoga, na taua ai e fa’apea, o le ID nofomau a le ua molia na mae’a le aoga i le 2014. Lona uiga, ua le tusa ai ma tulafono tau femalaga’aiga lona aumau ai i totonu o le atunu’u.
I le tagi a le malo o lo o taua ai e fa’apea, o se fafine sa i ai i le taimi o le vevesi na ia fa’afesoota’iina le Ofisa o Leoleo mo se fesoasoani, ina ua vaaia le umia e Keneti o se agaese i le taimi na ia fa’aoolima ai i le ave pasi na a’afia i Malaeloa.
Na taunu’u Leoleo ma latou fesiligia ai le na a’afia i le mafu’aaga o le fa’alavelave. Na taua e le na a’afia e fa’apea, na faateia o ia ina ua alu atu Keneti ma fai atu ia te ia i se leo malosi e ave ese lana pasi mai le vaega o loo tu ai. Na tali le ave pasi ia Keneti, e talanoa atu i se leo filemu, peita’i sa toe faatonu e Keneti le na a’afia e ave ese lana pasi mai le vaega o loo tu ai.
Na faafuase’i ona oso atu i totonu o le pasi ia Keneti ma se atigi fagu ma ta ai le ave pasi, ma mafua ai loa ona tula’i mai le vevesi i lo la va. E lei maua e Leoleo ia Keneti i lona fale i Lepuapua ina ua latou aga’i e saili o ia, ae i se taimi o le po lava lea, na aga’i atu ai loa Keneti i le Ofisa o Leoleo mo le tuuina atu o lana fa’amatalaga e tusa ai o le fa’alavelave sa tula’i mai.
Na taua e Keneti i Leoleo e faapea, na alu i Malaeloa e tapena le umu o le Aso Sa, peita’i na alu atu o loo poloka e le pasi a le ali’i na a’afia le auala, ona ia fai lea i ai e ave ese lana pasi, peita’i sa tali atu le ave pasi ia te ia, e leai sana pule i le auala.
Na taua e Keneti i Leoleo lona ita tele, ma mafua ai loa ona ia oso atu i totonu o le pasi ma tu’i loa le ave pasi. Sa ia taua fo’i i Leoleo e faapea, e ui sa ia umia se agaese i le taimi na la finau ai ma le ave pasi, peita’i na ia togi ese le agaese fa’atoa oso ai i totonu o le pasi ma la fufusu ma le ave pasi.
LEISAM SIOKA
O le aso 3 o Me lea ua fa’atulaga e lau ai le fa’asalaga a le ali’i o Leisam Sioka, i le mae’a ai lea ona ta’usala o ia e le fa’amasinoga maualuga i le moliaga mamafa o le gaoi, o le vaega D lea o solitulafono mamafa, lea e mafai ona fa’asala ai o ia i le toese mo le umi e le silia i le 7 tausaga, pe fa’asala fo’i i le salatupe e le silia i le $5,000, poo le fa’asala fo’i i fa’asalaga uma ia e lua.
E 2 tagi na fa’aulu e le malo fa’asaga ia Sioka. I le tagi muamua, sa tu’uaia ai o ia i moliaga mamafa o le talepe fale i le tulaga muamua faapea ai ma le gaoi. Sa tuuaia fo’i o ia i moliaga mama o le tu fua i le fanua o le isi tagata ma le faaleaga meatotino i le tulaga tolu. Ae i le tagi lona lua a le malo fa’asaga ia Sioka, na tu’uaia ai o ia e le malo i le moliaga mamafa o le sola ese ma le toese i Tafuna a o taofia faapagota ai o ia.
Ae i lalo o se maliliega na sainia e le ua molia ma le malo, sa ia tali ioe ai i le moliaga mamafa o le gaoi. I le tali ioe ai o Sioka i le moliaga o le gaoi, sa ia ta’utino ai e fa’apea, i le po o le aso 27 o Me, 2018, sa ia ulufale fa’amalosi ai i totonu o le fale o se aiga i Mapusaga Fou ma le fa’amoemoe e faatino ai se solitulafono.
A o i ai o ia i totonu o le fale, sa ia gaoia ai se tama’i fana o le ituaiga o le 22 caliber rifle. Sa ia ta’utino atili fo’i e fa’apea, o lana gaioiga sa fai ai lea aso, sa faia lea ma le fa’amoemoe e le mafai ai e le tagata e ana le fana ona toe maua lana meatotino.
I le talia ai e le fa’amasinoga o le maliliega a le malo ma Sioka, na talosaga ai loa le malo ina ia solofua moliaga uma o lo o totoe i le tagi sa latou fa’aulu fa’asaga i lenei ali’i. O lo o taofia pea Sioka i le toese i Tafuna ina ua le mafai ona ia totogi le tupe e $5,000 sa faatulaga e tatala ai o ia, e fa’atali ai le aso e lau ai lana fa’asalaga.
TALOSAGA VAILI
O le ali’i e 42 tausaga le matua mai Tafuna lea na tu’uaia i lona umia fa’asolitulafono o vaega o le fualaau fa’asaina o le aisa ma le fa’amoemoe e tulei ma fa’atau atu i isi tagata, ua ia ta’utino i le fa’amasinoga, e moni ma fa’amaoni tu’uaiga fa’asaga ia te ia.
O le vaiaso na te’a nei na tula’i ai Talosaga Vaili i luma o le fa’amasinoga maualuga mo le fofogaina o le latou maliliega ma le malo.
Na ulua’i tu’uaia e le malo ia Vaili i moliaga mamafa o le umia faasolitulafono o vaega o le pauta faasaina o le aisa ma le faamoemoe e tulei ma faatau atu i isi tagata. Ae i lalo o se maliliega na sainia e le ua molia ma le malo, na ia tali ioe ai loa i le moliaga ua toe teuteu e le malo, le moliaga o le umia faasolitulafono o vaega o le fualaau fa’asaina o le aisa.
I le tali ioe ai o Vaili i le moliaga e pei ona ta’usala ai o ia, sa ia ta’utino ai e fa’apea, i le aso 9 o Fepuari 2018, sa ia umia faasolitulafono ai se paipa tioata sa i ai vaega o le pauta faasaina o le aisa. Na ta’utino atili le ua molia e fa’apea, na maua e Leoleo i totonu o le taga o lona ie faitaga sa faia fualaau fa’asaina, i le taimi a o galue o se ali’i ave taxi.
Ina ua fesiligia e Leoleo ia Vaili poo fea na ia aumaia ai le paipa tioata sa i ai vaega o le pauta fa’asaina, na tali le ua molia, sa ia aumaia i lana uo e igoa ia Apelu. Na taua atili e Vaili i Leoleo e fa’apea, e masani ona alu e piki mai Apelu mai lona fale i Malaeimi ma le fa’amoemoe e kiliva ana fualaau fa’asaina i ni isi o tagata e le mafai ona o atu i le fale e piki mai a latou fualaau fa’asaina.
O lo o taofia pea Vaili i le toese i Tafuna e fa’atali ai le aso 29 o Aperila lea ua fa’atulaga e lau ai lana fa’asalaga.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus