Skip to main content

Tala otooto mai le Fa’amasinoga

IOSEFO N. SAGOTE

 

O le faaiuga o le masina nei lea ua fa’atulaga e tuuina atu ai le fa’aiuga a le Fa’amasinoga Maualuga fa’asaga i le ali’i o Iosefo N. Sagote, e tusa ai o le mataupu lea ua fa’amaonia ai lona le usitaia o tuutuuga o lana nofovaavaaia sa tuuina atu i le masina o Oketopa o le tausaga na te’a nei.

 

O le masina o Tesema na te’a nei na faia ai se suega i le tino o Sagote ina ia fa’amaonia ai na te le o toe tagofia fualaau fa’asaina poo le ‘ava malosi. Ae i le faaiuga o lea suega sa fa’atautaia e se sui o le Ofisa Faanofovaavaaia, na fa’amaonia ai le fa’aaogaina e le ua molia o le mariuana ma le aisa.

 

Na teena e Sagote le faaiuga a le Ofisa Faanofovaavaaia, ma alu ai loa i le Falema’i i Faga’alu mo le toe faia o lana siaki, ma atagia mai ai i le siaki sa faia i le falema’i, e le o i ai se vaega o fualaau fa’asaina i lona tino, lona uiga, na te le i fa’aaogaina pe tagofia fo’i fualaau fa’asaina.

 

Ina ua teena e Sagote le faaiuga o le suega sa faia, na fa’atulaga ai loa se iloiloga faapitoa e fesiligia ai molimau i lenei mataupu. O molimau sa mafai ona valaau i lea iloiloga e aofia ai sui o le falema’i o le LBJ i Faga’alu, atoa ai ma sui o le Ofisa Fa’anofovaavaaia.

 

I le mae’a ai ona fa’afofoga o le fa’amasinoga i fa’amatalaga a molimau eseese sa fesiligia i lea iloiloga, na fa’amalieina ai loa le fa’amasinoga i le ripoti atoa ai ma le suega sa fa’atinoina e le Ofisa Fa’anofovaavaaia, i le tagofia lea e Sagote o fualaau fa’asaina.

 

O le masina o Ianuari o le tausaga na te’a nei na molia ai e le malo Sagote i lona umia fa’asolitulafono o vaega o le laau fa’asaina o le mariuana, ina ua maua i totonu o lana ato i le malae va’alele se tama’i afifi sa i ai lau mamago o le mariuana.

 

Na molia o ia e le malo i le moliaga mamafa o le umia fa’asolitulafono o vaega o le laau fa’asaina o le mariuana.

 

E 5 tausaga na manatu le fa’amasinoga e fa’asala ai Sagote i le toese ina ua lau lana fa’asalaga i le masina o Oketopa na te’a nei, peita’i na fa’amalumalu lona tuliina o le 5 tausaga, ae ua faanofovaavaaia ai o ia i lalo o tuutuuga e ao ona ia usita’i ai.

 

O ni isi o ia tuutuuga e aofia ai le faasa lea ona ia toe tagofia fualaau fa’asaina poo le ‘ava malosi, o le a mafai fo’i ona faia se suega i lona tino ina ia faamaonia ai na te le o toe tagofia fualaau fa’asaina poo le ‘ava malosi. Sa poloaina fo’i o ia na te totogi le salatupe e $2,000.

 

O le faalua ai lea ona fa’amaonia e le fa’amasinoga le le usita’ia e Sagote o tuutuuga o le fa’asa lea ona ia fa’aaogaina fualaau fa’asaina.

 

I le masina o Iuni o le tausaga na te’a nei a o tatala i tua Sagote e fa’atalitali ai le faaiuga o lana mataupu, sa faamaonia ai fo’i lona fa’aaogaina o le fualaau fa’asaina o le mariuana, ina ua maua se suega i lona tino ma faamaonia ai lea tulaga.

 

FALANIKO FETOAI

 

Ua talia e le afioga i le ali’i Fa’amasino ia Elvis P. Patea le talosaga na fa’aulu e le loia a le malo ia Jason Mitchell, ina ia solofua le moliaga fa’asaga ia Falaniko Fetoai, ina ua le mafai e le malo ona fa’amaonia le latou tagi.

 

E ui la o lea ua solofua le tagi fa’asaga ia Fetoai, o lo o taofia pea o ia i le toese i Tafuna i le taimi nei, ona o le mataupu o lo o tu’uaia ai o ia i luma o le fa’amasinoga maualuga.

 

O le vaiaso nei na toe tula’i ai Fetoai i luma o le fa’amasinoga fa’aitumalo mo le isi ana iloiloga, e tusa ai o le mataupu e pei ona tu’uaia ai o ia, i se fa’alavelave na tula’i mai i le masina o Aperila o le tausaga na te’a nei, lea o lo o tu’uaia ai o ia i le moliaga o le fa’atupu vevesi i nofoaga faitele.

 

Sa tu’uaia Fetoai i le fa’alavelave lea i lona fa’aoolima i se isi tagata, peita’i na taua e le itu a le malo, e leai ni a latou mau e lagolagoina ai lea tu’uaiga, o le mafua’aga lea o le latou talosaga ina ia solofua le tagi fa’asaga i lenei ali’i.

 

O lo o fa’aauau pea ona taofia le ua molia i le toese i Tafuna, e fa’atali ai se fa’aiuga o lana mataupu lea o loo i luma o le fa’amasinoga maualuga, lea o lo o tu’uaia ai o ia i le moliaga o le faaoolima i le tulaga muamua, e mafua mai i le fa’alavelave lea na manu’a ai se fafine ina ua taia i lana ta’avale i Pago Pago.

 

KALAVA SEFO

 

E oo mai lava i le vaiaso nei e lei maua lava le ali’i o Kalava Sefo lea na sailia mai i le vaiaso na te’a nei i lalo o se tusi saisai mai le fa’amasinoga fa’aitumalo, ina ua le tula’i o ia i luma o le fa’amasinoga i le vaiaso na te’a nei ina ua valaau lana mataupu.

 

O le ali’i o Sefo, 31 tausaga le matua, o loo tuuaia i moliaga mama e lua o le faaoolima i le tulaga tolu atoa ai ma le fa’atupu vevesi, e mafua mai i le fa’alavelave lea na ia fa’aoolima ai i se tama e 59 tausaga i Aua i le po o le Kirisimasi na te’a nei.

 

O le masina o Me o le tausaga na te’a nei na mae’a ai le aoga o le ID nofomau a Sefo, lona uiga, ua ova ona aso i totonu o le teritori. I le aso na tula’i ai o ia i luma o le fa’amasinoga mo le taimi muamua i le tausaga na te’a nei, na faia ai e le fa’amasinoga le poloaiga e tatala Sefo i lalo o le vaavaaiga a le Ofisa o Femalagaaiga, ina ia galulue fa’atasi ai mo le toe fa’afouina o lona ID nofomau.

 

Ae ina ua valaau le mataupu a Sefo i le vaiaso na te’a nei, sa lei auai o ia i totonu o le potu fa’amasino, ma poloaina ai loa e le fa’amasinoga le tusi saisai e saili mai ai le ua molia. Ae ina ua toe valaau lana mataupu i le vaiaso nei, e lei maua lava Sefo.

 

E tusa ai o se ripoti ua maua e le Samoa News, ua fa’aleaoga e lana sponsor le avanoa sa avea ai o ia ma sponsor, ma ua taunuu fo’i i luma o le Komiti o le Ofisa o Femalagaaiga tusi e fa’amaonia ai lea tulaga.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all