Skip to main content

Tala I Vaifanua

lFA'ASIMA McCONNELL DOWELL ELEELE MO FA'ATASIGA AOGA PAVAIAI

 

I le A'oga Tulaga Muamua a Pavaiai e le maua lava se nofoaga lelei e faia ai latou fa'atasiga, e fa'atutu lava fale'ie i lumafale o le a'oga, ma taumafai ona fa'atasia uma i ai le aoga i mea e fa'atino. O le latou fale'ai fo'i e fai si la'ititi e le ofi atoa i ai le a'oga atoa.

 

Peita'i, o le fasi eleele lava i lumafale o le a'oga atoa, o iina e fa'aofiofi ai le tele o mea e tu'ufa'atasia ai le a'oga atoa.

 

O lena la le eleele ua manatu le McConell Dowell o le a avea ma latou galuega fa’aopo fai mo le lelei o tagata lautele i lenei tausaga, ae o se meaalofa sili ua mafai ona latou fa'atinoa mo le fanau a'oga, le aufaigaluega ma faia'oga uma i le Pavaia'i Elementary School, Pavaiai.

 

O Pavaiai o se tasi o aoga tulaga muamua a le malo, e to’atele fanau aoga mai le Level K5 se'ia pa'ia le Level 8.

 

Ua fa'ailoa mai e le peresitene o le PTA a le aoga a Pavaiai, Apoga Custodio, "Ua matua ta'amilomilo solo le PTA i le tausaga ua te'a ma lenei fo'i tausaga e tau sailia se fesoasoani, ia vave ona tino mai se nofoaga e fa'atasi i ai le a'oga, aua e momomo le loto pe a va'ai i le to'atele o fanau e feomia'i lava i lalo o faleie, ma tau fa'aofiofi i lea avanoa ae le gatasi fo'i. Lea ua tali mai lenei kamupani a McConnell Dowell, fa'afetai i lo latou agaga i fanau o le lumana'i lea o le atunu'u."

 

O le susuga ia Toetau Poutu Tufuga o le McConnell Dowell na tali mai i se fa'atalosaga atu a Larry Sanitoa, aua o ia lea na fa’afeso’otai e Pavaiai elementary mo se fesoasoani.

 

"Ua lelei fo'i lenei avanoa, e avatu au le fa'afetai i le ma'ema'ea fo'i ma le taumafaiga ua au a lea sui o le itumalo ua fa'aleleia ai lenei eleele mo le fa'afaigofie ona fa'atasia le fanau a'oga i Pavaiai. O lea ua fa'alauleleia le eleele ma ua fa'afaigofie ona fa'atutu faleie ma fa'aofiofi le fanau a'oga pe a fa'atasia uma,” o se tala lea a le tama'ita'i pule a'oga.

 

O lea fo'i eleele ua fa'asimaina ma fa'alaugatasia atoa, o le nofoaga lava lea e masani ona pu'eina ai ata o faia'oga uma mo le latou aso fa'apitoa, faia ai le tele o latou fa'atasiga ma isi mea uma talu mai lava ona fa'atuina lea a'oga.

 

FA’AKONEKARATE STAR KIST SAMOA TU'UAPAINA AI LE I'A KOSHER TUNA

 

Ua fa’akonekarate le Star Kist Samoa e tu'uapaina le taumafa “Kosher Tuna” mo le Jewish Education i Greater Niu Ioka, lea ua latou fa'atautaia pisinisi i le igoa "The Jewish Education Project.

 

I pepa o fa’amatalaga mail e Jewish Education Project sa fa'ailoa ai o lo ua latou auina mai ni a latou supavaisa i Amerika Samoa e tagai i galuega mo le fa’atulagaina o le “Kosher Tuna” i le StarKist Samoa.

 

O le aotelega o le fanau a'oga i lea fo'i fa'alapotopotoga a tagata Iutaia e 50,000 ma o i latou na e fagaina i lea sapalai o le i'a tu'u apa pe fa'ataga. E ala fo'i ona pasia muamua e nei supavaisa fa'apitoa a le Jewsish Foundation, ina ia mautinoa o lo'o gaosia le i'a lea e tusa ma aiaiga o mea taumafa a tagata Iutaia, lea e mama ona tapena, e matua leai se toto o totoe ai i le a'ano o le i'a.

 

O le vaega lea o le Kosher, o i latou na e vailiilia le gaosiga o le i'a po'o talafeagai mo tausami a le fanau a'oga, ma ali'i Rapi e to'atolu ina i latou auiliilia le gaosiga o le tatou i'a tu'u apa pe o talafeagai ma mea'ai fa'a Iutaia a lea to'atele o le fanau.

 

O le vaiaso muamua lenei o Novema o le a to'ai taunu'u mai ai le aumalaga lea a Rapi e to'atolu e ta'ita'ia mai e Rapi Binyamin Gruber mo le fa’amoemoe.

 

Ua fa'ailoa mai e 100+ a'oga i Amerika o le a kiliva i ai e le Kosher Jewish Education Project le latou apa i'a lea o le a gaosia fa'apitoa atu iinei, peita'i e le'i mailoa le vaitaimi tonu e tatau ona amatalia ai ona gaosia le apa i'a lea e le tatou Kamupani I'a.

 

MAUTINOA E LE TOE LAVA LE POPO MO OLOA GAOSI A SAMOA

 

I fa’asalalauga mai le malo o Samoa o fa’ailoa ai, ua toe u'una'ia malosi le au fai fa'ato'aga ina ia toe totoina niu fou. I le taimi nei, ua iloga mai e tauau e le toe lava le popo maua mai le atunu'u, ina ia mafai ona gaosia ai le suau'u mai le popo lea e fa'aaogaina i afi moli e sapalaia mai ai le eletise, fa'atasi ai ma isi oloa gaosia mai le suau'u o le popo.

 

E tusa ai ma lipoti a le Minisita o Fa'ato'aga e tusa ma le 80 o niu i Samoa ua matutua ma ua tau le maua ni fua se tele e pei o niu i le taimi a'o talavou. O lona uiga e le o toe tele popo e maua mai le niu e tasi, e pei o le mea sa i ai mai le amataga ona toto niu.

 

O le susuga Moafanua Tolo Iosefo, o le Sui Pule o Metoto i lea vaega o le malo o Samoa, ua ia fa’ailoa, "I le taimi nei o le tele o le popo i totonu o le atunu'u ua fa'asolo aga'i i lalo, ua le toe a'e i luga, ua iloga mai ua fa'ateleina le mana'omia mai fafo o le fagu'u mai le popo a Samoa, ma isi oloa e o'o lava i le ga'o mai le popo, ae maise fo'i le suau'u, peita'i ua le gafatia nei ona toe lava le suau'u e auina atu i fafo pe afai e fa'asolosolo aga'i i lalo le aotelega o le popo e la'u mai mo lea fa'amoemoe e faifa'ato'aga i Samoa."

 

"O le isi mea e mafai ona fa'atula'ia, o le tatala lea avanoa i nisi malo tuaoi, e aofia ai Tokelau ma Amerika Samoa pe afai o tele ai le popo, ae tatau ona toe totoina vave le niu e faifa'ato'aga i le taimi nei."

 

O nei feutaga'iga uma sa faia i le fonotaga fa'apitoa sa usuia ma auai ai lea sui o Samoa, lea sa ia tatalaina ai lea fonotaga a le Coconut Industry Development of the Pacific, Train the trainers Program [CIDP-TTT]. O lea fonotaga e aotelega i ala e mafai ai ona fa'aleleia atili le tamaoaiga o atumotu uma o le Pasefika.

 

O le isi 5 tausaga, ua lu'ia nei le matagaluega ina ia toe fa'aosofia le fiafia o faifa'ato'aga e toe totoina le niu e tusa ma le 80-90 o niu fou, aua e tai 5 tausaga fa'ato'a matua le niu e fua mai ni ona fua. Peita'i ua tapena fo'i le malo ina ia latou totogia ponesi e toto ai e le aufaifa'ato'aga le niu ma ia tausi lelei ia olaola lelei ma fua tele mai.

 

O le fa'amoemoe, ia tele le popo i le isi 10 tausaga o lumana'i i le atunu'u. O le ponesi lea, ua totogia le faifa'ato'aga e toto le niu ma e totogia i latou i le niu e tasi e totoina ma tausia lelei. I tausaga ua te'a e $1.50 i le niu e tasi ma e ta'i ono masina ma totogia ponesi a le aufaifa'ato'aga ae asiasi lelei fo'i e le 'au pasi niu fa'ato'aga niu ia mautinoa le aotelega o au niu o toto ma tausi lelei.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all