O le vaveao o le aso Toona’i, 2/17/18, na maua ai i gatai o Pago Pago se va’a fagota alia na tafea mai i Samoa. E to’atolu alii faifaiva sa i luga o le va’a ina ua taunu’u mai i laufanua o le teritori, ma o lo o maloloina uma i latou i le taimi nei. O lo o fa’amautu i latou uma i se tasi o latou aiga i le afioga i Lauli’i, e fa’atali ai le faagasoloina o a latou pepa malaga e toe fo’i atu ai i Samoa.
O lo o galulue fa’atasi le Ofisa o le Loia Sili ma le Ofisa o Femalagaaiga a le atunu’u, fa’atasi ai ma le Ofisa o le Konesula o Samoa i Amerika Samoa nei, mo le faia o feutanaiga e fa’amautu ai pepa malaga e toe fo’i atu ai i latou nei i Samoa.
I se faatalatalanoaga ma le Komesina o Leoleo i le vaiaso nei, na fa’amaonia mai ai e le tofa Le’i Sonny Thompson lenei mataupu.
Saunoa le afioga i le ali’i Komesina e fa’apea, pe tusa o le itula e 3:00 i le vaveao o le aso Toonai na te’a nei, ae logoina loa le Ofisa o Leoleo e se tagatanu’u o Amerika Samoa, e fa’atatau i se va’a fagota alia na tafea mai ma tuta i tua tonu o le nofoaga o lo o i ai le Ofisa o Tagata Matutua i Pago Pago (TAOA).
O le maua ai e Leoleo o lea valaau, na vave ai loa ona aga’i atu se vaega faapitoa o Leoleo e tali i le valaau, fa’atasi ai ma le Vaega Faapitoa e sailia fualaau fa’asaina, ona o le taumafai ina ia mautinoa e le o se taumafaiga lea e auala mai ai fualaau fa’asaina i le atunu’u.
“Na taunuu Leoleo ma sailia le tino atoa o le va’a fagota ao molimauina e ali’i e to’atolu o le auva’a, ma faamaonia ai le leai o ni fualaau faasaina poo ni isi lava vaega e iloa ai ni taumafai fa’asolitulafono. Sa faamaonia i suesuega a Leoleo, o le va’a lenei sa malaga mai i Poutasi Faleali’i i Samoa i le po o le aso Faraile na te’a nei, ma le fa’amoemoe e aga’i atu i le sami mo fagotaga, ae o se tulaga faaletonu i le afi na mafua ai loa ona pe le afi o le va’a ma tafea ai loa le va’a”, o le saunoaga lea a Le’i.
“E fia faailoa atui le atunu’u, e leai ni gaioiga faasolitulafono na maua i totonu o le va’a fagota sa tafea mai, ma ua i lalo nei o le vaavaaiga a le Ofisa o Leoleo le va’a e faatali ai le tagata e ana le va’a o loo fuafua e taunu’u mai i se taimi o le vaiaso nei mai Samoa, mo le toe auina atu o lana va’a i Apia”.
Na faailoa e le au va’a i Leoleo e fa’apea, ina ua faaletonu le isi afi o le va’a, sa faia ai loa le latou faaiuga ina ia faatafea loa le va’a. O se tasi o faafitauli na maitauina e le auva’a e pei ona latou faailoa i Leoleo, o le faigata lea ona latou iloa atu ni atumauga poo ni moli e iloa tonu ai le itu e tatau ona latou aga’i i ai.
Sa faatafea le va’a i le po atoa o le aso Faraile seia oo mai i le vaveao o le aso Toona’i na sosoo ai, ae latou vaaia loa moli ma fa’aola ai loa le isi afi sa lelei ma aga’i mai ai loa i uta. Ina ua latou taunu’u ane i uta, na fa’atoa latou iloa ai o le teritori o Amerika Samoa lea ua latou aga’i mai i ai.
Na faafetaia e le Komesina le tagatanu’u na tau mai i ai ali’i va’a mai Samoa, lea na mafua ai ona faafesootai Leoleo ma maua ai le fesoasoani mo ali’i na tafefea.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus