Skip to main content

Tala I Vaifanua

LAPISI LAFOA’I I LE SAMI - FOLASAGA ASEPA

 

O le folasaga a le Ofisa o le Siosiomaga a Amerika Samoa (ASEPA), sa fa’atautaia e le tama’ita’i Saeanisi o Mia Comeros, ma sa ia faailoa ai le tele o le lapisi e aoina mai le sami i aso ta’itasi.

 

“E 8 miiona metric tone o so’o se ituaiga lapisi e aoina mai le sami i tausaga ta’itasi, peita’i o le 80% o lea aotelega o le Lapisi, ua fa’amauina o le oloa palasitika po’o oloa una o so’o se ituaiga, atigifagu, ipu pepa ma taga pepa i’ila, ae maise fo’i o nisi o mea e fa’aaogaina e va’afagota o maea ma net fagota, fa’atasi ai ma le tele o ituaiga lapisi eseese ua tafea atu i le sami mai vaitafe i taimi o lologa.”

 

O se suesuega fou ua fa’aalia ai, ua matua tele na’ua le ‘ona ua maua i suesuega o lo’o ua i a’ano o I’a. O lea tosini o’ona, ua fa’atupula’ia lona pasene i tausaga ta’itasi, ma e le toe umi ae tetele atu le afaina o le soifua maloloina o tagata pe afai o le a faaauau pea lava ona tele le otaota i o tatou sami.

 

Sa fa’ailoa e Comeros, “O le motu tu’ufua o Henderson Island, ua maua ai le tele o le lapisi ua to’a ai ma ua pu’eina mai ata i le afaina o meaola o lo’o i ai i lea motu. E tusa ma le 38 miliona atigi fagu ma oloa eseese o le palasitika o lo’o ua i ai pea i lena motu, ma ua avea ma ata fa’asalalau a le tele o kamupani televise lea mea, peita’i e le o i ai se tagata ola i lena motu.”

 

Na fa’ailoa mai fo’i le va’a fagota fou lea na pa’ulia mai ia Me 25, 2016 (i gataifale o Coconut Point) lea ua o’o mai lava i i lenei tausaga, o lo’o pa’ulia lava, ae le toe mafai ona ave’esea, ua silia nei ma le tausaga o tupu lea fa’alapisi. Ua faia pea le galuega tima’i a le Malo o Amerika Samoa ma lenei matagaluega, ina ia fa’autagia e le mamalu lautele le fa’amama o le gataifale, ae amata atu i autafa, tuafale ma lumafale o lou maota ona fa’amama, aua le lafoa’i oloa palasitika i auvai ma vaitafe, aua e matua uma atu lava i le sami.

 

Na fa’ailoa mai ala ua lafoa’i ai lapisi Amerika Samoa, ua lafoa’i atu nei i le fa’atafuna i Futiga peita’i, ua le toe faia fo’i le soti o otaota e iloilo ese ai le palasitika fa’ato’a lafoa’i ai atigiapa mai isi oloa. Ua le toe faaputu esea le palasitika mo le auina atu i le  masini fa’amafola e tu’ufa’atasia ai mo le ‘auina atu i Taiwan.

 

ISABELLA HUDSON - HAMBURG SUD

 

O le ulua’i as o le Fonotaga lona 104 o Pulega e 13 A Uafu o lo’o talimalo ai Amerika Samoa sa saunoa ai le tama’ita’i o lo’o Pulea le Ofisa o le Hamburg Sud North America Inc. i Amerika Samoa, Fonoti Isabella Steffany Hudson.

 

O le ofisa o lea kamupani o lo’o i le fogafale lona lua o le Samoa Sports Building i Fagatogo.

 

I le amataga o lana folasaga sa ia fa’alauiloa ai lona sui, peita’i sa ia fa’ailoa atu fo’i lona soifua a’e o se aiga o lona tua’a o se Ali’iva’a o ia. Sa i ai va’a o lona tua’a sa fealua’i ma la’u pasese ma uta i le va o Tutuila ma Apia, Samoa, ma le va o Tonga ma Apia, Samoa, ae maise o malaga i Swains ma Rose Atoll.

 

O lona tua’a o Capt. Josef Steffany ua i ai le tamau o lana auaunaga o se Ali’iva’a i Samoa atoa, aua o lo’o mautu lava le alagaupu, “E pule Sitafune i la o lona Va’a!”

 

O lona o’o ai la i le auaunaga a le Hamburg Sud, e lata mai lava nai lo lona a’afiaga tau le olaga o tagata folau ma tagata femalaga’i, ae maise o uta, faamomoli ma meli e fela’ua’i e va’a o so’o se ituaiga i le vaomalo.

 

O tausaga o le auaunaga a Fonoti i le Hamburg Sud ua atoa le 25 tausaga, aua sa i ai foi sana auaunaga aoga i le Reef Shipping Group  Ltd i Niu Sila. I le tausaga e 1998 sa ia fa’atoa faigaluega ai loa i le Kamupani o i ai nei ma sa amata o se tasi e fa’ato’ai ai ni fa’afesili, ae mulimuli ane ai, ua latou fa’afaigaluegaina tumau o ia ma ua o’o mai lava lea auaunaga i le aso.

 

E le o a’afia foi va’aoloa a lenei kamupani i ni soligatulafono i le utaina o ni oloa e fa’asaina i so’o se uafu ua afea e i latou mo fefa’ataua’iga.

 

Sa ia taua e mana’o fo’i le Hamburg Sud ina ia matua fa’avave le tautuaina o tagata ma pisinisi e ala i a latou uta oloa po’o mea toting fela’ua’i i le va o Amerika ma le teritori, po’o so’o se uafu o lo’o fa’ataga ai ona la’uoloa a latou va’a oloa.

 

“O le vave ma le saogalemu o uta uma e ao ina mautinoa, ma e lei i ai lava ni fa’afitauli tau le suau’u masa’a ua a’afia ai matou va’a oloa, ua saogalemu lava foi matou feoa’iga i le sami mai lenei tele o tausaga,” o a Fonoti lea.  “O lo’o tumau le fa’amoemoe ia alualua’i lenei saogalemu ma taumafai atili e fa’amaulalo tau o fela’ua’iga o Oloa mo tagata lautele ma pisinisi fo’i, ia le si’itia vave le tau o le soifuaga mo tagata uma o le atunu’u ona ua si’itia totogi o tautua a Kamupani va’aoloa.”

 

Na ia fa’alauiloa, le tautua a le Hamburg Sud e la’u mai ai le La’au Kerisimasi mao’i mai fafo mo le Kalapu a le Rotary. O latou auaunaga nei e fa’auia mai ai le agaga mo le atunu’u, aua o lo’o latou fa’aaogaina le latou tautua mo fela’ua’iga.

 

I le taimi nei ua latou fa’aitiitia le taimi mo uta fela’ua’i mai le West Coast i Amerika Samoa mai le 20 aso sa i ai i le na’o le 14 aso, ma o se suiga fou lea ua latou mafaia ona tautua ai malo e lua. Peita’i o uta mai Seattle mo Amerika Samoa ua na’o le 17.

 

Ua fa’aalia e Fonoti, “O lo’o i ai fo’i le Foundation ua mafai ona ofoina atu ai sikolasipi mo le fanau fa’au’u ia fa’aauau ai aoga i fafo, na fa’aulu atu foi ni talosaga i le tausaga ua te’a a le fanau fa’au’u, ae le o ausia togi o i latou na talosaga mo ia avanoa.”

 

Ua i ai nisi avanoa e fa’auia atu ai fesoasoani a lea lava Kamupani va’a i taimi e fa’atautaia ai polokalama fa’apitoa a le Kalapu a le Liona i le atunu’u. O Fonoti, o se tasi o totino o lea Kalapu, e latou te faia talavai mo sailiga o va’aiga a le mamalu lautele o le atunu’u.

 

O lo’o mafai ona latou fa’ailoa ia latou aufaigaluega, o lo’o i ai le Kolisi mo A’oga Folau ma galuega e agava’a ai tagata uma i Samoa, ua aoga tele lea mo le auina atu i ai o ni talavou, ina ia si’itia fo’i le atamai e fa’atautaia ai nei ituaiga faiva i le lumana’i o alo i Samoa na lua.

 

Sa ia fa’afetaia lenei avanoa, ua fa’atino ai fo’i se sao o le Hamburg Sud e tausoa le taligamalo mo lenei fonotaga taua. Fa’amalo fo’i i le Peresetene o le Asosi a Pulega o Uafu 13 ua auai i le fonotaga, Taimalie Claire Tuia Poumele mo le ta’ita’iga o lenei fonotaga, ae maise o sui usufono uma ua auai.

 

O le afioga Fonoti ma le Hamburg Sud e talimalo mo le talisuaga mulimuli i le afiafi ananafi a le au usufono ma malo fa’aaloalogia.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all