Skip to main content

U’una’ia le malo o Tonga ina ia toe iloilo la latou tulafono mo le aso Sa

TONGA

Ua fa’aalia le fa’ateleina o ni popolega fa’aalia, i le tulafono i totonu o le atunu’u o Tonga, mo le fa’amamaluina o le aso Sa, lea e fa’asa ai le tele o femalagaiga, gaioiga faapea ma le tatalaina o pisinisi.

I se taimi lata mai, sa faapea ona taofia ai e le Minisita o Leoleo ia Paula Piukala, ia se va’alele mai i le tu lau’ele’ele i le malae vaalele i Tonga, ona e leai se fa’alavelave fa’afuase’i e mafua ai ona tu lau’ele’ele le vaalele.

Ua loa ona iai se popolega i le ofisa o turisi a Tonga, ona o le tele o pisinisi, e le mafai ona tatalaina i aso Sa ma e avea lea ma tulaga ua a’afia ai tulaga faaleturisi.

Ae peitai, sa maua e se kamupani fau fale mai Saina ia le fa’atagana e galulue ai i le aos Sa aua le faamae’aina o le tele o poloketi mo le atunu’u.

Na fesiligia e le RNZ ia le latou tusitala i Tonga, le susuga ia Kalafi Moala, e tusa ai ma lenei fa’afitauli ua tula’i mai.

Ma na fa’aalia e Moala, na iai se tulaga na tupu i se vaitaimi lata mai, na talosagaina ai le ofisa a leoleo ina ia mafai ona tu lau’ele’ele ia se vaalele i Tonga, mo se fa’alavelave fa’afuase’i, ae peitai, sa te’ena e le Minisita o Leoleo lea talosaga.  Ona sa fai mai le Minisita a Leoleo, ua mae’a ona o latou fa’afeso’ota’ia le Minisita o le Soifua Maloloina, ma sa fa’aalia mai e le Soifua Maloloina, e leai se fa’amaumauga o se fa’alavelave fa’afuase’i.

Ma sa faapea ona fa’aalia ai manatu o le mamalu lautele e tusa ai ma lenei mataupu, ona sa taumafai ia Minisita e fa’amamafa le iai o se tulafono moa so Sa i totonu o Tonga, lea e fa’asa ai ona tu lau’ele’ele ni vaalele i totonu o le atunu’u, po o le tatalaina o so’o se pisinisi faapea ma fefaatauaiga.   Ae o lo’o mafai ona tu’u le fa’atagana i vaalele pe afai o ni fa’alavelave fa’afuase’i.

Sa fa’amalamalama e le Minisita e faapea, ua o latou maua ni faamatalaga e faapea, ua fa’aaoga e tagata lea fa’atagana, ma tulaga ua ofi atu ai vaega o fuala’au faasaina, i totonu o le atunu’u.

Ae ua iai nisi ua fa’aleoina o latou mana’oga, ina ia toe iloiloina lenei tulafono mo aso Sa, ona e le gata i fa’afitauli tula’i mai i tulaga o fefaatauaiga, ae faapea foi o le fa’aitu’au o lea tulafono.

O se tasi o fa’ata’ita’iga na fa’atula’i mai, o le fa’asaina ona tatalaina o faleoloa.  Ae e mafai ona tatala o fale’aiga po o falekalapu, ma nisi ituaiga gaioiga, pe afai ae totogi se vaegatupe.  Ae o lo’o u’una’ia e taitai o le malo, le tatau ona fa’amalosia le Sa i aso Sapati.

Ina ua fesiligia Moala e tusa ai ma se taumafaiga ina ia u’una’ia tulaga faaleturisi, lea e manaomia ai ona tatalaina fefaatauaiga i le aso Sa.

Na ta’ua e Moala le o’o lava i tagata o le atunu’u o Tonga, ua iai so latou lagona i le ave’esea o latou saolotoga, i nisi o vaega.  Ua iai ni manatu i nisi o tagata o le atunu’u ua o latou manatu faapea, e le a’afia le agaga o le tulafono o le aso Sa, pe a faatagaina nisi o gaioiga.  E mafai ona o pea tagata i sauniga lotu, ae fa’ataga pea fefaatauaiga, po o le tatalaina o ofisa a le malo.

Ma sa ta’ua e Moala e faapea, e leai se aoga o le faimalaga atu o tagata tafafao i Tonga i aso Sa, pe afai e leai ni pisinisi o tatalaina.

Ina ua fesiligia foi Moala e tusa ai ma le faigamalaga lea na talosagaina ai le ofisa a leoleo, sa ta’ua e Moala e faapea, e leai se fa’amalamalamaga na maua mai e tusa ai ma lea mataupu.

Ae o leisi foi itu, o galuega ia o lo’o faia e kamupani Saina i totonu o Tonga, lea sa ta’ua e Moala, e latou te galulue faalilolilo i aso Sa ma ua mafua ai ona fesiligia e nisi o le atunu’u, pe aisea ua mafai ai ona galulue ia kamupani mai Saina, i aso Sa.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all