Skip to main content

Tuumalo le afioga i le Matua ia Utu Abe Malae

O se taeao ese i le atunu’u ma ona ta’ita’i, aemaise ai le paia o aiga le taeao o le aso Lua na te’a nei, Oketopa 2, 2018, ina ua alafa’i mai le atunu’u ma le loimata maligi, ona o le tuua o le malo e le afioga i le Matua ia Utu Abe Malae, o se tasi ua iloga lana tautua i le malo, aiga, aemaise ai le atunu’u.

 

Na tuumalo le Pulesili o le Pulega o le Eletise ma le Suavai (ASPA) i le maota gasegase o le LBJ i Faga’alu.

 

O le salalau ai o le tala i tulimanu e fa o le atunu’u e fa’atatau i le tuua o le malo e le afioga i le Matua, na tau fai lolofi atu ai le to’atele o ta’ita’i o le malo e aofia ai sui o le Kapeneta, sui o le Fono ma ona Ta’ita’i, e auai i se sauniga lotu faapitoa sa faia i le fale maliu i Fagaalu.

 

O le afioga i le Lutena Kovana ia Lemanu Palepoi Mauga ma le Fofoga Fetalai ia Savali Talavou Ale na auai i lea sauniga faapitoa. Sa molimauina fo’i e le to’atele o aiga, le itumalo, aemaise ai le mamalu lautele o le atunu’u.

 

O le aso Faraile o le vaiaso nei lea ua fa’atulaga e le Ta’ita’ifono o le Komiti Fa’afoe a le ASPA ia Fonoti Perelini S. Perelini, e faia ai se sauniga tatalo i le lotoa i Tafuna mo tagata faigaluega uma, e manatua ai lenei ta’ita’i aoga.

 

O le aso Tofi o le vaiaso na te’a nei na toe taliu mai ai i fanua Utu, mai ana talavai sa fa’atinoina i Amerika mo ni nai vaiaso. Sa auai o ia i le sauniga fa’amanatu mo i latou na maliliu i le galulolo o le 2009, lea na faia i le Paka i Tafuna i le aso Toona’i na te’a nei, e manatua ai soifua o i latou e to’a 34 na maliliu.

 

A o i ai le afioga i le ali’i Kovana ia Lolo Matalasi Moliga i Honolulu mo ni fonotaga fa’alemalo, sa logoina o ia e lona Ofisa e fa’atatau i lenei tala fa’anoanoa.

 

Na taua e le afioga a Fonoti le fa’ateia o le Komiti Fa’afoe atoa ai ma le aufaigaluega atoa a le ASPA, ina ua latou maua le tala fa’anoanoa e fa’atatau i le tu’umalo o le afioga a Utu.

 

“Sa tulimata’i la matou vaai i lona toe fo’i mai i le atunu’u, ma le fa’amoemoe e tatau ona auai o ia i le fonotaga a le Komiti i le aso Faraile o le vaiaso nei, a o le i toe taliu atu mo ana talavai i Seattle. Ae talitonu le manatu e le o le finagalo lea o le Atua,” o le saunoaga lea a Fonoti.

 

Saunoa atili Fonoti e fa’apea, ua toe tolopo le fonotaga a le Komiti sa fuafuaina mo le aso Faraile o le vaiaso nei, ae o le a fa’aaoga lea aso e fa’ataunu’uina ai se sauniga lotu tatalo a le aufaigaluega atoa mo Utu.

 

Na taua e le Peresetene o le Faletupe a le Teritori (TBAS), susuga Drew Roberts le fa’ateia o ia ina ua ia maua le tala faavauvau e fa’atatau i le tuumalo o Utu.

 

Sa ia taua le fa’afiafiaina o ia ona o le taimi sa la galulue fa’atasi ai ma Utu. Sa ia taua atili e fa’apea, o le galue malosi o Utu i taumafaiga eseese na mafua ai ona maua le avanoa ma fa’atuina ai loa le faletupe ua i ai nei mo le atunu’u.

 

O Utu o se tasi sa galue malosi i le taumafaiga e fa’avae le Faletupe mo le atunu’u, aemaise lava i le itu tau tupe..

 

O ni isi o vaega sa tautua ai Utu i le malo e aofia ai le avea o ia Taitaifono o le Komiti mo Aoaoga, faapea ai ma le avea o ia ma Pulesili o le ASPA mo le silia i le 5 tausaga.

 

I le masina o Iuni 2012, sa faamavae mai ai Utu mai le tulaga o le Pulesili o le Ofisa o le Eletise a le malo o Northern Mariana Islands, le tofiga sa ia tauaveina mai i le 2009 ina ua fa’amavae o ia mai le tofi Senatoa sa ia tauaveina i le tausaga lava lea.

 

I le tausaga e 2008, na tausinio ai Utu ma le afioga i le Senatoa o lo o i ai nei ia Nuanuaolefeagaiga Saoluaga T. Nua i le tofi Kovana ma le Lutena Kovana, peita’i e le i manuia le la taumafaiga.

 

Sa avea fo’i Utu ma Peresetene o le Faletupe o Atina’e a Amerika Samoa seia oo mai ia Setema 2004. I tua atu o lea taimi, sa avea muamua ai o ia ma Pulesili o le ASPA mo le tele o tausaga.

 

I le va o le tausaga e 1985 ma le 1986, sa avea ai Utu ma pule o le ASPA atoa ai ma le Faatonusili o le Ofisa o Galuega Lautele a le malo. Sa galue fo’i o ia o se Pule Lagolago mo le PRI-South Pacific Resources mai le 1983 e oo atu i le 1985.

 

I le masina o Aperila 2001, na avea ai Utu o se tasi o Taitai iloga o le Ofisa o Galuega i lea tausaga. O le tausaga lava fo’i lea sa avea ai o ia ma Sui Taitaifono o le Pacific Power Association (PPA), sosoo ai lava ma le avea o ia ma Taitaifono le tumau i le 2002.

 

Ia faamalie le agaga o le Atua i le paia o aiga ona o le tuua o le malo e le afioga i le Matua ia Utu.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all