Skip to main content

Toe Fonotaga a le Kapeneta & Komiti o le Coronavirus & Kovana

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

O le fonotaga mulimuli a le afioga le Kovana Sili, Lolo Matalasi Moliga ma lana Kapeneta, na fa’ataunuu ananafi i le Gov. Rex Lee Auditorium, ma sa aofia fa’atasi sui o le Komiti Fa’afoe e puipuimalu le atunuu mai le Coronavirus.

 

Sa auai le Komiti Fa’afoe o le Fa’atautaiga o Tuiga o le coronavirus. O i latou ia sa manatu le Kovana e fa’amuamua i ai mataupu e ao ina talanoaina, aua o lea ua mae’a to’ai i fanua le pusa o tui puipuia sa fa’amuamua mai ina ia fa’ata’ita’i, poo le a le umi e tatau ona tatalia ai tui puipuia pe a o’o ina fa’atalosaga e aumaia mo i tatou.

 

“O le taimi ua mautinoa nei, e tasi le vaiaso atoa e sau ai le oka o tui ma ua fa’ailoa mai fo’i, a oo loa ina fa’agasolo lelei le tuiga, ole oka ua manatu i matou le Komiti Tofia e tatau loa ona ta’i vaiaso lava ma to’ai taunuu tui puipuia, ia le motusia fo’i le galuega o tuiga,” o se tautalaga lea a le CEO o le falema’i Faumuina John Faumuina.

 

Sa mua lava mea i Matautusa e vi’ia le Atua i se sauniga fa’afetai sa siitia e lana susuga le Faife’au Tiakono Malaki Timu. I sana toe fa’amalosiau ma le fa’amalo a’o lana fa’afetai fo’i, sa ia si’itia mai ai le manatu o Isaia, “Ua leai se isi Atua, ua na’o Ia lava! O le Atua o le malosi, o le Atua o le poto ma o le Atua e ona mea uma lava. O le Atua na te faia manuia, ma o le Atua fo’i na te fa’atupu malaia, pe a tatou leaga pea.”

 

“O le fesili, sa manuia le faigamalo pe leai? Ae o le a fo’i le fua e iloa ai pe sa malaia pe sa manuia le taumafaiga a se faigamalo? E iloga ua manuia pe afai ua fagaina tagata matitiva, ua savavali pipili ma e ua gasegase ua le fa’agalogalo ia i latou. Ua faia na mea? O mea  na fetalai ai Iesu, “O atu e fa’ailoa atu ia Ioane mea nei ua ou faia, ae le’i tali sa’o Iesu i le fa’afesili, po’o ia ea le mesia o lo’o valo’ia?”

 

“Afai la o le a outou le fa’ailoa maia, ua mae’a fai mai lava Isaia, o le a alalaga mai lava ma’a! O ma’a ia o lo’o ua fausia ai nei galuega e tele, ua fa’atino e lenei nofoa’iga. Tau ina ia fa’afetaia le ma’ema’e ma le agaga fai atunuu o lau afioga Kovana Lolo Moliga ma la oulua taupulega.” O toe upu ia a lana susuga le Fesoasoani Tiakono ona tatalo ai e fa’apa’ia le fonotaga o le a alo faiva i ai sui tofia i le Kapeneta, Komiti Fa’afoe o le Covid-19 ma le Komiti Fa’afoe o le Tuiga o Vaila’au Puipui mai le Covid-19.

 

O le fa’atasiga lenei o le latou toe mafutaga lea, ma ua fa’atulaga fo’i, ina ia avea ma se aso o le a tali mai ai lana afioga le Kovana Sili Lolo Moliga i lana auva’a sa latou folau mai mo le 8 tausaga soso’o o le nofoaiga a i la’ua ma le afioga le Kovana filifilia a’o lana Lutena Kovana Lemanu Peleti Mauga.

 

“O le ma’ua fa’afetai ona sa outou faia le mea sili ua outou mafaia i le atamai ma le malosi ua ia te outou mai le Atua. Fa’afetai galulue, e tali taito’atasi lava le Atua ia te outou uma ma lana sa fai. Ua leai ni auro ua ia te a’u ou te avatu, a’o le agaga o le fa’afetai.”

 

Sa ia toe tu’ua lea mataupu e fa’amuli i ai talanoaga o le latou mafutaga ae ua fa’asifo le avanoa i le Komiti o le Tuiga ina ia mua’i faia le latou folasaga, ma faailoa patino le tulaga o tui ua manatu ina ia amatalia ai le tuiga, pe ua iinei pe leai.

 

Na tula’i le ali’i foma’i o fa’amaumauga uma tau fa’ama’i pipisi, Dr Aifili Tufa mo le fa’alauiloaga o lo ua to’ai taunuu le pusa o tui na fua i ai le umi e tatau ona tatalia ai oka o tui puipuia o le Covid pe a oo ina mana’omia, o le a le vave?

 

Peita’i o tui o le a fa’aaogaina mo le atunuu e afua mai le vaega ua fa’atulaga e amata ai tuiga, o le a to’ai taunuu mai i le aso Toonai. Afai e to’ai taunuu ae ua i ai se fa’aletonu ua matauina i le malulu fa’atulaga e aumaia ai nei tui o le a tatau loa ona faia vave tui e afua lava i le aso Sa, ae a faato’ai mai o lelei mea uma, e amata lelei tuiga i le aso Gafua. O e muamua i le laina lea, o le aufaigaluega e ta’imua mai i le puipuiga o le lautele mai le Covid-19, o foma’i ma le au tausima’i o lo’o nafa ma tagata mamai pe a oo ina a’afia se tasi i soo se fa’ama’i lava. Ua lualuagia atu i ai le aufaigaluega i luga o le Uafu, latou nei e o i luga o va’a e faia mai tui suesue o ali’iva’a uma lava e afea le tatou atunuu, va’aoloa i le taimi nei aua ua taofia va’a lau pasese.

 

O le aofaiga tui o le a maua mai i le aso To’ona’i e 3,900 ma o nei tui e o mai fa’atasi lava le tui muamua ma le tui lona lua, ae muamua fo’i aumaia le Pfizer, ae oo ia Ianuari faato’a mae’a lelei le Mordema, lea lona lua lea o ituaiga tui puipuia. O le a leai se fa’atuai ona soso’o mai o oka o le tui Modema lea ua faia le filifiliga a le Komiti Fa’afoe o le Coronavirus, o le a fa’aaoga mo le mamalu lautele o le atunuu, ona e umi ona aoga i le vevela o tau talafeagai ma le tatou atunuu, ma e fa’afaigofie ai ona teuina i pusa ‘aisa e le malulu tele e pei o fulisa.

 

“Peita’i afai e faia lou tui i le Pfizer, e toe faia fo’i lou tui lona lua i le Pfizer. Ae le mafai ona faia le isi i le Pfizer ae oo i le tui lona lua ua e mana’o e fai i le Moderna.”

 

O le tui lenei ua lua ona vaega ua vaevaeina i ai. O le tui ua le agava’a ai le fanau e 15 tausaga agai i lalo. 

 

Peita’i o lo ua fa’asolo lava le tuiga ina ia vave ona puipuia i latou e faia tofiga e fa’atino i galuega tima’i ma galuega fa’aola o nisi o le a maua i lenei fa’ama’i, lea e aofia ai le Matagaluega o le Puipuiga o le Saogalemu Lautele, Le Matagaluega o le Soifua Maloloina, le Aufaigaluega uma i le Falema’i Tele i Faga’alu ma falema’i fa’aitumalo uma o lo’o fa’atautaia e le Matagaluega o le Soifua Maloloina.

 

O le matagaluega o le Uafu ma le Malaeva’alele, le Matagaluega o le Saogalemu Fa’alotoifale o le atunuu ma fa’asolo mai ai lava, ae maise i le tupulaga talavou. Peita’i ona o lenei naunau o le Malo ia nofo puipuia le atunuu, ae ua le avea ai le aia a le tagata lava ia, e le mana’o e faia sona tui puipuia, o le a fa’aaoga lana lea aia tatau e te’ena ai le tui.

 

Sa fa’amatalaina auiliili ia ituaiga o tui ma le ala e teuina ai ina ia umiumi o fa’aaoga. O nei tui e aumai o lo’o fa’afulisa e tusa ma le -70tikeri Celcius lea e aumaia ai i luga o le va’alele le Pfizer, ae o le Modema e na’o le 4tikeri Celcius ma e mafai lava ona teu i so’o se ituaiga o pusaaisa ma e umi fo’i ona fa’aaoga mo le 6 masina, pe a mae’a ona tatala ma teuina i pusa aisa malulu e le fulisa.

 

O nei mea uma na fa’amatala, ua aoga lea mo le fa’alauiloaga lea o le a mafuli le aufaigaluega a le Matagaluega o le soifua maloloina e faia ina ia tima’ia le mamalu lautele o le atunu, ia le nofo popole i fa’aletonu nisi ona o le tui puipuia lenei o le Covid-19.

 

Peita’i ua fa’ailoa e Dr Tufa, “O lo ua fa’ailoa atu, e i ai lau aia tatau e te te’ena ai le tui puipuia lenei, ae ua fa’amaonia mai e le CDC le faaaogaina o lenei vaila’au aua ua mae’a faia se suesuega i le 200,000 tagata ma ua faamaonia ai, e 95% o i latou na tui puipuia i nei tui, ua fa’asaoaina mai le COVID-19. Sa mamana’i lava nisi, ae na matua faigofie lava togafitiga ma ua toe malolosi mai, leai nisi na maliliu ai, o i latou e leai nisi ma’i sa maua ai muamua a’o le’i ma’i i le Covid-19.”

 

“Peita’i o i latou sa le tui puipuia, sa toatele na’ua i latou e le’i toe ola mai ina ua maua i le Covid-19. O le isi vaega o lo’o ua maliliu ua matauina o nisi lava e i ai latou a’afiaga tau le fatafata ma ma’i sela, o le ala fo’i lea sa le toe fa’asaoina mai ai ina o taumafai e togafiti latou Covid-19. O lona uiga e le o maua a’ia’i le 100%, ae ua iloga le to’atele e fa’asaoina pe afai o le a faia le tui puipuia.” 

 

“O le isi itu e ao ina le alofia ai le tui puipuia lenei, aua e le o maua i tatou i lenei fa’ama’i i le taimi nei, e le tatau la ona e alu atu i fafo i atunuu o lo’o ua a’afia i le Coronavirus, aua o le a fa’amalosia ona faia lou tui fa’ato’a e tu’ua ai le atunuu.”

 

“Ua le gata i lea, ae o le a faia lava suega fo’i e malaga ai, ma ua tali tutusa lelei lava ma le vaitau o le misela i le tatou atunuu, lea sa matua faia ai lava tuiga fa’ato’a mafai ona feoa’i i le va ma isi atunuu o lo’o a’afia. Pe afai e le’i faia lou tui puipuia lona lua, e le o atoatoa ona sefe lou sui mai le Covid-19. Ua fa’apea fo’i pe afai o lo’o e a’afia i ni gasegase e tau sioki ai lau manava, ma isi ma’i ua tele na’ua o lo’o togafitiga e ono i ai nisi fa’aletonu e alia’i mai pe afai o le a tuia oe i le tui puipuia lenei o le Covid-19.”

 

“O le 5% lea ua le atoa ai le 100% ona faasaoina pe a maea ona tui puipuia oe i le Modema, ona o le vaega lea ua mae’a tuia ae le’i mafai ona fa’asaoina mai ina ua maua mulimuli ane i le covid-19, taumafai e togafitia, ae ua le lava lona malosi e tete’e ai le fa’amai leaga o le covid-19.”

 

O le fa’amatalaga auiliili lea a Dr Tufa e tusa o le suesuega na faia fa’apitoa i le aoga o le vaila’au ua auina mai mo le lautele o le atunuu ia nofo puipuia pe a mae’a faia tui nei mo le Covid-19.

 

O auga e va’aia pe afai o le a tuia tagata, e le gatusa mo tagata uma. O nisi e matua leai se eseesega e va’aia ai. O nisi e tiga le ulu pe niniva, o nisi fa’asuati ma e le fia ‘ai ae fa’afaufau. Ae o mea na e le tumau. 

 

Peita’i afai e i ai se suiga tele ua va’aia ia te oe pe a faia lou tui puipuia lea, e ao la ina vala’au le falema’i ina ia avatu fa’avave loa lea sui i le falema’i e va’aia le fomai. O nisi e leai ni ta’avale e mafai ona sau le ta’avale a le falema’i pe talosagaina fo’i ta’avale a leoleo mo le aumaiga fa’atopetope o nisi e matuia a’afiaga o le a va’aia ai pe a tuia i le tui puipuia. 

 

O le vasega o tina ma’itaga, ua leai se fa’amatalaga ua maua mai i ni o latou a’afiaga o pepe ma tina pe afai o le a tuia i le tui puipuia lea. O lona uiga o le a tatalia lava le taimi e oo mai ai se fa’amatalaga EUA mo le Modema lea e fa’apea e tuia ai le mamalu lautele, ona fa’ato’a faia lea o se fuafuaga i le vasega o tina maitaga, ona o le tulaga i a’afia fanauiti ona o tui.

 

I le mae’a ai o mea uma, sa faia se fa’ailoga fa’apitoa e taualoa ai le tautua a le tamata’i galue i le Ofisa o le Initeria i lona Ofisa fa’alotoifale, Lydia Falefine - Nomura, mai le Kovana Sili Lolo Moliga ma lana faigamalo, ona ua iloga lona sao i le fa’atupega o le tele o poloketi ma galuega ua mae’a galueaina nei i totonu o le malo. O nisi galuega ua mae’a tatalaina, ae o nisi e le’i ma’ea ma o le a tatalaina e le faigamalo fa’aolioli mai.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all