Skip to main content

To’a 78 fanau a’oga a Fagaitua ua sauni mo le la’asia o leisi la’asaga o a latou soifuaga fa’alea’oa’oga

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

E to’a 78 alo ma fanau fa’au’u mai i le a’oga maualuga a Faga’itua na aloa’ia a latou taumafaiga fa’alea’oa’oga, i le aso Lulu, Iuni 11, 2024, e ta’ita’i o le malo, ta’ita’i o le a’oga, aiga faiaoga, matua ma aiga, i le malae ta’alo a le a’oga, i lalo o le manulauti “Ia Maua’a i le Atua lou Fa’amoemoe mo le Lumana’i”.

O le talosaga amata sa fofogaina e le susuga i le Faafeagaiga o le Ekalesia Faapotopotoga a le Atua (AOG) mai i Vatia, le afioga Rev. Feagaiga Misi.

Ina ua mae’a le talosaga amata, sa faapea loa ona saunoa le susuga i le Puleaoga, ia Suaese “Pooch” Ta’ase, lea sa ia fa’afeiloa’ia le auai mai o matua, aiga ma le aofia potopoto, aemaise o malo fa’aaloalogia na aofia ai le afioga i le Kovana Lemanu P. S. Mauga ma le faletua ia Ella Mauga, faapea le afioga i le sui Faipule i le konekeresi, ia UIfa’atali Amata Radewagen, o le Faatonusili o Aoga ia Talauega Dr. Samasoni Asaeli ma taitai sinia o le malo.

Ae e le’i tuuina atu le avanoa i le afioga i le Kovana Lemanu P. S. Mauga mo sana saunoaga faapitoa, na mua’i faaleoina e le susuga i le puleaoga ia le agaga faafetai i le faatonusili o aoga mo lana fesoasoani malosi i le aiga faiaoga faapea fanau aoga, i lu’itau tau i gasegase o le mafaufau faapea popolega o le loto ona o le to’esea o aiga.

Na fa’aalia le agaga vaivai o le susuga ia Suaese a’o ia fa’alauiloa mai le tele o faigata na feagai ma le tele o fanau aoga faapea le aufaigaluega, ae o se taimi fiafia lenei i o latou olaga, i le taunu’uga o lenei savaliga.

Sa ia ta’ua le maliu o se tasi o aiga a nisi o fanau fa’au’u, ae ua o’o mai le aso fa’au’uga ma sa ia faaleoina se agaga o faamaisega mo fanau aoga ua le mafai ona auai mai se matua po o se uso, tuafafine po o se tuagane po o seisi o lona aiga, ona o le valaau paia a le Atua.  Ma lana toe upu fa’alototele i fanau a’oga, “Ia lototele.  O upu a le Tusi, Amuia e faanoanoa aua e faamafanfanaina i latou.”

I le saunoaga a le afioga i le kovana sa ia faamanatu atu ai i fanau a’oga le taua o le soifua auauna, o le soifua faatuatua i le Atua, aemaise le mamalu o le atunu’u o lo’o tagata fa’akerisianoina.

“E ao ona maua’a lo tatou faamoemoe i le Atua, aua o ia o le mataisau o mea uma.  O nei ua tali ai lo outou autu.  Pe sa outou finau ma lo outou lototele I lenei tauiviga.  Pe sa moni lo outou faatuatua i le Atua mo so outou lumanai,” o le saunoaga lea a le afioga i le kovana. “Afai na outou filiga ma fa’amaoni i totonu o potu aoga ma usiusitai lelei i faiaoga, faapea foi lo outou manatua o fautuaga a outou matua ma aiga, aemaise matua fa’aleagaga.  O lona uiga, o le aso lenei e maua ai le tali o le fesili, O ai?”

Sa ta’ua e le afioga Lemanu, o le manulauti a le fanau i lo latou fa’au’u, o se mau taua, ma ia fautuaina ai i latou ina ia o latou ‘maua’a i le Atua, o lo outou faamoemoe mo le lumana’i.  Ia maua’a outou ma atina’eina ia te ia, ma ia fa’atumauina i le faatuatua, faapea ona aoaoina outou, ia faatele ma le faafetai.”

Sa ia saunoa foi, e ‘tele ni isi faamoemoega e le’i taunu’u i lenei aso ona ua le maua’a i le Atua, on aua fai lava le poto ma le atamai o le tamaititi po o le tagata, ona o le fa’asausili ma le fa’amaualuga, ona o le le usita’I ma le le faamaoni.”

O lana fautuaga i le fanau fa’au’u, “Aua ne’i faapei outou o le Auauna na ave iai le taleni e tasi a le Atua, sa ia tanumia le taleni, ua fai lona fiapoto ma lona loto ua le usitai ma le le faamaoni.  Mulimuli ane, ua tuli o ia, le Auauna le aoga, i le pouliuli i fafo.”

Na saunoa foi le afioga Lemanu, “Afai lava o oe le tama ma le teine, sa maua’a lou faamoemoe i le Atua, aua lou lumanai, e te inu foi i le olioli, malie foi tapuaiga a matua ma le aiga, fa’afiafiaina foi faiaoga o le laumua o le Toa o le Vasa, ona o la outou galuega.  Ae sili ona fa’afiafiaina ai outou, le fanau fa’au’u, i lenei taeao.”

Sa ia ta’ua foi, ‘E le vale se taunuuga o se tagata, e maua’a i le Auta, i lona olaga a’oa’oina mo sona olaga manuia.’

Sa na ia fautuaina le vasega fa’au’u, ina ia o latou faapei o auauna ia na ave iai taleni e lima, lea na ia toe fo’i mai ma isi taleni faaopoopo e lima, ma atoa ai taleni e sefulu.  Lea na fai atu iai le Alii, “Le auauna lelei e ma le faamaoni, ua e faamaoni i mea itiiti, out e tofia oe e pulea i mea e tele. Ia ulufale maia i le fiafia o lou Alii.”

“E le faapea ua tu’u lou faamoemoega i le Atua ona tou o la ia e eva, faamoemoe e toe maua mai taui lelei,” o lana fautuaga lea i le fanau fa’au’u.  “E leai, tou te galulue, tou te saili, tou te finau.”

Sa saunoa foi le afioga i le kovana, ‘E ta’i tasi i le tausaga ma tupu fa’au’uga a fanau.  Ae o le tapenaga mai a matua ma aiga, ekalesia, aemaise le faigamalo, i le tu’u atu o le fanau, e o atu i le lalolagi o lo’o faatali mai.  Ona ou toe manatua ai lea o le amataga o le tatou faamoemoe.  I le saunoaga a le puleaoga, ia amana’ia le fanau, aemaise latou lea ua le faatasi mai o latou matua.”

O sana faamanatu i matua, le mamalu o le atunu’u ma le faigamalo, ‘e na o le pau lenei o le aso e tupu ai le mea lea.  Ae pau foi nei o le aso e tatau ona tatou ta i tua i le amataga.  Talai o tatou laei o lo’o fai ma pa puipui, o lo’o fai ma va o i tatou ma le fanau.”

“Ave’ese ofu faalekovana, ofu o tofiga matai o nu’u, o afioaga, tofiga o le faigamalo, ae fa’afesaga’i ma outou alo ma tatou fanau,” o lana fautuaga lea mo le aofia na potopoto i lea aso.

“Tatou matua, toe tuu tasi le avanoa, toe avatu le avanoa ae e lei o atu i latou i le lalolagi o lo’o faatasi mai, ia toe maua faamausali le va lea, fanau ma tatou le au matutua,” o le saunoa mai lea a le afioga i le kovana.

Ma lana toe upu i fanau fa’au’u, a o latou ausia a latou sini fa’aleaoaoga, pe i’u manuia a latou taumafaiga, ia manatua o latou matua ma aiga, lea o le a tu’i atu le mulipapaga.  Ia manatua e toe fo’i mai i aiga ma tautua lo latou malo, aemaise nu’u ma afioaga ma ia manatua le mea sa a’oa’oina atu ai i latou.

I le mae’a ai o le tuleiga mai i le afioga i le kovana, sa faapea loa ona fa’alauiloa e le Faufautua a le Vasega 12, ia Afainisi Marlena Fa’auliuli-Mulitalo ia i latou ua ausia tulaga maualuluga o le vasega fa’au’u.

O le tamaitai ua na ausia le fa’ailoga o le ‘Salutatorian, o Nevaeh Lauagaia Seuteni mai i afioaga o Tula, Saoluafata, Leulumoega ma Manono. O ia o se sui o le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano a Amerika Samoa (EFKAS) mai i Tula, i lalo o le taitaiga a le susuga i le faafeagaiga Rev. Felise Augafa ma le faletua ia Avataeao Augafa.

O Nevaeh o se alo e faasino i le susuga i le fa’afeagaiga malolo ia Rev. Toelei’u Seuteni (lea ua fa’ilagi le folauga) ma le faletua ia Fuasami Mulipola-Seuteni.  Na aloaia e le tamaitai fa’au’u ia lona tua’a i le taliaina o lana fa’ailoga.  Faapea ai ma le susuga i le Tama Malolo Manumalo Rev. Dr. Leanavotaua ma le faletua ia Mo’otafao Seva’aetasi ma le susuga i le fa’afeagaiga ia Rev. Hector ma Herema Pouono.

O le a fa’aauauina a’oa’oga a lenei tamaitai i le kolisi a Highline i le faaiuga o le tausaga.

O le ‘Valedictorian’ mumua, o le tamaitai o Nu’utofi Asolelei Fa’auila mai i afioaga o Aoa, Apai, Manono, Safune ma Salelologa i Savaii.  O ia o se totino o le ekalesia ‘Assembly of God’ i Aoa, i lalo o le taitaiga a le susuga i le Faafeagaiga ia Rev. To’oto’o Anoa’i ma le faletua ia Tali Anoa’i.  O Nu’utofi o le alo o Muagututi’a Piliki Seumanu Faauila ma Fuatino Peni Fa’auila.  Sa ia aloaia ona matua, ona tei e to’alima faapea ona aiga, i le taliaina o lana fa’ailoga.  Ma sa ia fa’aalia foi lona agaga fa’afetai i lana Ekalesia faapea le afioaga o Aoa.

O le a fa’aauauina a’oa’oga a lenei tamaitai i le New Mexico Military Inistitute i le faaiuga o le tausaga.

O le ‘Valedictorian lona lua’, o le tamaitai o Leka Serafi Suipi Ioramo mai i afioaga o Amouli, Aua, Faleasiu ma Samusu ma o ia o se sui o le Ekalesia EFKAS i Amouli, i lalo o le taitaiga a le susuga i le Faifeau Toeaina Rev. Elder Dr. Leatulagi Faalevao ma le faletua ia Vagai Faalevao.

O lenei tamaitai o se alo e faasino ia Tumua Suipi Ioramo lea ua fa’ilagi le malaga, i le aso Lulu ae le’i aulia le fa’au’uga a si ona alo, ma le tina ia Asoiva Talamoni-Ioramo.

Na aloaia e lenei tamaitai ia ona matua fa’aleagaga, i ana taumafaiga fa’alea’oa’oga, aemaise nai ona matua, o matua o ona matua faapea le tina matu ao lo’o fa’aigoa ai o ia, o Mama Leka Talamoni male tama matua ia Sailiui Talamoni, o le tama matua ia Fetu’ua’i Ioramo ma le tina matua ia Talaetau Ausage Ioramo faapea uo ma aiga.

O lo’o iai se faamoemoega ia Leka e ulufale atu i le vaega’au a le malo tele (US Army) ma le iunivesite a le setete o Uasigitone i le tau mafanfana.

O le ‘Valedictorian’ lona tolu, o le alii fa’au’u ia levalefaiva Kal-El Turituri Malala, mai i le afioaga o Amouli ma Aoloau.  O ia o se sui o le ekalesia EFKAS i Amouli, i lalo o le taitaiga a le susuga i le Faifeau Toeaina, Rev. Elder Dr. Leatulagi Faalevao ma le faletua ia Vagai Faalevao.

O Levalefaiva o se alo e faasino ia Kaylla Peolaina Turituri ma sa tausia mai o ia e matua o matua, le susuga ia Vaauli Turituri (ua fa’ilagi le folauga) ma Leota Falesoa Utu-Turituri.  Sa ia aloaia si ona tua’a, le susuga ia Vaauli Turituri lea ua fa’ilagi le folauga, ma si ona tina faapea ma si ona aiga, i le mauaina o lona fa’ailoga.

O lo’o ua sauni atu nei Levalefaiva e fa’aauau ana aoaoga i le Kolisi a Amerika Samoa.

 O le ‘Valedictorian’ lona fa a le vasega fa’au’u 2024 a Fagaitua, o le tamaitai o Legna Fiapaipailetufanuaimeaatamalii Seuteni, mai i afioaga o Tula, Saoluafata, Leulumoega ma Manono.  E auai lenei tamaitai i le EFKAS i Tula, i lalo o le taitaiga a le susuga i le Faafeagaiga Felise Augafa ma le faletua ia Avataeao Augafa.

O Legna, o se alo e faasino i le susuga i le Fa’afeagaiga ia Toelei’u Seuteni (lea ua fa’ilagi le folauga) ma le faletua ia Fuasami Mulipola-Seuteni, ma o lona uso le tamaitai lea ua ‘Salutatorian’, o Nevaeh.

Faatasi ai ma ona matua ma lona aiga, sa faapea foi ona aloaia e Fiapaipai ia si ona ‘Tama Malolo Manumalo’, le susuga i le Faafeaiga ia Dr. Leanavaotaua mal e faletua ia Mo’otafao Seva’aetasi faapea le susuga i le faafeagaiga ia Rev. Hector ma Herema Pouono.

O lo’o faamoemoe lenei tamaitai e auai atu i le Iunivesite a Uasigitone i le faaiuga o le tausaga.

I le mae’a ai ona fa’alauiloaina o ‘Valeditorians’ ma le ‘Salutatorian’ a le vasega fa’au’u, sa faapea loa ona fa’alauiloa atu e le susuga i le puleaoga ia le vasega fa’au’u i le faatonusili o a’oga, lea sa ia taliaina ma fa’amaonia le vasega fa’au’u.

O fa’ailoga faapitoa sa tufatufaina, na aofia ai le fa’ailoga mai i le afioga i le sui Faipule a Amerika Samoa i Uasigitone, ia Uifaatali Aumua Amata.

O i latou ua mauaina fa’ailoga sikolasipi a le malo, mo le kolisi a Amerika Samoa faapea kolisi i fafo, e aofia ai:

Legna Seuteni — Civil Engineering, Washington State University

Leka Ioramo — Civil Engineering, Oregon State University

Nu'utofi Faauila — Accounting, Olivet Nazarene University

Saipale Vaouli — Criminal Justice, Olivet Nazarene University

Levalefaiva Malala — Music & Music Composition, ASCC

Nevaeh Seuteni — Liberal Arts, ASCC

Jadelynn Toma — Political Science, ASCC

Chrisan Isamaeli — Computer Science, ASCC

Ben Sagaga  — Criminal Justice, ASCC

Christian Tuia — Liberal Arts, ASCC

Fale Uele — Liberal Arts, ASCC

O i latou ua ausia sikolasipi mo kolisi ma iunivesite i atunu’u i fafo:

Nu'utofi Faauila — Southern Utah University ($55,264 Founders Scholarship), Olivet Nazarene University ($85,000 Academic Scholarship), New Mexico Military Institute ($1,000 i le tausaga), ROTC Scholarship, ma Valley Forge Military College

Tiresa Tupule — Southern Utah University ($55,264 Founders Scholarship), Saint Martin's University ($112,000 Chancellor's Scholarship) and the University of Colorado Springs

Chrisan Isamaeli — Concordia (19,000 Academic Scholarship}

Legna Seuteni — Saint Martin's University ($112,000 Chancellor's Scholarship, Southern Utah University ($55,264 - Founders Scholarship), Arizona University ($32,000 - Arizona Distinction Award) and Washington State University ($44,000 Western Undergraduate Exchange Award)

Jadelynn A. Toma — Suffolk University ($25,000 Dean's Scholarship)

Saipale Vaouli — Olivet Nazarene University ($19,000 per year- Academic Scholarship), Washington State University ($44,000 Western Undergraduate Exchange Award)

Sheree Pelenise — Saint Martin's University ($100,000 Dean's Scholarship), Southern Utah University ($55,264 - Founders Scholarship), Southern Oregon University ($3,500 yearly) and Olivet Nazarene University

Marley Taito — Southern Utah University ($43,252 4 years WUE Scholarship)

Benjamin Sagaga — Southern Utah University ($43,252 4-year WUE Scholarship)

Levalefaiva Turituri Malala — University of Oregon ($50,000 Summit Scholar) and Olivet Nazarene

Fuatino Peni —Southern Utah University ($55,264 - Founders Scholarship)

Two sports acceptances are also shown as being received by:

Nigel Ale — Olivet Nazarene University, Football

Grace Fouvale — Central Baptist College, Volleyball

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all