Pago Pago - AMERIKA SAMOA
Na fa’aalia le agaga fiafia o aiga o afioaga o Vailoa ma Leone, lea e nonofo latalata i le aoga maualuga a Leone, ina ua te’ena e le Komiti Faafoe a le ‘Zoning’, ia se talosaga a le kamupani o le CTC (Continental Transport Corporation), mo se fa’atagana e lisi ai se vaega o le fanua a le malo, i Vailoa, lea sa masani ona iai le ofisa fa’asalalau a le WVUV.
O le kamupani a le CTC, o se kamupani faufale lea e i Fogagogo, i luma mai o le Maliu Mai, ua leva ona iai i totonu o le teritori. Ae ua fa’amuta le latou lisi i Fogagogo, ma e le’i toe fa’afouina.
O nisi o auaunaga a lenei kamupani e aofia ai le gaosia o meafale, faatauina o oloa siiatoa, faapea ai ma le faatauina atu o uta pefu, oneone ma iliili ma nisi o tulaga e fa’aaogaina i le fausia o maota ma laoa. E le gata i lea, o le ‘rental’ o a latou masini tetele, lipea ma le tausiga o taavale ma masini tetele ma le gaosia o poloka sima.
O le fanua lea sa taumafai le CTC e lisi, e masani ona fa’aigoaina o le ‘Airstrip’, ona o se fanua sa fa’aaogaina i le vaitaimi o le Taua Lona Lua o le Lalolagi, e le Fuava’a a le Iunaite Setete, ia Setema 30, 1943 o se malaevaalele. Ae peitai, ona o tulaga faaletonu o le tau (malosi o savili ma matagi) i le amataga o le 1945, sa faapea ona le toe fa’aaogaina ai.
I se fonotaga a le Komiti Faafoe a le ‘Zoning’ lea sa faia ia Aukuso 14, 2025, e to’atolu ni tagata mai i Leone, Vailoa ma Taputimu na mafai ona auai atu ai, ma faaleoina lo latou tete’e malosi i le talosaga a le CTC aemaise o le fia se’e atu o le latou kamupani i lea nofoaga.
E pei ona sa molimau se tasi o i latou, sa ia ta’ua ai lona le auai i lea fuafuaga a le kamupani faufale ina eliina fanua e tu lata i maota ma laoa, aemaise o le aoga maualuga, lea o lo’o agai iai le toatele o a latou alo ma fanau.
E le gata i lea, e pei ona sa ta’ua e lenei sui mai i Taputimu, o le latalata o le kamupani i le ofisa a leoleo, o le falemai faaleitumalo ma le aoga tulaga muamua a Leone, ua avea ma atugaluga a nu’u ma afioaga, ona o le a’afiaga o le siosiomaga, soifua maloloina, aemaise le puipuiga o le saogalemu lautele, ona o galuega o le a faatino, o a’afiaga i le pefu, leotele o masini, o le tele o masini ma taavale tetele i luga o le alatele ma ona a’afia ai ma le suavai ma fanua.
Ma sa saunoa foi lenei sui e faapea, o le tulaga sili ona faapopoleina ai i latou, ona o le le’i logoina atu o le tele o aiga, aemaise aiga o lo’o nofo latalata i le fanua, e tusa ai ma lenei fuafuaga. E foliga mai ai, o lo’o iai se taumafaiga ina ia le iloa e aiga ma le mamalu lautele, ia lenei fuafuaga, e fai ai ni a latou fesili pe fa’aleoina ai o latou manatu, ae e le’i sainia le lisi.
Sa faaleoina e seisi o i latou na auai atu i le fono, ia se atugaluga, ona e pei ona sa ia ta’ua, e foliga mai sa taumafai le Taitaifono o le Komiti Faafoe a le Zoning, le Afioga i le Faipule ia Manumaua Wayne Wilson, e taofia o ia mai i le auai i lenei iloiloga, ina ua fa’ailoa atu ia te ia, e le o tatalaina le iloiloga i le mamalu lautele.
O lenei sui, o se sitiseni a Amerika, ma sa ia fa’amautuina lona aia tatau, e auai i nei iloiloga ma sa ia fa’ailoa atu i le Taitaifono, o le a faia foi sana molimau, e pei o isi sui e to’alua na auai i lea aso, e tusa ai ma le talosaga a le CTC. Ma sa ia faamamafaina le a’afia o lona tagata, i le talosaga a le CTC, o le mea lea, e iai lona aia tatau, e faaleoina ai ona manatu ma ona atugaluga, e faatatau i lenei mataupu.
Sa ta’ua e lea sui le le talafeagai o uiga sa fa’aalia e le Taitaifono ma lona tofi fa’aleta’ita’i. Ma na ia saunoa foi e faapea, sa iai sona manatu faamaualuga, o lo'o fia fa’afofoga le Taitaifono i manatu o i latou, o le a a’afia i le fuafuaga a le CTC.
Ma na ia saunoa e faapea, o fanua ia o lo’o taumafai le CTC e lisi, o lo’o tu tonu lava i le ogatotonugalemu o se eria e fa’aeteete gata, ae siomia e fale ma maota o aiga, i leisi itu, a’o leisi itu o iai aoga a le malo ma ofisa o le malo. I sona talitonuga fa’aalia, a tatou mafaufau atu i le leotele o masini ma taavale tetele faapea ma le pefu, e le gata i le faalavelave ae faapea foi tulaga ogaoga o a’afiaga e ono o’o iai.
I sona talitonuga fa’aleoina, e foliga mai e na’o le pau le tulaga o lo’o tulimata’i e le Komiti Faafoe a le ‘Zoning’, o le fa’agaioia lea o le atina’eina o pisinisi, ae le o le puipuia o aiga ma le mamalu lautele. Ae e tatau ia i latou, ona fa’amuamua le saogalemu o aiga o lo’o nonofo latalata i nei fanua ua fuafua e faatu ai se pisinisi.
Sa ta’ua e lea sui e faapea, e semanu se la talanoaga ma le susuga ia Jim McGuire, o se tasi o totino o le Komiti Faafoe a le ‘Zoning’, semanu e na te le iloa le talosaga a le CTC mo le vavaeina atu o se fanua e latou te lisiina.
Na faapea foi ona fa’ailoa atu e McGuire i le pule a’oga a le aoga maualuga a Leone, le susuga ia Leo’o Dr. Patrick Danielson, lea na mafua ai ona tusi atu le alii puleaoga i le Komiti Faafoe e fa’aalia lona tete’e i lenei poloketi.
I se faatalanoaga ma McGuire, lea o lo’o sui tulaga i le susuga i le Taitaifono ia Manumaua, sa ia fa’amaonia le la talanoaga ma le alii pulea’oga, e tusa ai ma lenei mataupu. Ae mulimuli ane, taunu’u atu ia McGuire se fa’aaliga mai i le Loia Sili a le malo, le tamaitai ia Gwen Tauiliili-Langkilde, e faailoa atu ai le le pasiaina e le malo, o le lisi o le fanua e fai ai se pisinisi, seia vagana ua pasia e le Komiti Faafoe a le ‘Zoning’ ia se talosaga mo le vavaeina faapitoa o le fanua (zoning variance).
Na ta’ua e McGuire le iai o se fuafuaga mo se la fonotaga ma le Failautusi o Mataupu tau Samoa ma le Kovana o le Itumalo o le Falelima i Sisifo, e soalaupuleina atugaluga i le le faalauiloaina faalauaitele o mataupu, e a’afia ai le lisiina e kamupani o fanua a le malo.
Sa faamamafaina e McGuire le taua o le nofo malamalama o aiga, aemai i latou, o lo’o nonofo latalata i nofoaga e faatu ai pisinisi. Ma sa ia ta’ua e faapea, ae e le’i pasia se ‘zoning variance’, e tatau lava ona faia se su’esu’ega maumaututu ma Iloilo faalelei ia vaega uma. O le mea tonu ma le sa’o lea e tatau ona fai.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus