Pago Pago - AMERIKA SAMOA
Kovana: “O manuia ea Samoa po o Amerika Samoa i nei fuafuaga?”
O le aso ananafi, Me 9, 2024 na atoa iai aso e lua, o le fonotaga fa’aleta’ita’i o malo a Samoa Tutoatasi faapea Amerika Samoa, lea e ta’ua o le Atoa o Samoa, lea na amataina mai i le aso Lulu, Me 8, 2024.
O le aso Lua, Me 7, 2024, na to’ai taunu’u mai ai le afioga i le Palemia o Samoa, ia Fiame Naomi Mata’afa ma lana aumalaga, e silia ma le to’a lusefulu (20), e aofia ai afioga i Minisita, o taitai faapea ma aufaigaluega mai i Matagaluega ma Ofisa o le malo o Samoa.
O nisi o afioga i Faipule na mafai ona auai mai, mai Samoa, sa aofia ai le afioga i le Minisita o Galuega ma Femalagaiga ia Olo Fiti Vaai; le afioga i le Minisita o Faatoaga ma Faigafaiva, La’aulialemalietoa Leuatea Schmidt; o le Minisita o Fefaatauaiga ma Leipa, Leota Laki Lamositele; le Minisita o le Soifua Maloloina, Valasi Tafito Selesele ma le Minisita o Faalapotopotoga a Tina ma Tamaitai, Mulipola Anarosa Ale Molioo.
O le lona lima ai lenei o fa’atasiga a le Atoa o Samoa, aua fetufaa’iga o manatu ma polokama mo le fa’aleleia ma le fa’aalualuina i luma o malo e lua. Ma sa faataunuuina lenei faatasiga i le fale fou (Multi Purpose Center) a le Kolisi o Amerika Samoa (ASCC) i Malaeimi.
Sa faapea foi ona vaevaeina ma asia e taitai o malo e lua ia ni nofoaga o faatinoina ai polokalama ma faasao a Amerika Samoa, ina ia maimoa ma iloiloina le alualu i luma ma le fa’asoaina o ni manatu i ni isi o auala e mafai ona fa’aleleia atili ai nei polokalama.
I lana saunoaga faapitoa i le tatalaina o le Atoa o Samoa lona lima, sa saunoa ai le afioga i le Kovana Lemanu P. S. Mauga e faapea, “Ua tele a tatou mataupu talanoaina, tele foi felafoaiga i tulaga o mtaupu faaauau, ua matou avatu, outou fa’asoa mai ma tatou fefa’asoaa’i ai, aua lava le autu o la ta faamoemoe, o ta’ua o le Atoa o Samoa.”
Sa fa’asoa mai e Lemanu i se la talanoaga ma le afioga i le Palemia, “e aiai le manatu i lenei fonotaga, ma le fesili autu, ‘O manuia ea le atunu’u i nei fuafuaga? O manuia Samoa po o manuia foi Amerika Samoa, i a tatou fuafuaga?”
Ma na ia ta’ua e faapea, o le agaga o lenei fonotaga, e saili ai “po o iai nisi matati’a e tatou te fa’aleleia atili ai nai mataupu mautu, aua le faafaigofieina o fesootaiga i le va o Samoa na Lua, i tatou fonotaga o le Atoa o Samoa.”
Ua talitonu le afioga i le Kovana, a mafai ona talia nei fesili, o le a faapea ona maua ai se ‘ai o lenei fonotaga.
Sa toe aumaia foi e le afioga i le Kovana ia upu tima’i a le susuga i le Faafeagaiga ia Eleasalo Fa’ata’a, o le EFKAS Petesa, lea na tatalaina le fonotaga i se talosaga i le uluai taeao, e toe faamanatu atu i sui auai o lenei fonotaga, “E le o tatou le au fai miti, ae o le atunu’u.”
I se fa’asoa mai a le Konesula o Samoa, le tofa ia Fata Brian Kaio e tusa ai ma le autu o nei fonotaga, sa ia saunoa ai e faapea o nei fonotaga, e maua ai e tatai o malo a Samoa na Lua ia le avanoa e feasiasia’i ai, e pei ona afio mai le afioga i le Palemia, le afioga i le Fofoga Fetalai, Minisita o galuega ma ofisa eseese o le malo. Ina ia faatalanoaina o ni mataupu e patino i atunu’u e lua ma lona atina’e.
Ta’ua foi e Fata, o se ulua’i taimi lenei ua lagolagoina ai e le malo o Samoa le taumafaiga ina ia faamaopoopo mai tagata faigaluega mo le Falei’a (Starkist). Aua i ulua’i ‘recruitments’ po o le sailiga o tagata faigaluega mo le StarKist, sa faia lava e le kamupani i’a. Ae o le taimi nei, ua lagolagoina e le malo, e ala i le tu’uina atu lea o lenei tiute i le Ofisa Faa Itumalo.
Sa saunoa Fata i le taua o le kamupani i’a, ona e le gata o se avanoa faigaluega mo tagata mai Upolu ma Savaii, ae faapea foi le taua o le kamupani i’a, i le tamaoaiga o Amerika Samoa.
I tulaga o feso’otaiga i alava’a, na fa’asoa mai foi Fata, o vaiaso taitasi o lo’o femalaga’i ai le Lady Samoa 4 i le va o Samoa na Lua. Ma o lo’o galulue faatasi Ofisa o Faatoaga, Loia Sili, Ofisa o Femalagaiga ma le Ofisa o Tiute o malo e lua, e saili ni mea fia faaleleia, ma o tulaga ia e galulue ai i lalo o le Atoa o Samoa.
Sa fa’asoa mai foi Fata i le galulue faatasi o Ofisa o Tiute ma Tupe Maua a Samoa ma Amerika Samoa, aua le puipuiga o saogalemu o tuaoi faavaomalo, ina ia malu puipuia oloa feavea’i, tausia tulafono ma tulaga manaomia o le saogalemu, puipuiga mai fualaau faasaina ma ala faasolitulafono e ono tutupu mai.
“E le natia, o Samoa ma Amerika Samoa, o se tasi lea o nofoaga o lo’o autova’a (transit) mai ai le tele o isi atunu’u. E tatau ona malu puipuia tuaoi,” o le saunoaga lea a Fata.
I tulaga o Feso’ota’iga, na saunoa le susuga i le Konesula, o lo’o taumafai taitai o malo e lua e galulue faatasi, e le gata i fesootaiga i ala leo ae faapea foi fesootaiga mo vaalele ma tulaga o tekonolosi.
Saunoa Fata, mo le taimi muamua, lea na tatala ai le ofisa ma faapaiaina ai se laueleele ua mae’a ona fa’amatu’u mai e le malo o Samoa mo Amerika Samoa e fausia ai se ofisa a Amerika Samoa i Upolu. Ma o lenei ofisa o le a faafaigofie ai gaioiga, e le gata mo tagata o Amerika Samoa e faimalaga atu i Upolu ma Savaii, ae faapena foi mo tagata o Samoa.
I tulaga o faigapa’aga fa’avaomalo (interntional relations), ua fa’asoa mai Fata, i le lagolagoina e Samoa o le auai atu o Amerik Samoa i faalapotopotoga faaitulagi (regional organizations), e aofia ai ma le Fono Autu o Taitai o le Pasefika (Pacific Islands Forum).
Na ta’ua e Fata, o Amerika Samoa, o se atunu’u o le itulagi o le Pasefika. O ona manaoga ma luitau fa’aleatina’e e fitoitonu lava iinei i le Pasefika, ma a tatou vaai i suiga o le tau ma a’afiaga o iai, o tulaga ia e tatau ai ona iai Amerika Samoa i totonu o le PIF.
Saunoa le susuga i le alii Konesula, o le faasinomaga o Amerika Samoa, o le Pasefika, ma e le tatau ona ta’uesea Amerika Samoa ona o le tatou so’otaga ma le Malo Tele (Amerika). Ae ia fa’ataua tulaga tutusa ma avanoa mo tagatanu’u i totonu o le Pasefika.
O seisi vaega sa fa’asoa mai ai Fata, o le tulaga tele i le ‘Food Security’, ina ia saogalemu ma alu lu lelei, ma le mua pea o taumafa, e le gata i Samoa ae faapea foi mo Amerika Samoa.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus