Pago Pago - AMERIKA SAMOA
E o’o mai lava i le Aso Gafua o le vaiaso ua mavae, Iuni 26, o lo o faatalitali lava le Ofisa o le Loia Sili i faamaumauga mai i le Ofisa o Uafu ma Malae Vaalele faapea le Ofisa o lo o mataituina le saogalemu o tuaoi o Amerika Samoa (Dept. of Homeland Security), i faamaumauga e faatatau i le faimalaga ese atu o le va’a o le Kite Runner, mai Amerika Samoa mo le malo Tutoatasi o Samoa.
O le aso 23 o Iuni, 2023, o le aso faatulagaina lea e faamuta ai le faauluina mai o se ripoti e tusa ai ma lenei mataupu, e pei ona faamautuina mai e le sui Loia Sili ia Roy J.D. Hall, i sana imeli na faaooina atu i Faatonusili o matagaluega e lua, i le aso 16 o Iuni, 2023.
Ua mafua lenei suesuega a le Ofisa a le Loia Sili, ona o se tala sa lomia i le Samoa Observer, lea na ta’ua ai le sopoia e se va’a o lo o resitala i Amerika Saamoa, o le Kite Runner, ia ogasami o Samoa ia Aperila o le tausaga nei, ma pueina e leoleo a Samoa.
E tusa ai ma se ripoti a le Observer, sa o latou maua se faamatalagaa mai i se sui o le malo o Samoa, e tusa ai ma le masalomia o se tasi o Minisita o le malo o Samoa, i le faia o faamaumauga lea na mafai ai ona ulufale atu lenei va’a i ogasami o Upolu ma Savaii.
O le va’a lenei o le Kite Runner, o se meatotino a le susuga Papalii Laulii Alofa ma sa faimalaga atu i Samoa ia Aperila 2023 ma se uta mo se faalavelave a lona aiga i Savaii. Ae peitai, na taofia e leoleo i Savaii ona o le leai o ni faamaumauga manaomia mo le faigamalaga, ae peitai na toe tatalaina le va’a i se taimi mulimuli ane.
Na ta’ua e sui o le Ofisa o Uafu a Samoa, o le mafuaaga na taofia ai le vaa i le uafu i Apia, ona e le i iai se kilia mai Pago Pago. O le kilia lea e saini e le Ofisa o Uafu ma le Ofisa o le Customs, ma sa faato’a maua ina ua taunuu le vaa i Apia.
O iina la lea na tapa ai loa e le Ofisa o le Loia Sili ia faamaumauga o lenei mataupu, ae le gata i lea, o le iloiloina o tulafono faalauaitele mo vaa e ulufale mai ma ulufafo atu mai i uafu o Pago Pago.
Na ta’ua e le sui Loia Sili ia Hall i lana imeli, le faatonuina o lo latou ofisa ina ia fesoasoani i suesuega o le tu’ua e le Kite Runner o le uafu i Pago Pago ma agai atu i le uafu i Apia faapea ma le toe taliu mai o le vaa i Pago Pago.
O faamaumauga sa tapaina pe sa talosagaina e Hall mai ofisa o le malo, e aofia ai faamaumauga i le pule resitala o le va’a, o laisene o le va’a, o ata o le va’a, o faamaumauga i le taimi na tuua ai e le vaa ia le uafu i Pago Pago ma le kilia mai le uafu i Apia. Sa talosagaina foi faamaumauga po o kilia i le taimi na tuua ai e le vaa ia le uafu i Apia mo le toe foi mai i Pago Pago. Faatasi ai ma kilia i le taimi na taula ai le vaa i le uafu i Pago Pago.
O isi faamaumauga sa tapaina e Hall ma le Ofisa o le Loia Sili, o le igoa o le kapeteni o le va’a ma lana laisene ave va’a po o lana laisene e na te faafoena ai so’o se va’a.
Na auiliiliina le talosaga a Hall i lana imeli, e ala lea i lona tapaina o faamaumauga o lo o faailoa mai ai kilia mo le Kite Runner, le aso ma le taimi na tatau ai ona tu’ua le uafu i Pago Pago mo le uafu i Apia, ma le aso ma le taimi sa tatau ona taunuu pe malaga ese mai ai mai I le uafu i Apia.
E le gata i lea, o faamaumauga i taimi ma aso na kilia ai e le aufaigaluega a le uafu a le teritori ia le vaa mo lona faimalaga ese atu mai i le uafu i Pago Pago mo le uafu i Apia, e tusa lava pe na faia ia faamaumauga, ae ua mae’a ona faimalaga ese atu le vaa mai Pago Pago, ma tu’uina atu i le aufaigaluega o le uafu a Apia.
O lo o finagalo foi Hall i igoa uma o i latou sa kiliaina le va’a, mai ofisa uma o le malo (DPA, DOH ma le DOT ofisa o le Custom) ina ua taunuu mai ma ulufale mai le va’a i le uafu i Pago Pago, ina ua taliu mai i lana faigamalaga mai i Apia.
Na ta’ua e Hall, i se fonotaga a le malo sa faia ia Iuni 6, 2023, o tulafono lava ia ma laasaga mo le kiliaina o vaa e ulufale mai, pe ulufafo atu ma uafu o Amerika Samoa, e tatau lava i kapeteni o va’a ona fa’afesootai mai le Ofisa o Uafu ma Malaevaalele (DPA) a Amerika Samoa, i le taimi tonu lava e taunuu mai a le vaa (ae le i tuua le uafu, po o se taimi puupuu ane talu ona tu’ua le uafu, o lo o faimalaga mai ai), po o le taimi e malaga ese atu ai mai i uafu o Amerika Samoa; ma o so o se va’a lava e ulufale mai i totonu o uafu a Amerika Samoa e aunoa ma se faailoa mai i le DPA, o le a faapea loa ona taofia i le mea ua ta’ua o le ‘quarantine buoy’ (Tagai, ASCA § 20.1201(a)-(b) ma le § 20.1202.).
O le a faatonuina ai iina ia le kapeteni ina ia maua mai se kilia mai i ofisa a le malo e gafa ma lea matafaioi ma suesueina ai loa le va’a, ae le i faatagaina le vaa ma lana auva’a ona ulufale mai i totonu o Amerika Samoa.
Afai o se vaa e taunuu mai pe malaga ese atu i aso malolo po o faaiuga o vaiaso, o le a faapea ona pili le kapeteni ma le vaa i itula ovataimi ma afai ae iai se mafuaaga e faatuai ai ona kilia le va’a e le DPA, ona faatonuina foi lea o le vaa e taula i le ‘quarantine buoy’, seia maea lelei ona faatinoina gaioiga a ofisa a le malo o Amerika Samoa.
O le DPA e gafa ma le faatonuina o le kapeteni ina ia leai seisi o le auva’a po o tagata i luga o le vaa, e mafai ona tu’ua le vaa seia maea lelei ona faia suesuega a ofisa a le malo ma ua kilia lelei le vaa. (Tagai I le ASCA 20.1308(a)-(b). O a lava ovataimi o le a pili ai le kapeteni ma le va’a, e le mafai ona faimalaga ese atu le va’a, seia maea ona totogi uma nei pili.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus