Pago Pago - AMERIKA SAMOA
Ua fa’ao’oina atu nei i le Ta’ita’ifono o le Komiti Faafoe a le Pule’aga o le Atina’eina o Tamaoaiga a Amerika Samoa (ASDEA), le Afioga i le sui Peresetene o le Senate, ia Magalei Logovi’i Magalei, ia se tusi mai i le Faatonusili o le Ofisa o Falepuipui, le susuga ia Palaita Tusi Suiaunoa, o lo’o talosagaina ai le fausia o se falepuipui fou, ma fa’ata’atia mai ai se ata, o le falepuipui fou.
Sa ta’ua e le susuga ia Palaita, le mana’omia vave o le toe fa’aleleia o le falepuipui, toe fa’afouina ma le fausia o se fale mo a’oa’oga ma toleniga faapea ma ni meafaigaluega saogalemu.
Na ta’ua e le alii Faatonu e faapea, o le tele o fale o lo’o fa’aaogaina, ua silia ma le 50 tausaga talu ona fausia, ma ua mana’omia vave ona fa’aleleia.
Ma na fa’aalia foi e le susuga ia le mataituina e le latou au ofisa, o pagota e 250, o lo’o lokaina ona o moliaga mama, se’ia o’o atu i solitulafono mamafa. Ma e le malolo la latou galuega, i le puipuiga ma le faamautuina o le saogalemu.
Sa auina faatasi atu ma le tusi a Palaita, ia se fuafuaga fa’atulagaina, o lo’o ta’ua ai le faamoemoega autu, o le toe fa’afo’i i se tulaga lelei, o le puipuiga ma le leoleoina o i latou o lo’o lokaina.
Ma na ta’ua e Palaita, lo latou tautuaina o se aofa’iga o tagata matutua, e 250 ma fanau talavou e to’alua. Ma e latou te mataituina le saogalemu ma le puipuiga o i latou, ma iloiloina i taimi uma o polokalama o lo’o avanoa, mo i latou ia.
Sa ia ta’ua foi le vaevaeina o le latou ofisa i ni vaega se tolu, e mafai ona fa’amautuina ai le kavaina o vaega uma o la latou tautua. Ae o le latou tiute autu, e aofia ai auaunaga faufautua, faamautuina o vaegatupe mo polokalama faapea le ofoina atu o se lagolago fa’aletaitai, e fesoasoani ai i le latou aufaigaluega, ina ia faatinoina o latou tiute ma gaioiga.
O lo’o ua ta’ua foi i le tusi, e na’o le pau lea o se nofoaga i totonu o le teritori, e le gata ina avea ma nofoaga o fa’asa’oga, ae faapea foi ma falepuipui.
E le gata i lea, o nei fale, sa fausia i le 1940, ina ua fa’aaogaina e tausi ai i latou na a’afia i le gasegase o le lepela. Ma faaliliu ai o se falepuipui, i le 1970, lea e o’o mai ai lava i nei vaitaimi.
E tolu fale sa fausia i vaitaimi o le faama’i o le lepela, lea o lo’o fa’aaogaina lava i nei vaitaimi, ma ua silia ma le fitusefulu tausaga. Ae o leisi fale, sa fausia i le faaiuga o le 1900, ma ua tulaga faaletonu ona o le le tausia lelei.
O le fale pito sili ona tulaga faaletonu, o le fale lea o lo’o ta’ua o le ‘Bravo’, ona e tasi lava le paipa mo lapisi lafoa’i o lo’o fa’aaogaina, e le gata mo fale le ta’ua ae faapea foi le laina mo le vai. A o’o ina puni se potu po o sela, e tasi, e puni uma lava le fale atoa. Faatasi ai ma le le lava o faamalama, manogi leaga, o manu, ma le tutulu o le fale, ua le toe talafeagai mo le nofo ai o se tagata.
Sa ta’ua foi e Palaita, le le gafatia o fale o iai nei, e faamautu iai le tele o pagota o lo’o fa’aopoopo atu. O le tele o sela, e na o le tolu pagota e tatau ona nonofo ai, ae peitai, ona o le toatele o pagota, ua o’o atu le fuainumera i le ta’i ono pe ta’i fitu, i le sela e tasi.
Ma ua avea foi lea tulaga, ma auala ua fa’afaigata ai ona fa’atulaga lelei ia pagota e mafai ona tu’ufa’atasi, e fua i le mamafa po o le mama o solitulafono, o lo’o loka ai.
O lea ua manatu ai le alii Faatonu, o nei faafitauli uma, e mafai ona fofoina, e ala lea i le fausia o se fale fou, e mafai ona fa’afaleina ai le toatele o pagota, ua faaopoopo atu. Ma o le a fa’aleleia atili ai tulaga o leoleoga, taofia ai pagota mai i le sosola so’o ma mafai ai ona toe fa’atulaga lelei ia pagota.
O se tasi o mataupu autu e ao ona fofoina, e pei ona ta’ua e le alii Faatonu, o ni leoleo ua iai le agava’a, e faatino ai le galuega. Sa ia ta’ua le tele o tagata faigaluega le agava’a, ua faafaigaluegaina. O nisi, e le’i galulue i tiute faaleoleo.
O le vaega lona lua o lo’o mana’omia, o se a’oga e mafai ona a’oa’oina tagata faigaluega i agava’a manaomia, o le tomai faapitoa, e mafai ona mataituina ma taitaia ai tagata i totonu o falepuipui.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus