Pago Pago - AMERIKA SAMOA
I se saunoaga a le afioga i le Peresetene a le Senate, Tuaolo Manaia Fruean, e uiga i le vaa o le Kite Runner, i vaega faasalalau a le malo Tutoatasi o Samoa, i le vaiaso ua tuanai, a’o feagai ai taitai o faigamalo e lua i le Atoa o Samoa, na ia ta’ua ai e faapea, sa tatau i le malo o Samoa ona lokaina ma suesueina le va’a ma lana auva’a ina ua sopoia faasolitulafono ogasami o Samoa, i le faaiuga o Aperila.
Na saunoa Tuaolo, e leai sona aia i auala e faatinoina ai tiute a Samoa, ae ana faapea o ia o le Palemia, e na te lokaina le vaa ma le auva’a, ona o le leai o ni pepa kilia. Sa fesili le afioga i le Peresetene o le Senate e faapea, faamata o le a le mea e tupu pe ana faapea o lo o malaga atu le va’a ma ni oloa faasaina? Po o iai foi seisi i luga o le va’a o lo o a’afia i se faama’i oti? Po o se terorisi?
I sona talitonuga faaalia, o vaega uma ia sa tatau ona tagai iai ma fa’aeteete iai.
O saunoaga a le alii peresetene, na mafua ona o se faatalanoaga ma vaega fa’asalalau lea na fesiligia ai o ia e tusa ai ma iloiloga a le Komiti Suesue Filifilia a le Senate (SSIC) e faatatau i lenei mataupu. Na saunoa Tuaolo, o lo o fa’aauau pea a latou suesuega ma o lo o faamoemoe o le a faafofoga le SSIC i se molimau mai i le kapeteni o le Kite Runner, pe a toe taliu manuia mai le faigamalaga.
O le kapeteni o le Kite Runner, o le susuga ia Loleni Faiai, le supavaisa o femalagaiga i luga o ogasami, i totonu o le Matagaluega o Uafu ma Malae Vaalele. O ia lea sa faafoeina le toe taliu mai o le va’a mai i Samoa ma na amia o ia e le SSIC i se iloiloga na faataunuuina ia Oketopa 5, 2023.
Ae peitai, sa faaooina atu se tusi a Faiai i le SSIC, o le a ia le mafai ona auai atu i lea iloiloga, ona o lo o faafoeina le malaga a le MV Manu’atele mo Manu’a i lea lava aso. Na uma mai le faigamalaga i Manu’a, ae agai atu i Swains.
O isi taitai o le malo ua samania e le SSIC e tusa ai ma lenei lava mataupu e tasi, e aofia ai le sui faatonusili o le Ofisa o lo o mataituina Tala Faamaumau a Amerika Samoa (ASHPO), le tamaitai ia Letitia Tish Peau, o Chester Manaea, le taitai o leoleo o le uafu faapea ma Sheehan Samuela Seigafo mai i le Ofisa o Tiute.
Sa le mafai ona maua se ripoti a le Samoa News i lea iloiloga ona sa talosagaina le tu’umuli ese atu o vaega fa’asalalau e le taitaifono o le SSIC, le afioga Senatoa Togiola T. A. Tulafono, ona e le i tatalaina nei suesuega i le mamalu lautele.
Na o’o lava i le sui o le Ofisa a le Kovana i totonu o le Senate, le afioga Laolagi Vaeao, na talosagaina e tu’ua le iloiloga i lea aso.
O le aso na soso’o ai, na fa’ailoa mai e Laolagi lona le fiafia tele i lea faaiuga ma sa le i manao ina ia tulai mai se faafitauli, e ui o lo’o iai sona talitonuga, e tatau pea ona ia auai i nei iloiloga, ona o ia o lo o avea ma sui o le kovana i totonu o le Senate.
Ae i le iloiloga na i luma atu, sa mafai ona auai vaega faasalalau i le molimau a le Faatonusili o le Homeland Security, le susuga Samana Semo Ve’ave’a, e tusa ai ma lenei mataupu, lea na ia faamaonia ai i totonu o lana ripoti sa faaooina atu i le ofisa a le kovana, le umia e le Kite Runner o pepa e manaomia, i le latou faigamalaga i Samoa.
Ae peitai, sa faamanino e Samana i lea iloiloga, na fa’ato’a maua nei pepa kilia, ae ua taunuu le vaa i Samoa, ma e foliga mai e le o le sui pule o le Ofisa o Tiute na sainia nei pepa kilia, ae ua masalomia ai nei le alii o Seigafo, i lona sainia o le suafa o le sui pule o le Ofisa o Tiute.
I lea iloiloga sa ta’ua ai e le Peresetene o le Senate ia Tuaolo e faapea, o Seigafo, o se tagata o lona aiga, ma sa ia faatalanoaina lea alii e tusa ai ma lenei mataupu. Ma sa faamatala e Seigafo ia Tuaolo, o se tasi o tagata faigaluega o le Ofisa o Tiute, le susuga Likitoa Sopoaga sa sainia le pepa, i lalo o le faatonuga a le alii taitai o le Ofisa o Tiute ia Juliano Falaniko.
Talu lava ona faataunuu suesuega a le SSIC, o lo o i atunu’u i fafo ia Sopoaga.
Sa faailoa atu foi e Tuaolo i vaega faasalalau a Samoa, se fa’atoesega mai le sui taitai o le Ofisa o tiute, aua sa tatau ona o latou mulimuli i le tulafono.
E o’o mai i le aso, e leai se ripoti ua maua mai i le taitaifono a le SSIC e tusa ai ma le iloiloga sa faataunuuina faalilolilo i le amataga o lenei masina, e ui ina sa ia fa’alauiloa mai i vaega fa’asalalau, o le a maua mai sana faamatalaga i se taimi mulimuli ane.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus