Skip to main content

Tala otooto o Fa’amasinoga

STEVE SEUMANUTAFA

 

O le ali’i overstayer mai Samoa lea ua ta’usala i lona umia fa’asolitulafono o vaega o le pauta o le aisa, ua faanofovaavaaia e le Fa’amasinoga Maualuga o ia mo le 5 tausaga i lalo o tuutuuga, e tatau ona ia tuua Amerika Samoa ae toe fo’i atu i Samoa ma nofo mau ai mo le umi o lana nofovaavaaia.

 

O le vaiaso na te’a nei na tula’i ai Steve Seumanutafa i luma o le fa’amasinoga maualuga mo le lauina o lana fa’asalaga, ina ua fa’amaonia moliaga o lona umia faasolitulafono o vaega o le pauta fa’asaina o le aisa.

 

Na faatoese le ua molia i le fa’amasinoga ma ia talosagaina ai se isi avanoa mo ia, se’i toe fo’i atu ai i lona aiga e fa’aaoga aso o lona ola o loo totoe e tautua ai lona aiga, nuu ma lana ekalesia.

 

Sa ia taua fo’i e fa’apea, o masina e tele na taofia ai o ia i le falepuipui, ua ia aoaoina ai se lesona aoga mo lona olaga i le lumana’i.

 

Na talosaga le loia a Seumanutafa ia Michael White ina ia talia le talosaga a le ua molia, ma faasala o ia i se fa’asalaga faanofovaavaaia, e aofia ai le poloaina o ia e tuua le atunuu ae toe fo’i atu i lona aiga i Samoa. O lea talosaga na lagolagoina fo’i e le loia a le malo ia Christy Dunn.

 

Saunoa le alii fa’amasino sili ia Michael Kruse e fa’apea, o le tagi fa’asaga ia Seumanutafa na afua mai ina ua maua e Leoleo i lona tino se paipa tioata o loo i ai vaega o le pauta faasaina o le aisa.

 

O le tausaga e 2017 na ulufale mai ai Seumanutafa i Amerika Samoa i se pemita 30 aso ma nofo faasolitulafono ai lava o ia e aunoa ma ni pepa nofomau mo le 2 masina.

 

E 5 tausaga na manatu le fa’amasinoga e faasala ai le ua molia i le toese, peita’i ua faamalumalu lona tuliina o lea fa’asalaga, ae ua faanofovaavaaia o ia mo le 5 tausaga i lalo o poloaiga e ao ona ia usita’i i ai.

 

O ni isi o ia poloaiga e aofia ai lona tuliina o masina e 20 i le toese. Ua manatu le fa’amasinoga, o le a fa’aaoga masina na taofia ai Seumanutafa i le toese e faatalitali ai le faaiuga o lana mataupu e fai ma ana fa’asalaga, ae o masina o loo totoe ai o le 20 masina o lana fa’asalaga, o le a taofia loa lona tuliina, ae poloaina loa o ia e toe fo’i i Samoa.

 

KOSE LOGOVA’A

 

O le ali’i e 21 tausaga le matua lea na tu’uaia i lona faia o uiga mataga le tau pulea i se tama’ita’i e 13 tausaga le matua i Malaeimi, ua ia ta’utino i le fa’amasinoga e moni ma fa’amaoni tu’uaiga fa’asaga ia te ia.

 

Na ulua’i tu’uaia e le malo ia Kose Logova’a i moliaga mamafa e 2 o le faiaiga ma se teineititi e laititi i lalo o le tulafono; 2 moliaga mamafa o le faia o uiga faasotoma; 4 moliaga mamafa o le tagofia o itutinosa o se teineititi i le tulaga muamua. O loo tu’uaia fo’i o ia i moliaga mama e 2 o lona faia o gaioiga e lamatia ai le saogalemu o fanau laiti.

 

Ae i lalo o le maliliega na sainia e Logova’a ma le malo, na ia malie ai e tali ioe i moliaga mamafa e 2 o le tagofia lea o itutinosa o se tama’ita’i e laititi i lalo o le tulafono.

 

I le tali ioe ai o Logova’a i moliaga e pei ona ta’usala ai o ia, sa ia ta’utino ai e fa’apea, i le aso 18 o Aperila ma le aso 22 o Iuni o le tausaga nei, sa ia tagofia ai itutinosa o se tama’ita’i e 13 tausaga le matua ma le fa’amoemoe e fa’aosofia ai lagona tu’inanau sa ia te ia.

 

O se tasi o tuutuuga o le maliliega a le malo ma Logova’a, o le faanofovaavaaia lea o ia mo le 5 tausaga, ma ia lesitala o ia i le lisi o i latou ua ta’usala i le faia o uiga mataga i fanau laiti, faapea ai ma le faia o se suiga o le HIV ia te ia, a o le i toe fa’afo’i atu o ia i Samoa ma nofo mau ai mo le umi o lana nofovaavaaia.

 

O loo taofia pea i le toese i Tafuna ia Logova’a e fa’atali ai le aso 14 o Tesema lea ua fa’atulaga e lau ai lana fa’asalaga.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all